Iranska organizacija za ljudska prava navodi da bi tri maloljetna demonstranta mogla biti pogubljena
Komitet za praćenje statusa pritvorenika, organizacija koja prati hapšenja u Iranu, saopštio je da je Vrhovni sud potvrdio smrtne kazne izrečene trojici mladih demonstranata - Ehsanu Hosseinipouru Hesarloou, Matinu Mohammadiju i Erfanu Amiriju. Prema navodima ove organizacije, presude su potvrđene, što je izazvalo strah da bi mogli biti suočeni s neposrednim pogubljenjem.
Navodi se da su trojica mladića imali 17 i 18 godina u vrijeme hapšenja, tokom protesta koji su širom Irana izbili u januaru. Uhapšeni su u vezi s požarom u džamiji Seyyed al‑Shohada u Pakdashtu, jugoistočno od Teherana.
Prema izvještajima, tužilaštvo ih je optužilo za djelovanje protiv nacionalne bezbjednosti, udruživanje i zavjeru protiv nacionalne bezbjednosti, učešće u ubistvu dvije osobe, namjerno paljenje džamije i uništavanje javne imovine.
Novinska agencija Mizan, bliska iranskom pravosuđu, ranije je saopštila da su ta trojica bili "glavni organizatori" napada na džamiju 8. januara te da su dvije osobe poginule nakon što su ostale zarobljene unutar objekta.
Komitet koji prati status pritvorenika naveo je da je Hesarloo uhapšen 8. januara i da im je kasnije rekao kako je tokom pritvora bio izložen snažnom pritisku i torturi.
Ova organizacija se pozvala i na upućene izvore koji tvrde da su priznanja korištena u postupku iznuđena prijetnjama i prisilom, te da optuženi nisu imali stvarnu priliku da se adekvatno brane.
Ove optužbe, navodi se, nisu mogle biti nezavisno provjerene.
Merz: EU bi mogla ublažiti sankcije Iranu ako se postigne sporazum sa SAD-om
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da je Evropska unija spremna da postepeno ublaži sankcije Iranu ukoliko bude postignut sveobuhvatan sporazum.
"Smanjenje sankcija moglo bi biti dio jednog procesa", rekao je Merz nakon samita EU u Nikoziji.
"I tome se niko nije usprotivio", dodao je.
Merz je taj pristup opisao kao "dio pomoći" koju Evropa može pružiti kako bi se unaprijedio proces i, kako se nada, obezbijedilo trajno primirje.
Međutim, ovaj stav dočekan je s oprezom kod drugih lidera Evropske unije.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka da je i dalje prerano razgovarati o ukidanju bilo kakvih sankcija Iranu.
Slične poruke uputila je i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Merz je ove izjave dao u trenutku kada se, prema navodima medija, Evropska unija priprema za vanredne scenarije zbog moguće skore nestašice avionskog goriva i nastoji da poveća kapacitete rafinerija, usljed rasta cijena energije povezanih s ratom u Iranu.
Evropa je više zavisna od uvoza avionskog goriva nego od bilo koje druge vrste goriva za transport, pri čemu oko 75 posto dolazi s Bliskog istoka.
Cijene avionskog goriva naglo su porasle nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, do kojeg je došlo poslije američko-izraelskog rata s Iranom, započetog 28. februara. Evropske aviokompanije upozorile su da bi, ukoliko se sukob nastavi, cijene avionskih karata mogle porasti, letovi bi mogli biti otkazani, a avioni prizemljeni.
Peking odbacio tvrdnje da je zaplijenjeni brod nosio 'poklon iz Kine'
Kina je odbacila tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da je iranski brod koji su Sjedinjene Američke Države zaplijenile 19. aprila u Hormuškom moreuzu prevozio "poklon iz Kine".
Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun rekao je da Peking odbacuje "sve optužbe i insinuacije koje nemaju činjenično utemeljenje".
"Redovna međunarodna trgovina između država ne bi smjela biti ometana niti dovođena u pitanje", dodao je on na konferenciji za novinare 24. aprila.
Peking negira bilo kakvu direktnu vojnu uključenost u rat u Iranu.
Trump je ovu izjavu dao tokom intervjua za američku televizijsku mrežu CNBC 21. aprila, kada je nagovijestio da je Peking pokušao da Teheranu isporuči smrtonosnu pomoć.
Iranski brod Touska, koji je plovio kroz Hormuški moreuz iz Kine, zaplijenila je američka ratna mornarica 19. aprila. Centralna komanda SAD-a saopštila je da je brod zaplijenjen nakon što je odbio da se povinuje naređenjima da prekine prolazak kroz moreuz.
Izvori iz oblasti pomorske bezbjednosti rekli su za Reuters 21. aprila da je kontejnerski brod pod iranskom zastavom vjerovatno prevozio robu za koju bi SAD mogao smatrati da ima "dvostruke namjene", što znači da se može koristiti u civilne, ali i potencijalno vojne svrhe.
Saopštenje kineskog Ministarstva vanjskih poslova dolazi u trenutku kada je Peking 24. aprila stavio sedam kompanija sa sjedištem u Evropskoj uniji na listu izvozne kontrole. Novim mjerama zabranjuje se izvoz robe dvojne namjene iz Kine tim subjektima, uz obrazloženje da je riječ o razlozima "nacionalne bezbjednosti".
Očekuje se dolazak iranskog ministra spoljnih poslova u Islamabad na razgovore sa SAD
Izvor iz pakistanske vlade rekao je za Rojters da se očekuje da iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči dođe u Islamabad u petak kasno uveče s malom delegacijom i da će se verovatno održati mirovni pregovori između Irana i SAD.
Izvor je dodao da je američki logistički i bezbednosni tim već u Islamabadu uoči očekivanih razgovora.
