Libanski zvaničnik kaže da će Bejrut tražiti jednomjesečno produženje prekida vatre
Liban i Izrael trebalo bi da 23. aprila u Washingtonu održe drugu rundu razgovora, a jedan libanski zvaničnik izjavio je da će Bejrut zatražiti produženje krhkog prekida vatre između Hezbollaha i Izraela, postignutog uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, koji ističe u aprilu.
Zvaničnik je za novinsku agenciju AFP rekao da će Liban takođe zatražiti prekid izraelskih bombardovanja i razaranja u oblastima u kojima se i dalje nalaze izraelske trupe, kao i obnovljenu posvećenost primirju.
Desetodnevni prekid vatre našao se pod pritiskom, pošto je Hezbollah ove sedmice saopštio da je ispalio rakete na sjever Izraela kao odgovor na, kako tvrdi, izraelska kršenja sporazuma. Izrael je, s druge strane, optužio Hezbollah za kršenja i naveo da je ubio dvojicu pripadnika te grupe na jugu Libana.
Prekogranična neprijateljstva eskalirala su 2. marta, nakon što je Hezbollah otvorio vatru u znak podrške Iranu tokom regionalnog rata.
Hezbollah je militantna grupa i politička stranka koju podržava Teheran i koja kontroliše veći dio južnog Libana. Sjedinjene Američke Države smatraju Hezbollah terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila njegovo oružano krilo.
Libanska vlada navodi da je produženje prekida vatre preduslov za šire pregovore koji bi obuhvatili povlačenje izraelskih trupa, povratak libanskih pritvorenika i razgraničenje kopnene granice između dvije zemlje.
Očekuje se da sastanku prisustvuje američki državni sekretar Marco Rubio.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar ocijenio je razgovore kao "istorijsku odluku", poslije više od četiri decenije bez direktnih pregovora.
Liban i Izrael formalno su u ratnom stanju još od 1948–1949. godine, kada se Liban pridružio arapsko-izraelskom sukobu nakon stvaranja države Izrael, iako su se neprijateljstva od tada rasplamsavala samo povremeno.
Iranska Revolucionarna garda saopštila da je zaplenila dva broda u Hormuškom moreuzu
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da je zaplijenio "dva problematična plovila" tokom navodnog "tajnog pokušaja napuštanja" Hormuškog moreuza.
Pomorsko krilo IRGC-a navelo je 22. aprila da je zadržalo "dva broda koja su kršila propise" i za koja tvrdi da su pokušavala "tajno isplovljavanje" iz Hormuškog moreuza.
Prema saopštenju IRGC-a, riječ je o brodu MSC Francesca, za koji je navedeno da je u izraelskom vlasništvu, te brodu Epaminodes.
IRGC je saopštio da su brodovi zaustavljeni zbog optužbi da su namjeravali da napuste moreuz "bez dozvole", uz "ponovljena kršenja propisa", ometanje sistema za navigacionu pomoć i ugrožavanje pomorske bezbjednosti, u pokušaju da"tajno" napuste moreuz.
Pomorska jedinica IRGC-a navela je da su plovila prebačena u iranske teritorijalne vode radi pregleda tereta i dokumentacije.
Saopštenje je objavljeno istog dana kada su iranske oružane snage, prema navodima državnih medija, saopštile da su napale i onesposobile tri teretna broda u blizini iranske obale.
IRGC, koji je zatvorio Hormuški moreuz za brodove i tankere s naftom od 28. februara, nakratko je ponovo otvorio ovaj plovni put na jedan dan nakon što je 8. aprila počeo prekid vatre u ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, ali ga je ponovo zatvorio nakon što su pregovori između strana propali i započela pomorska blokada iranskih luka.
Iran optužen za napad na kurdsku opozicionu grupu u Iraku
U napadu dronovima u autonomnom iračkom regionu Kurdistan u sredu su ranjena tri člana iranske kurdske pobunjeničke grupe u egzilu, . aprila u napadima dronova u iračkom autonomnom regionu Kurdistan, saopštila je Partija slobode Kurdistana (PAK) koja je okrivila Iran.
Grupa je saopštila da su četiri drona pogodila njene baze u okrugu Habat u provinciji Irbil, izazivajući lakše povrede.
Taj napad dogodio se tokom krhkog primirja u američko-izraelskom ratu protiv Irana, koji je stupio na snagu 8. aprila.
Teheran je više puta gađao iranske kurdske grupe sa sedištem u iračkom Kurdistanu, koje smatra za terorističke organizacije i optužuje da služe zapadnim ili izraelskim interesima.
Nekoliko dana pre početka rata 28. februara, PAK se pridružio četiri druge grupe u egzilu u koaliciji koja nastoji da sruši Islamsku Republiku Iran i obezbedi samoopredeljenje Kurda.
Kurdi su jedna od najvećih etničkih manjina u Iranu i, prema nekim procenama, čine do 10 odsto stanovništva. Uglavnom su koncentrisani na zapadu zemlje duž granica s Irakom i Turskom.
Iranski sunitski sveštenik poziva na 'pravedan sporazum' sa SAD
Istaknuti iranski sunitski sveštenik i otvoreni kritičar režima Abdolhamid Esmailzehi rekao je da je iransko "nebo pod neprijateljskom kontrolom" i da je ključna infrastruktura "izložena uništenju".
Esmailzehi je na X u sredu takođe naveo da oružane snage Irana nemaju potrebne alate za protivvazdušnu odbranu i tvrdio da je u trenutnoj pat poziciji jedini put napred "pravedan sporazum".
On je oštro kritikovao predstavnike tvrde linije za koje je rekao da blokiraju takav ishod, pitajući kakav bi odgovor imali "pred Bogom i ovim ugnjetenim narodom" ako bi njihova tvrdoglavost rezultirala "propašću domovine".
Esmailzehijeva izjava izgleda odražavaju sve snažniju debatu unutar Irana o ceni kontinuirane konfrontacije sa SAD i Izraelom.
Šiiti u Iranu čine oko 90 odsto stanovništva, dok suniti čine 5-10 odsto, pokazuju poslednji statistički podaci.