NATO premešta misiju iz Iraka u Evropu usled povećanih bezbednosnih rizika
Vrhovni komandant NATO-a izjavio je da zapadni vojni savez premešta svoju misiju iz Iraka u Evropu zbog napete bezbednosne situacije na Bliskom istoku usled rata u Iranu.
"Želeo bih da se zahvalim Republici Irak i svim saveznicima koji su pomogli u bezbednom premeštanju osoblja NATO-a iz Iraka", rekao je u petak general Aleksus Grinkevič, vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a u Evropi.
U saopštenju nije precizirano koliko će ljudi biti prebačeno u operativni štab NATO-a u Napulju, u Italiji. Međutim, Rojters je citirao izvore koji kažu da je obuhvaćeno nekoliko stotina ljudi.
Posle pokretanja američko-izraelske vazdušne kampanje protiv Irana, nasilje se proširilo na druge zemlje u regionu. I proiranske i antiiranske grupe sa sedištem u Iraku su pretrpele napade, iako poreklo većine napada još nije poznato.
Primarna misija NATO-a u Iraku, koja je počela 2018. godine, jeste da spreči ponovni uspon ekstremističke grupe Islamska država u toj zemlji. NATO snage su pomogle u obuci iračkog vojnog osoblja za borbu protiv terorizma.
Uz izveštaje Reutersa i dpa
Britanija dozvolila SAD da koriste njene baze u nastojanju da se otvori Ormuski moreuz, Rumunija se pridružila
Velika Britanija je dala SAD zeleno svetlo da koriste njene baze za napade na iranske raketne lokacije koje napadaju brodove u Ormuskom moreuzu, ključnom koridoru za isporuke nafte iz Persijskog zaliva do globalnih tržišta koji je Iran praktično blokirao, što je dovelo do rasta cena.
Ministri koji su se sastali u petak "potvrdili su da sporazum o korišćenju britanskih baza za SAD u kolektivnoj samoodbrani regiona uključuje američke odbrambene operacije za degradaciju raketnih lokacija i kapaciteta koji se koriste za napad na brodove u Ormuskom moreuzu", navodi se u saopštenju britanske vlade.
Velika Britanija i druge zapadne zemlje izrazile su zabrinutost zbog uvlačenja u rat i nevoljnost mnogih da se uključe u operacije za oslobađanje moreuza izazvala je oštre kritike američkog predsednika Donalda Trampa.
On je na društvenim mrežama u petak sugerisao da su zemlje NATO-a koje odbijaju da se pridruže naporima "kukavice". Rojters je izvestio da je Tramp rekao da je Velika Britanija trebalo brže da deluje u pružanju pomoći SAD.
Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Italija, Holandija i Japan su uprkos zabrinutosti u četvrtak izrazile spremnost da "doprinesu odgovarajućim naporima kako bi se osigurao bezbedan prolaz kroz moreuz".
Rumunski predsednik Nikusor Dan u petak je objavio da će se njegova zemlja pridružiti toj grupi, navodeći da je "spremna da učestvuje u naporima međunarodne zajednice koji će dovesti do održavanja cena na podnošljivom nivou za stanovništvo".
Britanski premijer Kir Starmer je u početku odbio zahtev SAD da koristi britanske baze za napade na Iran, rekavši da mora biti siguran da je svaka vojna akcija legalna. Nakon što je Iran gađao britanske saveznike širom Bliskog istoka, Starmer je rekao da bi SAD mogle da koriste vazduhoplovnu bazu u Engleskoj i Dijego Garsiju, zajedničku američko-britansku bazu u Indijskom okeanu.
Tramp kaže da u Iranu 'nema s kim da se razgovara'
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da SAD "nemaju s kim da razgovaraju" u Iranu, posle tri nedelje američko-izraelskih udara u kojima je ubijen dugogodišnji vrhovni vođa zemlje i nekoliko drugih visokih ličnosti u vladi i bezbednosnom aparatu.
"Njihovi lideri su svi nestali. Sledeća grupa lidera, svi su nestali, a sledeća grupa lidera je uglavnom nestala. I sada, niko više tamo ne želi da bude lider", rekao je Tramp na događaju u Beloj kući kojem su prisustvovali visoki vojni oficiri i drugi.
"Imamo problem: želimo da razgovaramo s njima, a nemamo s kim da razgovaramo", rekao je on. "Nemamo s kim da razgovaramo – i, znate šta, sviđa nam se to."
Ajatolah Ali Hamnei je ubijen prvog dana udara, 28. februara, nakon toga su ubijeni i drugi visoki zvaničnici, uključujući Alija Laridžanija, sekretara Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana.
Ajatolah Modžtaba Hamnei, izabran da zameni svog oca na mestu vrhovnog vođe, nije se pojavio u javnosti od imenovanja. Tramp je 16. marta rekao da SAD ne znaju da li je on još živ.
Tramp je takođe rekao prisutnima u Beloj kući da je iranska "mornarica nestala, njihovo vazduhoplovstvo je nestalo, njihova protivvazdušna odbrana je nestala... njihovi radari su nestali".
Vrhovni vođa: Iran je zadao 'ošamućujući udarac' neprijateljima
Iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei izjavio je u pisanom obraćanju naciji povodom persijske Nove godine, Noruza, da je Teheran zadao "ošamućujući udarac" neprijateljima zemlje, dok iranska vojska nastavlja napade širom Bliskog istoka.
"U ovom trenutku, zahvaljući naročitom jedinstvu koje je stvoreno među vama našim sunarodnicima – uprkos svim razlikama u verskom, intelektualnom, kulturnom i političkom poreklu – neprijatelj je poražen", navodi se u njegovoj poruci 19. marta.
Modžtaba Hamnei se nije pojavio u javnosti nakon što je njegov otac Ali Hamnei ubijen u talasu američko-izraelskih vazdušnih napada na početku rata 28. februara.
Njegova pisana poruka za Noruza je njegovo drugo obraćanje javnosti na svojoj novoj poziciji, mada se on sam nije direktno pojavio.
Hamnei je negirao da iranske snage stoje iza nedavnih napada na Oman i Tursku, i okrivio Izrael, mada nije pružio dokaze.
Takođe je rekao da Teheran nastoji da ojača odnose sa svojim bliskoistočnim susedima.