Merz: EU bi mogla ublažiti sankcije Iranu ako se postigne sporazum sa SAD-om
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da je Evropska unija spremna da postepeno ublaži sankcije Iranu ukoliko bude postignut sveobuhvatan sporazum.
"Smanjenje sankcija moglo bi biti dio jednog procesa", rekao je Merz nakon samita EU u Nikoziji.
"I tome se niko nije usprotivio", dodao je.
Merz je taj pristup opisao kao "dio pomoći" koju Evropa može pružiti kako bi se unaprijedio proces i, kako se nada, obezbijedilo trajno primirje.
Međutim, ovaj stav dočekan je s oprezom kod drugih lidera Evropske unije.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka da je i dalje prerano razgovarati o ukidanju bilo kakvih sankcija Iranu.
Slične poruke uputila je i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Merz je ove izjave dao u trenutku kada se, prema navodima medija, Evropska unija priprema za vanredne scenarije zbog moguće skore nestašice avionskog goriva i nastoji da poveća kapacitete rafinerija, usljed rasta cijena energije povezanih s ratom u Iranu.
Evropa je više zavisna od uvoza avionskog goriva nego od bilo koje druge vrste goriva za transport, pri čemu oko 75 posto dolazi s Bliskog istoka.
Cijene avionskog goriva naglo su porasle nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, do kojeg je došlo poslije američko-izraelskog rata s Iranom, započetog 28. februara. Evropske aviokompanije upozorile su da bi, ukoliko se sukob nastavi, cijene avionskih karata mogle porasti, letovi bi mogli biti otkazani, a avioni prizemljeni.
Peking odbacio tvrdnje da je zaplijenjeni brod nosio 'poklon iz Kine'
Kina je odbacila tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da je iranski brod koji su Sjedinjene Američke Države zaplijenile 19. aprila u Hormuškom moreuzu prevozio "poklon iz Kine".
Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun rekao je da Peking odbacuje "sve optužbe i insinuacije koje nemaju činjenično utemeljenje".
"Redovna međunarodna trgovina između država ne bi smjela biti ometana niti dovođena u pitanje", dodao je on na konferenciji za novinare 24. aprila.
Peking negira bilo kakvu direktnu vojnu uključenost u rat u Iranu.
Trump je ovu izjavu dao tokom intervjua za američku televizijsku mrežu CNBC 21. aprila, kada je nagovijestio da je Peking pokušao da Teheranu isporuči smrtonosnu pomoć.
Iranski brod Touska, koji je plovio kroz Hormuški moreuz iz Kine, zaplijenila je američka ratna mornarica 19. aprila. Centralna komanda SAD-a saopštila je da je brod zaplijenjen nakon što je odbio da se povinuje naređenjima da prekine prolazak kroz moreuz.
Izvori iz oblasti pomorske bezbjednosti rekli su za Reuters 21. aprila da je kontejnerski brod pod iranskom zastavom vjerovatno prevozio robu za koju bi SAD mogao smatrati da ima "dvostruke namjene", što znači da se može koristiti u civilne, ali i potencijalno vojne svrhe.
Saopštenje kineskog Ministarstva vanjskih poslova dolazi u trenutku kada je Peking 24. aprila stavio sedam kompanija sa sjedištem u Evropskoj uniji na listu izvozne kontrole. Novim mjerama zabranjuje se izvoz robe dvojne namjene iz Kine tim subjektima, uz obrazloženje da je riječ o razlozima "nacionalne bezbjednosti".
Očekuje se dolazak iranskog ministra spoljnih poslova u Islamabad na razgovore sa SAD
Izvor iz pakistanske vlade rekao je za Rojters da se očekuje da iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči dođe u Islamabad u petak kasno uveče s malom delegacijom i da će se verovatno održati mirovni pregovori između Irana i SAD.
Izvor je dodao da je američki logistički i bezbednosni tim već u Islamabadu uoči očekivanih razgovora.
Kuvajt navodi da su dronovi iz Iraka pogodili severne granične punktove
Kuvajtska vojska saopštila je u petak da su dva drona s eksplozivom, koja su stigla iz pravca Iraka, pogodila dva severna granična punkta, nanevši "materijalno štetu", ali da nije bilo žrtava.
U saopštenju na X, vojska je opisala incident kao "kriminalni čin agresije" i navela da su dronovi navođeni optičkim kablovima.
Od početka američko-izraelskog rata sa Iranom 28. februara, proiranske oružane grupe su tvrdile da su više puta napadale "neprijateljske" mete u Iraku i drugde, mada su kasnije saopštile da su operacije obustavljene posle prekida vatre.
Države Persijskog zaliva su ipak protestovale zbog kontinuiranih prekograničnih napada.