Nakon što se prošle godine vjerio, Ramin, iranski prodavač farmaceutskih proizvoda, planirao je da se ove godine oženi. Međutim, kako je vrtoglava inflacija poremetila svakodnevni život u Iranu, cilj ovog para sada je "samo preživjeti".
Uslijed neizvjesne budućnosti izazvane dugotrajnim sukobom zemlje sa Sjedinjenim Državama i sve većim ekonomskim pritiskom, njih dvoje su odlučili da odlože planove za zajednički život i nastave da žive odvojeno, svako sa svojom porodicom, rekao je Ramin za Radio Farda Radija Slobodna Evropa.
Iako zarađuje 35 miliona tomana mjesečno (oko 150 dolara), što je iznos nešto iznad nacionalne granice siromaštva za iransko domaćinstvo, prema procjenama pojedinih istraživača tržišta, nestala su, kako kaže, jednostavna zadovoljstva poput kupovine poklona vjerenici ili odlaska s njom u kafić.
Poput drugih sagovornika u ovom članku, Ramin je iz sigurnosnih razloga zatražio da bude predstavljen pod pseudonimom.
Nakon godina međunarodnih sankcija, Iranci su navikli na oskudicu. Kako se rat sa Sjedinjenim Državama, koji je počeo 28. februara, odugovlači, sve veći broj njih izjavljuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ekonomska situacija postaje gotovo "neizdrživa".
Prema podacima portala Tejarat News, koji prati ekonomska pitanja u Iranu, "indeks bijede" te zemlje, zbir stopa inflacije i nezaposlenosti (koje objavljuje Iranski zavod za statistiku), dostigao je 96 procenata u periodu jun–jul.
Sa vrijednostima koje se kreću od 83,5 procenata u glavnom gradu do 120,6 procenata u zapadnoj provinciji Ilam, to je najviši nivo koji je ovaj indeks dostigao od početka godine.
U međuvremenu, nakon što je Vašington u avgustu uveo mjere koje su američki zvaničnici opisali kao neke od najstrožih sankcija protiv Teherana do sada, iranska valuta je pala na novi najniži nivo, pri čemu se kurs kretao iznad 200.000 tomana za dolar.
'Ne sustižemo sutrašnje cijene'
Karen, osamnaestogodišnji Iranac koji se sprema za upis na univerzitet, opisao je ekonomsku situaciju u zemlji kao "katastrofalnu".
Ono što je možda bio uzbudljiv početak njegovog studentskog života zasjenio je nedostatak perspektiva u Iranu, a njegovi planovi i težnje postali su nedostižni snovi, rekao je.
"Nekada sam mislio da me ništa ne može spriječiti da postignem ono što želim. Sada ne mogu ni da razmišljam o tim stvarima. One su toliko daleke i nedostižne", objasnio je Karen. "Bez obzira koliko se trudite, ne možete da pratite sutrašnje cijene sutrašnjice".
"Najgore je što su se ljudi navikli na to", dodao je.
Kako je rast cijena u Iranu prešao sa mjesečnog na dnevni, pa čak i nivo koji se mjeri satima, neki Iranci su bili primorani da smanje kupovinu osnovnih namirnica i značajno izmijene svoju ishranu.
Solmaz, službenica jedne državne ustanove iz Teherana, rekla je da je potrošnja mesa u njenoj porodici, uključujući i piletinu, prepolovljena, dodajući da ribe više nema na njihovom jelovniku, jer je dostupna samo imućnijim domaćinstvima.
Nedavno su velike iranske onlajn prodavnice, Snapp i Digikala, proširile svoje opcije plaćanja na rate tako da obuhvataju i prehrambene proizvode, omogućavajući kupcima da troškove za osnovne namirnice, poput mesa i jestivog ulja, rasporede na duži vremenski period.
Pored smanjenja izdataka za hranu, Solmaz je navela da je potpuno prestala da se viđa sa prijateljima u kafićima i da odlazi u teretanu. Svaki odlazak iz centra Teherana u zapadni dio grada košta je oko 300.000 tomana, dodala je ona.
'Svi smo postali isti'
Iako je Iran ove godine potresen brutalnim gušenjem januarskih antivladinih protesta širom zemlje, izazvanih pogoršanjem ekonomske situacije, kao i kasnijim sukobom sa Sjedinjenim Državama, čini se da nezadovoljstvo zbog rasta cijena sada prevazilazi unutrašnje političke podjele.
Osamnaestogodišnja Faranuš, koja potiče iz religiozne porodice koja podržava islamsku vlast, rekla je da ekonomske prilike u zemlji pogađaju "sve građane" i da se oni zbog njih suočavaju sa velikim teškoćama.
Dodala je da, iako pristalice režima "ne krive" vladu, ipak im je "preko glave visokih cijena".
One "smatraju da je [ograničen] broj ljudi unutar vladajuće strukture odgovoran za krađe, pronevjere i neefikasnost vlasti, te da pokušavaju da izazovu nezadovoljstvo", objasnila je Faranuš, dok "protivnici vlasti tvrde da su čitav sistem i struktura manjkavi i korumpirani od vrha do dna".
Bez obzira na to da li podržavaju režim ili ne, ona kaže da polovina ljudi koji dolaze u kafiće ne naručuje hranu, jer nemaju novca: "Nekada je bilo teško i neprijatno to reći. Ali sada smo svi postali isti".