Iranske vlasti predložile su nove mjere za provođenje obaveznog nošenja hidžaba, uključujući korištenje nadzornih kamera za identificiranje i kažnjavanje žena koje se ne pridržavaju pravila odijevanja, usred višemjesečnih nemira u zemlji izazvanih smrću mlade žene dok je bila u policijskom pritvoru zbog navodnog nepropisnog nošenja marame.
Na javnoj sjednici iranskog parlamenta 14. marta, član Komisije za kulturu Bidžan Nobaveh kazao je da je Komisija predložila sedam novih mjera u vezi s hidžabom, koje su vlasti podržale i o kojima se raspravljalo u Vijeću za nacionalnu sigurnost.
Prema novim prijedlozima, fizičko kažnjavanje neće biti dopušteno. Umjesto toga, prekršitelji će biti kažnjeni prema unaprijed utvrđenoj tabeli.
Nadzorne kamere koristit će se za nadzor javnog prostora, odnosno žena koje ne nose hidžab, a prekršiteljicama će naknadno biti izrečene kaznene mjere koje uključuju oduzimanje mobitela i onemogućavanje pristupa internetskoj vezi.
Policija i pravosudni organi bit će zaduženi za prikupljanje dokaza i otkrivanje prekršitelja.
Komisija za kulturu saopćila je da će vlasnici trgovina i operateri poduzeća, poput trgovačkih i centara koji nude usluge smještaja, biti odgovorni za provedbu pravila.
Dužnosnici su nedavno krenuli sa zatvaranjem poslovanja nekih "prekršitelja". Tako su ove sedmice jedan hotel u gradu Kašanu i trgovački centar u prijestolnici Teheranu zatvoreni jer poslodavci nisu poštovali pravilo obaveznog nošenja hidžaba.
Hidžab, pokrivalo za glavu koje nose muslimanke, postalo je obavezno u javnosti za iranske žene i djevojčice starije od devet godina nakon Islamske revolucije 1979. godine.
Mnoge su se Iranke godinama oglušivale o pravilo u znak prosvjeda i pomaknule granice onoga što dužnosnici smatraju da predstavlja prihvatljivu odjeću.
Situacija u zemlji zakuhala se nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini u pritvoru zbog navodnog nepropisnog nošenja hidžaba.
Deseci tisuća Iranaca preplavili su ulice diljem zemlje u znak prosvjeda.
Žene, pa čak i učenice, iskazale su prkos u nemirima, koji se smatraju jednom od najvećih prijetnji islamskoj vladi od revolucije 1979.
Kao odgovor, vlasti su pokrenule brutalno gušenje skupova neistomišljenika, pritvarajući tisuće i izričući oštre kazne, a prosvjednicima i smrtnu.
Grupe za ljudska prava kažu da je u prosvjedima poginulo više od 500 ljudi.
