Tramp rekao da su Izrael i Liban dogovorili 10-dnevno primirje
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su se premijer Izraela i predsednik Libana saglasili da će u četvrtak početi 10-dnevno primirje između njihovih zemalja u cilju postizanja mira.
Prekid borbi u Libanu, koje su izbile nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vazdušne napade protiv Irana, predstavlja jedno od ključnih spornih pitanja u nastojanjima da se okonča širi sukob.
"Upravo sam obavio odlične razgovore sa veoma poštovanim predsednikom Džozefom Aunom iz Libana i premijerom Bibijem Netanjahuom iz Izraela. Ova dva lidera su se složila da će, u cilju postizanja mira između njihovih zemalja, zvanično započeti desetodnevni prekid vatre u 17 časova po istočnom američkom vremenu (23 časa po centralnoevropskom)", naveo je Tramp na svojoj platformi Truth Social.
U američkom Stejt department u utorak je organizovan sastanak izraelskog i libanskog ambasadora, što su bili prvi direktni razgovori između dve susedne zemlje u poslednjih nekoliko decenija.
Tramp nije spomenuo libanski pokret Hezbolah, koji je istovremeno i militantna grupa i politička partija koja kontroliše veliki deo juga Libana. SAD ga smatraju terorističkom organizacijom, mada je Evropska unija na crnu listu stavila samo njegovo naoružano krilo.
Hezbolah je proksi grupa Irana i Teheran je više puta ponovio da je prekid vatre između Hezbolaha i Izraela neophodan uslov za njegove mirovne pregovore sa SAD, koji su u toku.
Merc: Nemačka spremna da pomogne u obezbeđivanju Ormuskog moreuza posle mirovnog sporazuma
Nemački kancelar Fridrih Merc rekao je da je Nemačka u principu spremna da doprinese obezbeđivanju pomorskih ruta u regionu oko Ormuskog moreuza, ali samo pod jasnim pravnim i političkim uslovima, uključujući formalni međunarodni mandat – poželjno od Ujedinjenih nacija – i odobrenje nemačkog Bundestaga.
On je novinarima u četvrtak rekao da su takvi uslovi "još uvek daleko od ispunjenja", naglašavajući da je takva potencijalna misija u ovoj fazi hipotetička.
U Parizu se očekuju diskusije s evropskim partnerima, gde bi mogli biti razmotreni mogući okviri za saradnju u oblasti pomorske bezbednosti. Nemački zvaničnici su takođe naznačili da bi svaki multinacionalni napor, u teoriji, mogao da uključi koordinaciju s američkim snagama, iako nije potvrđen operativni plan.
Ormuski moreuz – jedna od najvažnijih svetskih ruta za transport energenata – i dalje je osetljiva tačka zbog regionalnih tenzija. Pre sadašnje krize, otprilike jedna petina globalnih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa prolazila je tim plovnim putem.
Vladini izvor je rekao da bi Nemačka potencijalno mogla da doprinese pomorskim kapacitetima kao što su brodovi za protivminska dejstva ili sredstva za pomorski nadzor. Nemački pristup logističkim objektima u regionu, uključujući i istočnoafričku zemlju Džibuti, takođe je razmatran u kontekstu širih pomorskih operacija NATO-a i EU.
Merc nije potvrdio konkretne vojne doprinose kada je upitan o izveštajima medija koji sugerišu da bi Nemačka mogla da pruži stručnost u čišćenju mina i mogućnosti nadzora. Nemačko Ministarstvo odbrane takođe nije javno potvrdilo takve planove.
Nemački kancelar je naglasio da bi raspoređivanje zahtevalo makar stabilizovano bezbednosno okruženje i okvir za prekid vatre pre razmatranja operativnog učešća.
Kalibaf: Prekid vatre u Libanu podjednako važno kao i primirje u Iranu
Predsednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf rekao je u telefonskom razgovoru u četvrtak s libanskim kolegom Nabihom Berijem da "kontinuirano prati situaciju u Libanu i uspostavljanje primirja u toj zemlji", preneli su iranski mediji.
On je rekao da to pitanje smatra "veoma važnim“ za Iran i dodao: "Za nas je prekid vatre u Libanu podjednako važno kao i primirje u Iranu".
Kalibaf je predvodio iransku delegaciju koja je pregovarala sa SAD u Islamabadu prošlog vikenda, a u sredu se sastao s komandantom pakistanske vojske Asimom Munirom, koji je došao u Iran kao posrednik.
Beri je, sa svoje strane, rekao da takođe smatra da je svaki odnos s Izraelom protivan interesima libanskog naroda. Predsednik libanskog parlamenta je saveznik Hezbolaha i blizak iranskoj vladi.
Hezbolah je i militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veliki deo juga Libana. SAD ga smatraju terorističkom organizacijom, mada je Evropska unija na crnu listu stavila samo njegovo oružano krilo.
Oni su razgovarali telefonom dok SAD nastoje da nastave pregovore između libanskih i izraelskih zvaničnika i uspostave prekid vatre u zemlji.
Iran je postavio prekid vatre u Libanu kao jedan od uslova za sporazum sa SAD Međutim, izraelski premijer je u sredu objavio da će vojska Izraela nastaviti napade na Hezbolah.
SAD proširuju pomorsku blokadu Irana, piše The Wall Street Journal
Sjedinjene Države su proširile svoju pomorsku blokadu Irana, odobrivši inspekcije i moguće zapljene brodova koji su pod sankcijama ili se sumnja da prevoze krijumčarenu robu, piše The Wall Street Journal.
"Pored sprovođenja blokade, svi iranski brodovi, brodovi koji su pod aktivnim sankcijama OFAC‑a, kao i plovila za koja se sumnja da prevoze krijumčarenu robu, podliježu ratnom pravu pregleda i pretresa", saopštila je Centralna komanda američkih pomorskih snaga, koristeći skraćenicu za Kancelariju za kontrolu strane imovine (OFAC).
U saopštenju se navodi da su ta plovila, bez obzira na njihovu lokaciju, podložna posjeti, ukrcavanju, pretresu i zapljeni.
Ovaj potez predstavlja dodatnu eskalaciju pritiska Washingtona na Teheran tokom aktuelnog sukoba i mogao bi povećati rizike za komercijalnu plovidbu i energetska tržišta, koja su već uzdrmana tenzijama oko Hormuškog moreuza.
Američki zvaničnici su takođe saopštili da nijedan brod nije prekršio blokadu tokom prvih 48 sati njenog sprovođenja.