Španska ambasada u Teheranu ponovo otvorena nakon primirja
Španska ambasada u Teheranu, koja je bila privremeno zatvorena iz bezbjednosnih razloga nakon rata između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s Iranom, ponovo je otvorena.
Iranske novinske agencije izvijestile su da je ambasada obnovila rad 13. aprila, kako bi pružila podršku "posredovanju" nakon dvosedmičnog primirja, koje je stupilo na snagu 8. aprila.
Španski ambasador, koji je u Iran stigao dan ranije, izjavio je da će pokušati "da podrži mirovne napore sa svih strana".
Španija se od početka sukoba pozicionirala kao jedan od glavnih zapadnih kritičara Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Govoreći nakon izraelskih udara na Liban 8. aprila, španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares izjavio je narednog dana da ti napadi krše primirje i međunarodno pravo.
Sjedinjene Američke Države, Iran i Izrael nisu se složili oko toga da li se primirje odnosi i na Liban, gdje je Izrael nastavio napade na borce Hezbolaha koje podržava Iran.
Iranski zvaničnici dodatno su isticali protivljenje Španije ratu. U Iranu su se pojavili i izvještaji, koje Radio Slobodna Evropa ne može nezavisno da potvrdi, da su se provladine grupe u večernjim satima okupljale na ulicama i nosile španske zastave.
Iran upozorio: Nijedna luka u Zalivu neće biti bezbjedna ako SAD započnu blokadu
Iranski štab Hatam al-Anbija, koji predstavlja centralnu operativnu komandu oružanih snaga Irana, saopštio je 13. aprila da, ukoliko najavljena američka pomorska blokada iranskih luka bude sprovedena, "nijedna luka u Persijskom zalivu i Omanskom zalivu neće biti bezbjedna".
To vojno tijelo navelo je da je američko "uvođenje ograničenja" kretanju brodova u međunarodnim vodama "nezakonit čin i primjer piraterije".
Nakon što su tokom vikenda propali mirovni pregovori održani u Pakistanu, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će SAD od 13. aprila u 10 sati po istočnoameričkom vremenu (17.30 po iranskom vremenu) započeti blokadu brodova koji ulaze u ili izlaze iz iranskih luka.
Portparol iranske vojne komande dodao je da je "bezbjednost luka u Persijskom zalivu i Omanskom zalivu ili garantovana svima - ili nikome".
"Plovila povezana s neprijateljem nemaju i neće imati pravo prolaska kroz Hormuški moreuz, dok će drugim plovilima i dalje biti dozvoljen prolazak, u skladu s propisima oružanih snaga Islamske Republike Irana", rekao je portparol.
Od početka sukoba Iran je značajno ograničio pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, smanjivši protok znatno ispod uobičajenog nivoa, što je dovelo do naglog rasta globalnih cijena energije. Teheran je takođe saopštio da će brodovi koji žele da prođu kroz ovu stratešku pomorsku tačku morati da plaćaju takse.
Starmer: Britanija neće podržati američku blokadu iranskih luka
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da Ujedinjeno Kraljevstvo neće podržati američku blokadu iranskih luka, dodajući da je njegov fokus na tome da Hormuški moreuz ostane "u potpunosti otvoren".
Govoreći uživo za BBC Radio 5 Live 13. aprila, Starmer je rekao da je "od ključne važnosti da se moreuz otvori i ostane potpuno otvoren, i to je mjesto gdje smo usmjerili sve naše napore… i nastavićemo tako da radimo".
Američka vojska će, prema navodima predsjednika Donalda Trumpa, od 13. aprila u 10 sati po istočnoameričkom vremenu (17.30 po iranskom vremenu) blokirati sav pomorski saobraćaj koji ulazi ili izlazi iz iranskih luka i obalnih područja u Persijskom zalivu.
Američki predsjednik je ovu odluku saopštio nakon što su mirovni pregovori s Iranom, održani tokom vikenda u Islamabadu, propali.
Brodovi koji koriste Hormuški moreuz do i iz luka koje nisu iranske neće biti ometani, saopštila je američka vojska.
Cijene nafte porasle, dolar ojačao
Nakon prekida pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država i pojačanih zabrinutosti zbog sukoba na Bliskom istoku, cijene nafte i vrijednost američkog dolara porasle su 13. aprila.
Prema navodima Reutersa, cijena sirove nafte Brent porasla je za oko 7,5 posto u ranom trgovanju, na 102,37 dolara po barelu. Istovremeno je ojačao dolar, dok je euro oslabio za oko pola procenta.
Zabilježen je i pad na berzama. Terminski ugovori za američki indeks S&P 500 pali su za oko 1,1 posto, dok su azijska tržišta dionica također otvorena u minusu.
U međuvremenu je cijena zlata, koje je ranije rasla kao sigurno utočište za investitore, pala za oko 2 posto, dok su američke državne obveznice također bile pod pritiskom.