Uživo Predsednik iranskog parlamenta kaže da Iran ima 'nove karte' u ratu sa SAD i Izraelom

Evropska unija upozorila je države članice da bi produženi sukob s Iranom mogao izazvati dugotrajan potres na globalnim tržištima energenata, što bi moglo dovesti do smanjenja potrošnje goriva, rekli su diplomati za Reuters.

Na zatvorenoj sjednici s ambasadorima zemalja EU, Evropska komisija je predstavila dva scenarija: ako primirje opstane i Hormuški moreuz se ponovo otvori, protok nafte i plina mogao bi se oporaviti u roku od nekoliko mjeseci, što bi ublažilo cijene, iako bi tržišta ukapljenog zemnog plina (LNG) mogla ostati zategnuta godinama zbog oštećenja infrastrukture u Kataru.

Ako, međutim, poremećaji potraju, tržišta bi se mogla suočiti s naglim skokovima cijena i tzv. uništavanjem potražnje - kada visoki troškovi prisiljavaju potrošače i industriju da smanje upotrebu goriva.

Evropa bi mogla imati poteškoće s punjenjem skladišta plina prije zime, dok bi se lokalni nedostaci mlaznog goriva mogli pojaviti u roku od nekoliko sedmica.

Iako EU za sada izbjegava nestašice, rast cijena već pogađa ekonomiju.

Komisija priprema mjere za ublažavanje posljedica, smanjenje ovisnosti o fosilnom gorivu i jačanje otpornosti na buduće šokove, uključujući smanjenje poreza na električnu energiju i ubrzanje uvođenja čiste energije, izvijestio je Reuters.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da mu je kineski lider Xi Jinping u pismu poručio da Peking ne isporučuje oružje Iranu.

"Napisao sam mu pismo u kojem sam ga zamolio da to ne radi, a on mi je odgovorio pismom u kojem je u suštini rekao da to ne radi", rekao je Trump, koji bi se trebao sastati s Xijem sljedećeg mjeseca, u intervjuu za Fox News koji je snimljen 13. aprila, a emitiran 15. aprila.

U intervjuu je američki predsjednik rekao da vjeruje da je rat "vrlo blizu završetka", iako to nije dodatno pojasnio.

Dva dana nakon što su Sjedinjene Američke Države započele pomorsku blokadu iranskih luka, visoki komandant Iranske revolucionarne garde (IRGC) upozorio je da bi njen nastavak predstavljao "kršenje primirja".

Ali Abdollahi, komandant štaba Khatam al-Anbiya, centralne komande koja koordinira iranske oružane snage, izjavio je u saopćenju koje su 15. aprila prenijeli iranski mediji da, ukoliko se blokada nastavi, "oružane snage Islamske Republike neće dozvoliti nikakav izvoz ili uvoz u Perzijskom zaljevu, Omanskom zaljevu i Crvenom moru".

U saopćenju nisu navedeni dodatni detalji o mogućim potezima.

Upozorenje dolazi dok mediji povezani s IRGC-om izvještavaju da su iranski brodovi i naftni tankeri nastavili kretanje i prolazak kroz Hormuški moreuz otkako je blokada počela.

Američka vojska, međutim, tvrdi da je od početka blokade 13. aprila "u potpunosti zaustavila ekonomsku trgovinu koja morem ulazi u Iran i izlazi iz njega".

Pentagon raspoređuje hiljade dodatnih vojnika na Bliski istok, dok administracija predsjednika Donalda Trumpa nastoji da izvrši pritisak na Iran kako bi ga privoljela na dogovor, ali se istovremeno priprema za moguću eskalaciju ukoliko krhko primirje propadne, izvještava Washington Post.

Navodi se da raspoređivanje uključuje oko 6.000 pripadnika osoblja na nosaču aviona USS George H.W. Bush, kao i više od 4.000 marinaca u sastavu amfibijske borbene grupe Boxer, čime se dodatno povećava već prisutnih oko 50.000 američkih vojnika u regionu.

Ovim pojačanjima broj američkih nosača aviona u regionu porastao bi na tri, čime se šire vojne opcije dok Vašington sprovodi pomorsku blokadu s ciljem ekonomskog pritiska na Iran i ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.

Zvaničnici su naveli da komandanti takođe razmatraju različite scenarije, u rasponu od intenziviranja zračnih napada do kopnenih operacija.

Prema Washington Postu, analitičari upozoravaju da raspoređivanje dodatnih snaga povećava pritisak na Teheran, ali istovremeno nosi značajne rizike, uključujući moguće američke žrtve i širu regionalnu eskalaciju ukoliko diplomatija ne uspije.