Izrael i Iran podižu tenzije napadima u blizini nuklearnih objekata, izazivajući strah od katastrofe
Izrael i Iran, čini se, dodatno povećavaju rizik od velike katastrofe, pri čemu svaka strana izvodi napade u blizini nuklearnih objekata protivnika, podižući retoriku u Tel Avivu i Tehranu te izazivajući zabrinutost UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela.
Iranska raketa je 21. marta pogodila izraelski grad Dimona, u kojem se nalazi nuklearno postrojenje, što je Teheran naveo kao odgovor na napade na svoje postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Natanz ranije istog dana.
Izrael nikada javno nije priznao da posjeduje nuklearno oružje, a kompleks u Dimoni se službeno opisuje kao istraživački centar. Ipak, vjeruje se da se na toj lokaciji, nedaleko od glavnog grada, nalazi izraelski nuklearni arsenal, jedini takav u posjedu neke države na Bliskom istoku.
Nakon ranijeg napada na iranski objekat u Natanzu, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ponovo je pozvala na "vojnu suzdržanost kako bi se spriječila nuklearna nesreća".
IAEA je zatim ponovila poziv na "maksimalnu vojnu suzdržanost" nakon iranskog raketnog napada na Dimonu.
"IAEA je upoznata s izvještajima o incidentu u gradu Dimona u Izraelu, koji uključuje udar projektila, te nije primila nikakve naznake o oštećenju nuklearnog istraživačkog centra Negev", saopštila je agencija na platformi X.
"Informacije iz država u regionu ukazuju na to da nisu zabilježeni povišeni nivoi radijacije", dodaje se.
Trump daje Iranu 48 sati da 'u potpunosti otvori' Hormuški moreuz ili će se suočiti s napadima na elektrane
Američki predsjednik Donald Trump dao je Iranu rok od 48 sati da "u potpunosti otvori" ključni Hormuški moreuz, vodeni prolaz širok 33 km kroz koji prolazi oko jedne trećine svjetske nafte koja se transportuje morem.
U objavi na društvenim mrežama u 19:44 po istočnom vremenu 21. marta, Trump je napisao:
"Ako Iran ne otvori u potpunosti, bez prijetnji, Hormuški moreuz u roku od 48 sati od ovog trenutka, Sjedinjene Američke Države će napasti i uništiti njihove različite elektrane, počevši od najveće! Hvala na pažnji po ovom pitanju. Predsjednik Donald J. Trump."
Nakon Trumpove objave, Jedinstvena borbena komanda iranske vojske saopštila je putem državnih medija da će, u slučaju napada na iransku naftnu i energetsku infrastrukturu, kao odgovor biti gađani svi energetski objekti Sjedinjenih Američkih Država u regionu.
Iran je gotovo zatvorio moreuz uz svoju obalu nakon američko-izraelskih vazdušnih napada koji su započeli 28. februara. Teheran je takođe ispalio rakete na energetske objekte širom regiona Zaliva, ciljajući saveznike Sjedinjenih Američkih Država.
Trump je zahtijevao da zemlje koje koriste moreuz za transport svojih energetskih resursa učestvuju u misiji osiguranja ovog plovnog puta uz vojnu pratnju i druga sredstva.
Iranska raketa s kasetnom bojevom glavom pogodila centralni Izrael
Gradonačelnik grada Rišon le-Cion, koji se nalazi u centralnom Izraelu, objavio je u subotu da je iranska raketa s kasetnom bojevom glavom pogodila grad i uništila nekoliko mjesta, uključujući vrtić.
Gradonačelnik je rekao da bi, da se napad dogodio na školski dan, mogao imati teže posljedice.
Prema Reutersu, među raketama koje je Iran ispalio na Izrael, neke imaju kasetnu bojevu glavu, koju je izraelskim protivraketnim štitovima teže presresti i uništiti.
Više od 20 zemalja osudilo Iran zbog tenzija u Hormuškom moreuzu
Više od 20 država je navelo da su spremne podržati napore za osiguravanje sigurne plovidbe kroz Hormuški moreuz, uslijed rastućih tenzija u regionu.
"Izražavamo spremnost da učestvujemo u odgovarajućim naporima kako bi se osigurao siguran prolaz kroz moreuz. Pozdravljamo opredijeljenost zemalja koje već izrađuju preliminarne planove", navodi se u zajedničkom saopštenju.
Zemlje su osudile i nedavne poteze koji utiču na pomorsku sigurnost i regionalnu stabilnost.
"Oštro osuđujemo nedavne napade na civilne trgovačke brodove u Perzijskom zaljevu, kao i napade na civilnu infrastrukturu, uključujući naftna i plinska postrojenja", navodi se.
Saopštenje je podržala grupa zemalja među kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Kanada, Japan i Australija, kao i zaljevske države poput Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata, uz još nekoliko evropskih partnera.
Mnoge od tih zemalja odbile su zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa da pošalju svoje mornarice u pratnju brodova kroz moreuz.
Dok su neke evropske zemlje navele da razmatraju načine kako pomoći u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, nekoliko njih odbacilo je pozive Trumpa da pošalju ratne brodove.
Sve se to dešava u kontekstu kontinuiranih regionalnih tenzija koje uključuju Iran i zabrinutosti za sigurnost ključnih globalnih pomorskih ruta.