Peti demonstrant iz januarskih nemira u Iranu pogubljen ove sedmice
Amir Hossein Hatami, osamnaestogodišnjak uhapšen tokom januarskih protesta koje su iranske vlasti ugušile smrtonosnim obračunom, pogubljen je, objavio je Mizan, novinski servis iranskog pravosuđa.
Prema navodima Mizana, pogubljenje je izvršeno 2. aprila, nakon što je Hatamijeva žalba odbijena i Vrhovni sud potvrdio njegovu presudu zbog ulaska u zabranjeni vojni objekt u Teheranu.
Hatami je, prema izvještajima, tokom ispitivanja priznao krivicu.
On je peti demonstrant pogubljen u posljednja tri dana. Bio je među 11 muškaraca koje je organizacija za ljudska prava Amnesty International označila kao osobe kojima prijeti neposredna opasnost od pogubljenja i za koje je navedeno da su "bili izloženi mučenju i drugim oblicima zlostavljanja u pritvoru, prije nego što su osuđeni u krajnje nepravednim suđenjima koja su se zasnivala na iznuđenim priznanjima".
Ova pogubljenja pokazuju da, uprkos američkim i izraelskim udarima koji su eliminisali veći dio iranskog političkog vodstva i oslabili njegove vojno-industrijske kapacitete, nema vidljivih znakova da klerikalne vlasti u Iranu gube kontrolu.
Američki senatori ponovo potvrdili podršku NATO-u uprkos Trumpovim prijetnjama povlačenjem
Dvojica visokorangiranih američkih senatora, demokrat Chris Coons i republikanac Mitch McConnell, bivši lider većine u Senatu, ponovo su izrazili podršku NATO-u, uprkos prijetnjama predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će povući Sjedinjene Američke Države iz vojnog saveza zbog, kako tvrdi, nedovoljne podrške američkim ciljevima u Iranu.
"NATO je najuspješniji vojni savez u istoriji. On je više od 70 godina bio temelj sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država", naveli su Coons i McConnell u zajedničkom saopštenju objavljenom 1. aprila.
"Amerikanci su sigurniji kada je NATO snažan i ujedinjen. U našem je interesu da svi saveznici s pažnjom njeguju ovo jedinstvo", dodali su.
Iako je Trump zaprijetio jednostranim povlačenjem Sjedinjenih Američkih Država iz NATO-a, svaki formalni potez zahtijevao bi odobrenje dvotrećinske većine u američkom Senatu. On i drugi američki zvaničnici više puta su dovodili u pitanje vrijednost saveza ukoliko SAD ne mogu slobodno koristiti vojne baze u saveznim zemljama radi zaštite vlastitih interesa.
Zdravstveno stanje iranske nobelovke Mohammadi se pogoršava u zatvoru, kaže suprug
Zdravstveno stanje iranske dobitnice Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi znatno se pogoršalo u zatvoru, izjavio je njen suprug Taghi Rahmani.
Rahmani je 1. aprila telefonom razgovarao za Radio Farda, servis Radija Slobodna Evropa na perzijskom jeziku, iz Pariza, gdje živi.
On je rekao da je Mohammadi potrebna specijalizirana medicinska njega u bolnici izvan zatvora Zanjan, gdje se trenutno nalazi, ali da vlasti odbijaju da je puste. Naveo je da ona pati od plućnih i srčanih problema te da ima jake glavobolje praćene mučninom, dvoslikom i smanjenim vidom na oba oka.
Koalicija Slobodna Narges (Free Narges Coalition) je 31. marta izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog zdravstvenog stanja aktivistkinje i uskraćivanja nezavisne medicinske njege, pozivajući se na nedavne izvještaje iz Irana. Koalicija je navela da je pravni tim Mohammadi, zajedno s jednim članom porodice, posjetio zatvor u Zanjanu 29. marta.
To se dogodilo nakon višesedmičnih zahtjeva njenog pravnog tima, koji su dodatno otežani time što je iranska vlada gotovo potpuno prekinula sve oblike komunikacije usljed američkih i izraelskih zračnih udara na zemlju.
Prema izvještaju, ukupno zdravstveno stanje Mohammadi je izuzetno loše. Kada ju je zatvorska medicinska sestra dovela u prostoriju za posjete, bila je blijeda i iscrpljena, uz primjetan gubitak tjelesne težine.
Rahmani je rekao za Radio Farda da je njegova supruga u lošem zdravstvenom stanju još od hapšenja u Mashhadu u decembru 2025. godine, tokom kojeg je, kako tvrdi, pretučena od strane sigurnosnih snaga. Dodao je da su modrice na njenom tijelu dugo bile vidljive zbog nasilja kojem je bila izložena prilikom hapšenja.
U odvojenom saopštenju, Amnesty International je citirao obaviješteni izvor koji je 24. marta naveo da je Mohammadi pronađena bez svijesti u zatvoru u Zanjanu, s hladnim udovima, utrnulošću i očima okrenutim unazad. Zatvorski ljekar je rekao da je vjerovatno doživjela srčani udar, ali su zvaničnici uprkos tome odbili da je prebace u bolnicu.
Ova međunarodna organizacija za ljudska prava, sa sjedištem u Londonu, pozvala je na hitno i bezuslovno oslobađanje Narges Mohammadi kako bi joj se omogućila hitna medicinska pomoć.
Zatvorenici u Iranu izloženi riziku od zračnih napada i zlostavljanja, upozorava Human Rights Watch
U novom izvještaju, Human Rights Watch (HRW) i Kurdistanska mreža za ljudska prava upozoravaju da se hiljade pritvorenika u Iranu, uključujući političke zatvorenike i djecu, suočavaju s ozbiljnim rizicima i od vojnih napada i od zlostavljanja od strane vlasti, uključujući masovna, proizvoljna i tajna pogubljenja.
"Zatvorenici, uključujući hiljade proizvoljno pritvorenih osoba u Iranu, suočeni su s dvostrukom prijetnjom – nasiljem od strane vlasti koje imaju istoriju zatvorskih masakara, kao i američkim i izraelskim bombama", izjavila je viša istraživačica HRW‑a Bahar Saba.
Uprkos pozivima na oslobađanje zatvorenika, iranske vlasti nastavljaju masovna hapšenja i pogubljenja stvarnih ili navodnih disidenata, saopštile su organizacije za ljudska prava.
U izvještaju se navodi da su mnogi pritvorenici držani u tajnim, nezvaničnim pritvorskim objektima te da su izloženi prisilnim nestancima, mučenju i nepoštenim suđenjima.
"Nesposobni da potraže sigurnost, pritvorenici - od kojih mnogi nikada nisu ni smjeli biti pritvoreni - suočeni su s kršenjem ljudskih prava, teškim povredama i smrću", rekla je Saba.
Zračni napadi SAD‑a i Izraela u blizini zatvora u Iranu, uključujući zatvor Evin - ozloglašenu pritvorsku ustanovu u Teheranu u kojoj se drže disidenti i politički zatvorenici - doveli su pritvorenike u ozbiljan rizik od povreda i smrti, navodi se u izvještaju.
U dokumentu se također ističe da se stanje u zatvorima širom zemlje pogoršava. Zatvorenici se suočavaju s nestašicama hrane i pitke vode, te imaju ograničen pristup osnovnim potrepštinama, lijekovima, medicinskoj njezi i pravima na posjete.