Kalibaf kaže da Iran ima 'nove karte' u ratu sa SAD i Izraelom
Predsednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf, koji je takođe glavni iranski pregovarač, izjavio je da je Iran "spreman da otkrije nove karte" u ratu sa SAD i Izraelom.
"(Predsednik SAD Donald) Tramp, nametanjem opsade i kršenjem primirja, nastoji da ovaj pregovarački sto – u svojoj mašti – pretvori u sto predaje ili da opravda novo ratno huškanje", napisao je Kalibaf na X kasno u ponedeljak.
"Nećemo prihvatiti pregovore pod senkom pretnji, a u protekle dve nedelje smo se spremali da otkrijemo nove karte na bojnom polju", dodao je on.
Trump najavljuje 'daleko bolji' dogovor s Iranom od nuklearnog sporazuma iz 2015.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Sjedinjene Države pregovaraju s Iranom o "daleko boljem" sporazumu od Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana (JCPOA), međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine, iz kojeg su se SAD povukle tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata.
U nizu objava na društvenoj mreži Truth Social 20. aprila, u kojima je oštro kritikovao Demokratsku stranku SAD-a, bivše predsjednike Baracka Obamu i Joea Bidena, kao i pojedine američke medije, Trump je rekao da ne osjeća pritisak da postigne dogovor s Iranom, ali je naveo da očekuje da će sporazum biti postignut relativno brzo.
"SPORAZUM koji sklapamo s Iranom biće DALEKO BOLJI od JCPOA", napisao je Trump, tvrdeći, bez iznošenja dodatnih detalja, da je taj prethodni sporazum bio "zagarantovani put ka nuklearnom oružju" za Iran. Trump je 2018. godine povukao Sjedinjene Države iz JCPOA, koji je ograničavao iranske nuklearne aktivnosti u zamjenu za ublažavanje ekonomskih sankcija.
"Ako dođe do sporazuma pod 'TRUMPOM', on će garantovati mir, bezbjednost i sigurnost ne samo za Izrael i Bliski istok, već i za Evropu, Ameriku i ostatak svijeta", dodao je američki predsjednik.
Trump je takođe naveo da nije pod nikakvim pritiskom da postigne novi sporazum s Iranom, ali je ponovio da će se to, prema njegovim riječima, "dogoditi prilično brzo".
U objavama je ponovio i ranije tvrdnje da Sjedinjene Države imaju prednost u ratu s Iranom, koji je započeo američko‑izraelskim zračnim udarima 28. februara. Prekid vatre je na snazi do 22. aprila, dok traju pokušaji da se organizuje druga runda direktnih razgovora između SAD-a i Irana u Islamabadu, nakon što je sastanak održan 11. i 12. aprila završen bez dogovora.
Trump je ponovio da će američka pomorska blokada iranskih luka ostati na snazi "dok ne bude postignut sporazum".
Teheran je, međutim, saopštio da neće učestvovati u pregovorima sve dok je američka blokada iranskih luka na snazi.
Xi pozvao na ponovno otvaranje Hormuškog moreuza
U izjavi povodom američke blokade iranskih luka, kineski predsjednik Xi Jinping rekao je 20. aprila saudijskom prestolonasljedniku Mohammedu bin Salmanu da bi Hormuški moreuz trebalo da ostane otvoren za saobraćaj.
U telefonskom razgovoru sa saudijskim liderom, dok Kina pojačava diplomatske aktivnosti tokom američko‑izraelskog rata s Iranom, Xi je rekao da bi ponovno otvaranje tog ključnog plovnog puta bilo u "zajedničkom interesu zemalja regiona i međunarodne zajednice".
Xijevi komentari dolaze u trenutku kada je američka mornarica 20. aprila presrela i zaplijenila Tousku, iranski teretni brod koji je plovio iz Kine. Prema podacima nevladine organizacije Global Fishing Watch, brod je ostao u kineskim vodama do kraja marta, prije nego što se vratio ka Iranu, uz duže zadržavanje u malezijskoj luci Port Klang.
Na pitanje o zapleni broda na konferenciji za novinare 20. aprila, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Jiakun izrazio je "zabrinutost zbog prisilnog presretanja relevantnog plovila", ponovivši zvanični stav Pekinga da se zalaže za deeskalaciju.
Telefonski razgovor Xija i saudijskog prestolonasljednika uslijedio je nakon niza međunarodnih kontakata Pekinga sa saveznicima uključenim u sukob. Kineski ministar spoljnih poslova Wang Yi sastao se 15. aprila sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, razgovarajući o ratovima u Iranu i Ukrajini, kao i o jačanju saradnje između Pekinga i Moskve.
Od kada su Sjedinjene Države 12. aprila objavile blokadu iranskih luka, Wang Yi je razgovarao i sa svojim kolegama iz Irana i Pakistana, kao i sa specijalnim izaslanikom Ujedinjenih Arapskih Emirata za Kinu.
Obustava interneta dodatno otežava život Irancima usred rata
Gašenje interneta u Iranu sada je premašilo 1.248 sati, odnosno 52 dana, što ga čini najdužim prekidom interneta na nacionalnom nivou još od gotovo šestomjesečnog nestanka mreže u Libiji tokom Arapskog proljeća 2011. godine.
Međutim, samo poređenje ne pokazuje razmjere ovog slučaja: Iran ima više od 90 miliona stanovnika, što je približno 15 puta više nego što je Libija imala u to vrijeme. Zbog toga se ovo smatra vjerovatno najvećim prekidom komunikacija koji je naredila država u zabilježenoj istoriji. Organizacija NetBlocks, koja prati stanje interneta širom svijeta, opisala je situaciju kao "bez presedana po razmjerama i ozbiljnosti u jednom povezanom društvu".
Gašenje interneta počelo je 28. februara, neposredno nakon američkih i izraelskih zračnih udara na Iran. Od tada, prema javno dostupnim podacima o mrežnom saobraćaju, prekogranični internet-saobraćaj ostao je ispod jedan posto prosječnog nivoa prije prekida, gotovo tokom čitavog tog perioda.
Drugim riječima, za ogromnu većinu građana Irana pristup bilo kojoj web-stranici ili aplikaciji izvan zemlje bio je praktično nemoguć. Pročitajte više OVDJE