Pišu: Golnaz Esfandiari, Hannah Kaviani i Kian Sharifi
Nakon što je Izrael zatražio evakuaciju u trećem okrugu, najavljujući zračne napade u jednom od najgušće naseljenih dijelova Teherana, tjeskoba kod stanovnika dodatno je pojačana.
Obje zemlje su proteklih dana, u međusobnim zračnim napadima, iza sebe ostale brojne civilne žrtve. No, najintenzivniji napadi dogodili su se u Teheranu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu inzistira na tvrdnji da izraelske obrambene snage ne ciljaju civile. No, videozapisi i slike koje se pojavljuju iz Teherana, i drugih dijelova zemlje, pokazuju koliko je situacija teška.
Prema zvaničnim izvorima, poginulo je više od 200 Iranaca, dok izraelske vlasti izvještavaju o 24 žrtve iranskih uzvratnih napada na gradove poput Tel Aviva i Haife.
Civili plaćaju cijenu sukoba između Irana i Izraela
Civili u obje zemlje dovedeni su u situaciju koju ne mogu kontrolirati.
No, za razliku od Izraela, Iran je opterećen ograničenjima nezavisnih medija. Zbog toga je malo izvještaja o tome s čime se suočavaju Iranci, dok ih zračni napadi tjeraju iz domova.
Izrael je napao iransku državnu televiziju nakon upozorenja da će Teheran "platiti cijenu" za napade na Izrael. Fotografije i videozapisi na društvenim mrežama prikazuju prometne teheranske ulice dok stanovnici bježe.
Do toga je došlo nakon višednevnih zračnih napada na nuklearne i vojne objekte, kao i na stambene zgrade za koje Izrael tvrdi da u njima žive dužnosnici i nuklearni znanstvenici.
Pojedini stanovnici Teherana prijavili su duge redove na benzinskim pumpama i ograničene količine goriva. Sjever zemlje, gdje su se mnogi uputili, suočava s nestašicom hrane.
Detaljni satelitski snimci pokazuju posljedice izraelskih napada na iranske objekte
Zaštita djece
Jedna majka opisala je za Radio Farda situaciju i očaj do koga je dovodi činjenica da je njeno dijete prisiljeno biti u ratu.
"Zabrinuta sam za ina. Ništa ne govori, ne kaže da se boji, ali svi se bojimo. Ne znam šta da radim i kamo otići da pobjegnemo od bombardiranja", kaže ona.
Iran pamti razarajući rat sa Irakom, koji je 1980. godine započeo tadašnji irački predsjednik Saddam Hussain, a sukob je trajao osam godina.
Mnogi roditelji u Iranu su, kao djeca, doživjeli taj rat, a dada ga ponovno proživljavaju kao odrasli.
"Nikad nisam mislila da ću u životu vidjeti dva rata, a sigurno nisam htjela da moj sin to doživi", kazala je sugovornica Radija Farda koja je iz sigurnosnih razloga željela ostati anonimna .
Druga stanovnica Teherana opisala je koliko je sve spremna učiniti kako bi zaštitila svoje dijete od zvukova nasilja.
"Kod kuće imamo ograničeno vrijeme pred ekranom, ali ovih dana ostavljam televizor upaljen i pojačavam zvuk kako moje dijete ne bi čulo eksplozije vani", rekla je.
Mnogi stanovnici Teherana bježe iz grada u sjeverne provincije. Snimke podijeljene na društvenim mrežama prikazuju prometne gužve na cestama koje vode prema sjeveru.
"Molili smo baku da surađuje i napusti grad. No, vidjela je snimke gustog prometa na cestama i odbija izaći iz kuće. Navukla je zavjese i čeka svoju sudbinu", rekla je za Radio Farda žena iz Teherana koja živi u inostranstvu.
Kuće se pretvaraju u skloništa
Jedan od glavnih problema s kojima se Teheran suočava je nedostatak skloništa što je pridonijelo porastu broja civilnih žrtava.
Iranskim vlastima trebalo je tri dana da odluče da će stanice metroa ostati otvorene tokom noći, kako bi služile kao skloništa.
Sedamdesetogodišnji muškarac kazao je da "nije znao što učiniti" kada je noću čuo glasne eksplozije dok je bombardiranje započelo.
"Živim na šestom spratu. Odlučio sam se skloniti ispod kreveta", rekao je.
Žena koja je proživjela iransko-irački rat, koji je trajao od 1980. do 1988, ističe da ne može vjerovati da ponovno proživljava tako mračnu epizodu svoje prošlosti.
"Strašno je i podsjeća me na gorke dane rata, bombardiranja i nestašice hrane. Sve to ponovno proživljavamo", kaže ona.