Zašto Rusija, koja želi zadržati dobre odnose s Vašingtonom, pomaže Iranu u ciljanju američkih snaga?
Dva dana nakon što su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli masovnu zračnu kampanju protiv Irana, američka ambasada u Rijadu – 400 kilometara u unutrašnjosti, daleko od Persijskog zaliva – pogođena je s dva iranska drona. Napad nije uzrokovao povrede, a zgrada je pretrpjela "ograničen požar i manju materijalnu štetu", prema saopštenjima saudijskog Ministarstva odbrane i same ambasade.
Ono što je bilo mnogo značajnije bio je očigledni cilj napada: stanica CIA-e za Saudijsku Arabiju.
Od početka rata 28. februara, Iran je uzvratio gađajući sve veći broj ciljeva, napadajući američke vojne baze – u Kuvajtu i Bahreinu – dronovima i raketama, kao i visoko vidljive objekte u drugim državama, poput nebodera i aerodroma u Dubaiju te postrojenja za desalinizaciju u Bahreinu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Ali tim metama je potrebna vrlo mala vojna inteligencija za precizno gađanje. Pročitajte više
'Spasite naše djevojke': Pet iranskih fudbalerki navodno već zatražilo azil u Australiji
Nakon što je iranska ženska fudbalska reprezentacija odbila pjevati uz nacionalnu himnu svoje zemlje na utakmici Azijskog kupa, iranska državna televizija ih je prozvala 'izdajnicima u ratu.' Strahujući za svoju sigurnost ako bi se vratile u Iran, pet igračica navodno je 9. marta napustilo svoj trening kamp u Australiji kako bi tamo zatražile azil.
Iran pod kontinuiranim udarima SAD-a i Izraela, dok cilja druge zemlje Zaljeva
Američke i izraelske snage nastavile su napade na iranske objekte 10. marta, dok američki ministar obrane Pete Hegseth upozorava da će novi napadi biti dosad najintenzivniji. Iran je odgovorio vlastitim napadima na susjedne zemlje, uključujući Bahrein, gdje je najmanje jedna osoba ubijena u glavnom gradu, Manami.
Kriza u Zaljevu ugrožava trgovinu BiH i Srbije s Bliskim Istokom
Pošiljke namještaja čekaju danima u skladištima u središnjoj Bosni, jer brodovi kasne zbog poremećaja na pomorskim rutama nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Kompanija MS&Wood izvozi namještaj u Dubai, Dohu i Katar, te oprema urede i stanove u hiljadama kilometara udaljenoj Kini, ali njenim fabrikama postaje sve teže raditi.
"Imamo robu spremnu za isporuku, ali ne znamo kada će brodari moći proći i kada će biti pokupljena. I nije u pitanju samo Bliski Istok, već i druge zemlje, jer se koriste iste ili slične pomorske rute", rekao je za Radio Slobodna Europa Ajdin Softić, direktor ove kompanije. On kaže i da su kupci u Europskoj uniji od početka agresije Rusije na Ukrajinu postali oprezniji, te naručuju samo robu koju su već unaprijed prodali.
Slična situacija je i u Srbiji.
Berislav Božić, direktor predstavništva europske kemijske kompanije Prohema u Srbiji, kaže za RSE da rast cijena nafte i poremećaji u transportu robe već pogađaju kompanije koje posluju u toj zemlji.
Ova firma opskrbljuje sirovinama iz Azije tržišta širom Europe, uključujući Srbiju, i već je bila prisiljena povećati cijene i do 10 posto. Pročitajte više