Iranska dobitnica nagrade za mir kaže da ne podržava napade na Iran nakon Hamneijeve smrti
Shirin Ebadi, prva Iranka dobitnica Nobelove nagrade za mir, rekla je u poruci objavljenoj na svom zvaničnom Telegram kanalu da, sada kada je vrhovni vođa Ajatolah Ali Hamnei ubijen, više ne podržava nastavak vojnih napada na Iran.
Osvrćući se na ubistva koja su uslijedila nakon novog talasa protesta u Iranu 8. i 9. januara, Ebadi je napisala: "Ni pod kakvim okolnostima narod nije mogao zaustaviti ta ubistva. Zbog toga je pozivan."
Objašnjavajući princip "odgovornosti za zaštitu", rekla je da on obavezuje vlade da spriječe ubijanje svojih građana, te omogućava drugim državama da intervenišu ako vlada to ne uradi ili je sama odgovorna za nasilje.
Dodala je da se eliminacija iranskog vođe i visokih vojnih zvaničnika "može opravdati principom 'odgovornosti za zaštitu', ali sve što prevazilazi to predstavlja agresiju na zemlju i mora biti osuđeno."
Na kraju svoje poruke, Ebadi je također napisala: "Dok osuđujem vojni napad Sjedinjenih Država i Izraela na Iran i smatram ga nelegitimnim nakon smrti Alija Hamneija, moram podsjetiti da je ovaj rat narodu Irana nametnut pogrešnom spoljnom politikom Islamske Republike."
Trump kaže da će Australija dodijeliti azil iranskim fudbalerkama
Pet članica ženske fudbalske reprezentacije Irana navodno je dobilo azil u Australiji nakon što su napustile hotelski smještaj tokom Kupa Azije za žene, strahujući od odmazde ukoliko se vrate kući.
Igračice su prethodno privukle pažnju time što nisu pjevale državnu himnu tokom turnira, što je u državnim medijima izazvalo optužbe za izdaju i povećalo strah za njihovu sigurnost.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je na društvenim mrežama da su igračice dobile azil, pohvalivši australskog premijera Anthonyja Albanesea i rekavši da se neke sportistkinje "zbrinjavaju", dok su se druge osjećale prisiljenim da se vrate zbog prijetnji njihovim porodicama.
Australijske vlasti navodno su smjestile pet igračica pod policijsku zaštitu dok se obrađuju njihovi zahtjevi za azil.
Spakirani koferi i neizvjesnost: Bh. državljani u Kuvajtu čekaju povratak kući
Spakiranih kofera, porodica 32-godišnjeg Benjamina danima iščekuje povratak u Sarajevo, nakon što su sukobi između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana poremetili zračni promet širom Bliskog Istoka.
Ovaj magistar sporta i tjelesnog odgoja živi u Kuvajtu sa suprugom i sinom već deset godina. Radio je u školi i kao predavač na fakultetu, a trenutno je trener fitnessa.
"Čujemo sirene na uzbunu i detonacije, ovisno u kojim dijelovima grada su presretnuti ti iranski projektili koje lansiraju na američke baze. No, ništa nije prestalo da radi, osim što su škole prešle na online nastavu i dijelom pojedini poslovi", kazao je za Radio Slobodna Evropa.
Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli su 28. februara vojnu akciju protiv Irana, u kojoj je ubijen iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei. Iran je uzvratio napade, ciljajući države, među kojima je i Kuvajt, u kojima SAD imaju vojne baze.
Oko stotinjak bh. državljana koji rade u Kuvajtu, obratilo se ambasadi BiH u toj zemlji, u želji da se vrate, a među njima i Benjaminova porodica. Pročitajte više
Lideri EU osuđuju iranske 'neselektivne napade' na zemlje u regiji
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen osudili su ono što su nazvali "neprihvatljivim napadima" Irana na zemlje Bliskog istoka tokom videokonferencije s regionalnim liderima na kojoj se razgovaralo o ratu u koji je Iran uključen.
Razgovorima su se pridružili lideri Jordana, Egipta, Bahreina, Libana, Sirije, Turske, Armenije, Iraka, Katara, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Omana. Fokus je bio na napadima i njihovom uticaju na regionalnu i globalnu energetsku sigurnost.
U zajedničkoj izjavi, čelnici EU-a rekli su da "najstrožije osuđuju neselektivne napade Irana" te izrazili "punu solidarnost s narodima u regionu".
Također su ponovo potvrdili podršku pomorskim misijama EU-a, uključujući Operaciju Aspides i Operaciju Atalanta, čiji je cilj zaštita ključnih pomorskih puteva i lanaca snabdijevanja, dok su istovremeno izrazili zabrinutost zbog raseljavanja civila u Libanu.
Pored toga, zahvalili su liderima u regionu "na njihovoj pomoći i podršci u repatrijaciji desetina hiljada evropskih državljana koji su ostali blokirani u njihovim zemljama kada je rat počeo".