Izrael i Liban vode retke razgovore u Vašingtonu, Rubio ocenjuje 'istorijska prilika'
Diplomate iz Izraela i Libana započele su u utorak retke razgovore u Vašingtonu, u prvom takvom susret dve zemlje u više od tri decenije, uz posredovanje SAD.
Diskusije, koje se održavaju u Stejt departmentu uz posredovanje američkog državnog sekretara Marka Rubija, okupile su visoke zvaničnike obe strane usred dugotrajnih tenzija i regionalne nestabilnosti.
Visoki američki, libanski i izraelski zvaničnici – uključujući ambasadore dve bliskoistočne zemlje i visoke predstavnike Stejt departmenta – prisustvovali su uvodnoj sednici pre nego što su delegacije prešle na razgovore iza zatvorenih vrata.
Rubio je sastanak opisao kao "istorijsku priliku", ali je upozorio da se duboko ukorenjeni izazovi neće brzo rešiti.
"Razumemo da radimo nasuprot decenijama istorije i kompleksnosti koje su nas dovele do ovog jedinstvenog trenutka", rekao je Rubio u kratkom obraćanju. "Sve kompleksnosti ovog pitanja neće biti rešene u narednih šest sati, ali možemo početi da idemo napred i kreiramo okvir u kojem se može desiti nešto veoma pozitivno i veoma trajno."
On je naveo da diskusije nisu usmerene samo na hitna pitanja, već i na rešavanje dugoročne nestabilnosti, uključujući regionalni uticaj Hezbolaha – militantne grupe i političke partije koja kontroliše veći deo južnog Libana i koju SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila samo njeno vojno krilo.
"Ovo je proces, a ne događaj", rekao je Rubio. "Biće potrebno vreme, ali verujemo da je ovaj napor vredan truda."
Tramp nagovestio da bi se razgovori SAD i Irana mogli da se nastave u naredna dva dana
Predsednik SAD Donald Tramp je nagovestio da bi razgovori između SAD i Irana mogli da se nastave u Pakistanu u naredna dva dana, objavio je u utorak Njujork post (The New York Post).
"Trebalo bi da ostanete tamo, zaista, jer bi se nešto moglo desiti u naredna dva dana, i mi smo skloniji da idemo tamo (nego negde drugde)", rekao je Tramp, prema navodima Njujork posta, novinaru koji je izgleda bio u Islamabadu.
"Više je verovatno, znate zašto? Zato što feldmaršal radi odličan posao", rekao je Tramp misleći na komandanta pakistanske vojske Asima Munira.
Pakistan je bio domaćin i posrednik u razgovorima visokih američkih i iranskih zvaničnika u subotu i nedelju, a američki tim je predvodio potpredsednik Džej Di Vens (J. D. Vance).
Razgovori – prvi te vrste u skoro pola veka – nisu doveli do sporazuma, a lideri američke delegacije otišli su iz Pakistana pošto su pregovori prekinuti rano u nedelju.
SAD i Iran su se dogovorili o dvonedeljnom prekidu vatre 7. aprila, pet nedelja pošto je rat počeo američkim i izraelskim vazdušnim napadima na Iran 28. februara.
Crveni krst poslao prvu prekograničnu pomoć u Iran
Međunarodni pokret Crvenog krsta saopštio je da su njegove prve prekogranične pošiljke pomoći stigle u Iran od početka sukoba, dok su humanitarne linije snabdevanje i dalje ozbiljno poremećene.
Konvoj koji je organizovala Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca koji je krenuo iz Turske 11. aprila, stigao je u Iran kako bi isporučio "jednu od prvih prekograničnih pošiljki medicinske opreme" neke organizacije od početka sukoba 28. februara, rekao je portparol MFDK-a Tomazo Dela Longa novinarima u Ženevi.
Dela Longa je rekao da je MFDK poslao komplete za prvu pomoć kod trauma, "namenjene pružanju hitne pomoći koja spasava živote".
"Ova operacija je ključna jer su humanitarni lanci snabdevanja ka Iranu ozbiljno poremećeni poslednjih nedelja zbog sukoba, zbog čega je sve teže i skuplje da osnovne medicinske potrepštine i pomoć dođu do onih kojima su potrebne", rekao je on.
Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) je zasebno poslao 171 tonu humanitarne pomoći iz Jordana, uključujući osnovne potrepštine za domaćinstva za više od 25.000 ljudi, zajedno s generatorima i pumpama za podršku operacijama spasavanja.
Iran tvrdi da početna ratna šteta iznosi '270 milijardi dolara'
Šteta koju su naneli američki i izraelski napadi na Iran, na osnovu preliminarnih procena, iznosi oko 270 milijardi dolara, rekla je portparolka iranske vlade.
"Jedno od pitanja kojima se bavi naš pregovarački tim i o kojem se takođe razgovaralona pregovorima u Islamabadu, jeste pitanje ratne reparacije", rekla je Fatemeh Mohadžerani za rusku agenciju RIA Novosti.
"Preliminarne i vrlo grube brojke pokazuje da šteta zasad iznosi 270 milijardi dolara", rekla je ona.
Bez navođenja detalja, ona je sugerisala da ta brojka nije konačna i da se "šteta obično mora ispitati kroz nekoliko slojeva".
Tokom skoro šestonedeljnog američko-izraelskog rata s Iranom, napadnuti su mnogi vojni i bezbednosni centri zemlje. Prema navodima američke i izraelske vojske, to je uključivalo više od 16.000 meta.
Delovi iranske infrastrukture – uključujući čeličane, petrohemijske komplekse u Mahšaru i Asalujehu, kao i mostove – takođe su bili meta napada, što je dovelo do njihovog potpunog zatvaranja.
Stalna misija Irana pri Ujedinjenim nacijama takođe je navodno u pismu svetskoj organizaciji objavila da traži naknadu od pet zemalja Bliskog istoka – Bahreina, Saudijske Arabije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Jordana – zbog njihovog učešća u američko-izraelskom ratu protiv Irana.
Iran je takođe gađao razne vojne i ekonomske objekte u tim zemljama tokom rata, a takođe je blokirao Ormuski moreuz, sprečavajući prenos nafte, gasa i drugih proizvoda iz Persijskog zaliva na globalna tržišta.