Makron poziva na nastavak razgovora SAD i Irana
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da je u utorak odvojeno razgovarao predsednikom Irana Masudom Pezeškijanom i predsednikom SAD Donaldom Trampom i pozvao na nastavak razgovora između Vašingtona i Teherana i na obustavu eskalacije tenzija.
Makron je na X naveo da prekid vatre moraju u potpunosti poštovati sve strane i da bi trebalo da obuhvati i Liban.
„Takođe je veoma važno da se Ormuski moreuz ponovo otvori što je pre moguće, bez ikakvih ograničenja ili komplikacija, bezuslovno", dodao je on. "U takvim okolnostima, trebalo bi da pregovori mogu brzo da se nastave i uz podršku glavnih aktera."
"Francuska i Velika Britanija će ovog petka u Parizu održati konferenciju koja će, putem video-konferencije, okupiti zemlje koje nisu uključene u rat, a koje su spremne da doprinesu multilateralnoj i čisto odbrambenoj misiji sa ciljem obnavljanja slobode plovidbe u moreuzu", rekao je Makron.
Od početka američko-izraelskih napada na Iran 28. februara, Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) je praktično ograničio prolaz kroz Ormuski moreuz, pri čemu je samo mali broj tankera i brodova koji pripadaju "prijateljskim zemljama" Irana mogao da prođe.
Prekidi u lancu snabdevanja energentima i drugim proizvodima kao što su helijum, đubriva i petrohemijski proizvodi izazvali su nagli porast cena nafte i gasa, kao i nestašicu strateške robe u svetu.
Pomorci oživljavaju 'tankerski rat' iz 1980-ih usred Hormuške krize
Američka vojska započela je blokadu brodova koji putuju u i iz iranskih luka nakon neuspjeha mirovnih pregovora između SAD-a i Irana tokom vikenda. Bivši mornari koji su upravljali tankerima kroz Hormuški moreuz tokom iransko-iračkog rata 1980-ih, kažu za Radio Slobodna Evropa da današnja kriza podsjeća na taj sukob od prije četiri decenije.
Međunarodna agencija za energiju: Rat u Iranu uzrokuje najgori naftni poremećaj do sada
Rat u Iranu dovodi do najtežeg poremećaja na tržištu nafte u istoriji, navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA), uz upozorenje da će globalna potražnja za naftom pasti više nego u bilo kom periodu od pandemije COVID-19, usred "najozbiljnijeg poremećaja u snabdijevanju do sada".
Godišnji mjesečni izvještaj IEA o tržištu nafte objavljen je 14. aprila, prvog punog dana američke pomorske blokade Irana, za koju agencija navodi da predstavlja najnoviji razvoj događaja u "brzo promjenjivoj situaciji".
Blokada je uvedena nakon što mirovni razgovori SAD-a i Irana, održani u Islamabadu 11. i 12. aprila, nisu doveli do postizanja dogovora, iako se prekid vatre, koji je stupio na snagu 8. aprila, i dalje poštuje.
"I dalje je nejasno da li će se prekid vatre pretvoriti u trajni mir i povratak redovnih pomorskih tokova kroz Hormuški moreuz. Dok zemlje koje uvoze naftu pokušavaju da obezbijede zamjenske količine iz sve ograničenijeg izvora snabdijevanja, stvarne cijene sirove nafte skočile su na rekordne nivoe", saopštila je IEA.
Izraelski napadi na naftna skladišta u Iranu mogli bi predstavljati ratne zločine, saopštila organizacija Human Rights Watch
Human Rights Watch (HRW) navodi da su izraelski vazdušni napadi na naftna skladišta u okolini Teherana, izvedeni u martu, mogli nanijeti ozbiljnu dugoročnu štetu civilnom stanovništvu i da bi mogli biti okarakterisani kao ratni zločini.
U izvještaju objavljenom 13. aprila, organizacija je navela da napadi na objekte civilne namjene i za koje se može predvidjeti da će nanijeti štetu civilima predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava i vjerovatno ratne zločine.
Napadi su izvedeni 7. marta, kada je Izrael gađao četiri naftna skladišta u području Teherana. Iranske vlasti su narednog dana saopštile da su "četiri lokacije za skladištenje i distribuciju naftnih derivata, kao i jedan centar za transport naftnih proizvoda, bile meta napada neprijateljskih aviona".
Istog dana, Izraelske odbrambene snage saopštile su da su pogodile "nekoliko kompleksa za skladištenje goriva" u Teheranu koji su, prema njihovim navodima, pripadali Iranskoj revolucionarnoj gardi (IRGC).
Human Rights Watch saopštio je da su napadi mogli imati ozbiljne dugoročne posljedice po stanovništvo Irana. Kako je navela istraživačica HRW-a Bahar Saba, napadi "mogu imati razorne posljedice po okolinu i zdravlje ljudi tokom mnogih godina i vjerovatno predstavljaju ratne zločine".
Ona je dodala da "izraelske snage, čini se, nisu uzele u obzir predvidivu dugoročnu štetu" te da bi za to trebalo da snose odgovornost.
Organizacija je navela da se njeni zaključci zasnivaju na razgovorima sa osam osoba u Teheranu i Karađu, konsultacijama sa devet stručnjaka za zaštitu okoliša i zdravlje, kao i na analizi satelitskih snimaka i verifikovanih video zapisa.
HRW je 26. marta uputio dopise izraelskim i iranskim vlastima tražeći dodatna pojašnjenja. Iranski zvaničnici nisu odgovorili, dok su izraelski zvaničnici 30. marta saopštili da su napadi "izvedeni u skladu s principima razdvajanja ciljeva, proporcionalnosti i predostrožnosti".
Dodali su i da su napadnuta postrojenja "služila za direktno snabdijevanje gorivom jedinica oružanih snaga režima", uključujući avijaciju, bespilotne letjelice i pomorske snage.
Human Rights Watch naveo je da je potvrdio da su naftna skladišta korištena u "civilne svrhe", ali je dodao da nije mogao utvrditi da li su istovremeno služila i za vojnu podršku.
Izvor upoznat sa slučajem rekao je organizaciji da su "naftna skladišta sadržavala isključivo benzin i dizel", koji se, prema njegovim riječima, "ne koriste za avijaciju, bespilotne letjelice ili pomorska plovila".
Organizacija za ljudska prava zaključila je da, imajući u vidu predvidivu štetu po okoliš i zdravlje ljudi, ovi napadi izazivaju ozbiljnu zabrinutost prema međunarodnom humanitarnom pravu i da bi mogli predstavljati ratne zločine.