Fokus na državnoj imovini i tranziciji OHR-a

Ured visokog predstavnika u BiH nastaviće funkcionirati u sadašnjoj formi budući da još nisu ispunjeni svi zahtjevi iz programa, potrebni za tranziciju u ured specijalnog predstavnika Evropske unije.

Novi visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je istakao da će na mjestu visokog predstavnika zemlji pomoći da brže uhvati korak i krene u proces evropskih integracija, potcrtavši da je Evropski komitet 2009. godinu označio kao godinu Zapadnog Balkana, što je prilika koja se ne smije propustiti, te dodao:

„I nema drugog puta naprijed osim ovog. Prije preuzimanja dužnosti imao sam vrlo konstruktivne konsultacije sa EU, SAD, Rusijom o ostalim ključnim partnerima. Nije tajna da su svi zabrinuti oko opće situacije i u posljednje vrijeme oko stagnacije u ovoj zemlji. Ova poruka je upućena vašim političkim vođama od strane Vijeća za implementaciju mira. U pripremama za moj zadatak sjetio sam se savjeta Pabla Picassa koji je jednom rekao: ’Ako zaista želite uraditi nešto, vi ćete naći načina. Ali, ako ne želite to uraditi, uvijek ćete naći opravdanje.’ Moj cilj je pomoći i naći način, a ima toliko hitnih političkih reformi koje se moraju provesti. Spisak od pet plus dva uslova od strane Vijeća za implementaciju mira mora se provesti. Fokus je sada na državnoj imovini i tranziciji Ureda visokog predstavnika ka ojačanoj misiji EU, što je naš zajednički cilj.“

Vijeće za implementaciju mira u svom kominikeu pozdravlja mali ali važan napredak koji je BiH postigla, i to naročito prudski sporazum koji je otvorio put ka dijalogu, te amandman na definisanje statusa Distrikta Brčko. Od februara prošle godine, kada je Vijeće za implementaciju mira uspostavilo pet ciljeva i dva uslova kao put ka zatvaranju OHR-a, urađeno je mnogo, kaže bivši visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak:

„Za 13 usvojilo se veoma mnogo. Usvojili smo tri zakona vezana za vladavinu prava, donete su dvije jako važne odluke vezane za fiskalnu samoodrživost države, postignut je dogovor o pokretnoj vojnoj imovini, i jučer i danas, u historijskom glasanju, Parlament BiH je usvojio ustavne amandmane vezane za status Distrikta Brčko, tako da se pokazuje koliko može da se uradi ako imamo jasno definisano šta su naši ciljevi. Isto tako je jasno i to da još nam preostaje da završimo posao - najveće pitanje koje je danas na dnevnom redu je pitanje državne imovine koje je sad u centru pažnje.“

Upravo zbog neriješenog statusa državne imovine OHR će i dalje nastaviti djelovanje u sadašnjem kapacitetu. U kominikeu je, također, izražena zabrinutost raširenom nacionalnom retorikom, koja je neprihvatljiva i mora prestati. Ukazano je i na potrebu da se procesu ustavnih reformi treba pristupiti s više aspekata kako bi se razvile realne pozicije za pregovore, uz zabrinutost usvajanjem platforme za ustavne promjene koju su su usvojile vlasti RS.

Velika očekivanja domaćih političara

Bh. političari od Lajčakovog nasljednika imaju velika očekivanja, što su neki i iznijeli na sastanku s delegacijom Vijeća za implementaciju mira. Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić je tako u svom obraćanju izrazio potrebu za uklanjanjem strukturalnih slabosti, poput entitetskog veta u državnom Parlamentu ili statusa grada Mostara, koje uzrokuju zastoje na svim poljima. Od Inzka Ljubić očekuje da iskoristi svoj autoritet u rješavanju ovih problema:

„Ja očekujem od gospodina Inzka da koristi ovlasti koje su mu na raspolaganju i, naravno, tu će mu trebati podrška Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira - i ja sam sinoć apelirao da mu da tu podršku, ali isto tako sam jasno rekao da mnogo toga ovisi i o samoj osobi, jer u konačnici svaka osoba odlučuje o vlastitom kredibilitetu, ili kredibilitetu funkcije koju obnaša.“

Manjkavosti državnih institucija, poput nepostojanja jedinstvenog ekonomskog prostora ili neiskorištavanja resursa, su dugoročno opasne po zemlju, smatra član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić. U tom svjetlu treba pojačati efikasnost državnih tijela, što bi trebao biti prioritet za visokog predstavnika, ističe Silajdžić:

„On je već sam govorio u ustavnim promjenama koje su neophodne. Što se mene tiče, ja mogu reći da Bosni i Hercegovini treba normalna, demokratska, neetnokratska država i funkcionalna vlada, prije svega. Danas imamo nefunkcionalnu vlast zbog toga što se svaka odluka ovog sistema može blokirati. Ja se nadam da će gospodin Inzko djelovati u pravcu, prije svega, demokratizacije BiH, nikakve centralizacije nego demokratizacije BiH za dobrobit svih građana.“

Član Glavnog odbora SDA Hasan Čengić izražava nadu da će Inzko, kao osoba koja dobro poznaje prilike u BiH, uraditi ono što nijedan njegov prethodnik nije:

„A to je osigurati da država funkcionira u svim njezinim elementima, zaustaviti rasprave koje ne vode rezultatima i omogućiti da političari u BiH provode reforme za koje su se obavezali, a koje BiH treba da vode prema evropskim integracijama. Ja se nadam da će to značiti više korištenja diplomatskih sredstava i odlučnosti. Poznato je da u BiH svaki put kada međunarodna zajednica pokaže odlučnost da je ona često bila dovoljna, a bonske ovlasti su samo nešto svakako visi nad glavom svakome.“

I sam Inzko svjestan je da se od njega očekuje mnogo, no podsjetio je da će biti nemoguće ispuniti očekivanja svih:

„Ko je svima ugodio, taj se još nije rodio.“