Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Sve više interesovanja za sarajevsku berzu


Arhivska fotografija, Jedan od centara finansijske moći - njujorška berza
Berza ili burza kao organizovano tržište kapitala na kojem se susreću ponuda i potražnja vrijednosnih papira još uvijek je velika nepoznanica za građane BiH. Sarajevska berza je osnovana 2002 . godine, ali građani i sada, gotovo svakodnevno, direktoru Zlatanu Dediću upućuju brojna pitanja.

RSE: Gospodine Dediću, mnogima je pojam berze nejasan i nepoznat u BiH. Možete li nam ukratko objasniti kako ustvari funkcionše Sarajevska berza?

Dedić:
Mi najjednostavnije kažemo da je berza jedno organizovano tržište, a najjednostavnije ćemo uporediti sa jednim marketom ili jednom pijacom gdje sa jedne strane imamo ponudu, a s druge imamo tražnju. Ali ovdje se radi o specifičnim proizvodima. Ti proizvodi su vrijednosni papiri. Možda je jednostavnije ako kažemo koje su to vrste vrijednosnih papira. Oni obično znaju za dionice i obveznice i mislim da bi to u ovom trenutku što se tiče edukacije o vrijednosnim papirima bilo dosta. Znači s jedne strane imamo one koji su vlasnici tih vrijednosnih papira, koji žele da ih prodaju po odgovarajućoj cijeni. S druge strane imamo investitore koji imaju novac i žele da investiraju u te vrijednosne papire s ciljem da bi zaradili u investiranju tih vrijednosnih papira.

RSE: Građane sigurno interesuju certifikati koji su prije desetak godina uloženi uglavnom u razne fondove. Kako danas građani mogu doći do informacije šta se desilo sa tim certifikatima i jesu li eventualno ostvarili neki novac kroz te fondove?
Dedić: Ukoliko su te certifikate uložili u kompanije, oni su dobili dionice tih kompanija. Ukoliko su uložili u investicijske fondove, oni su dobili dionice tih investicijskih fondova. Normalno da se tim dionicama kasnije počelo trgovati na tržištu. Mi trenutno i od početka smo imali 11 zatvorenih privatizacijskih, a
Berzu najjednostavnije možemo uporediti sa jednim marketom ili jednom pijacom gdje sa jedne strane imamo ponudu, a s druge imamo tražnju...
kasnije zatvorenih investicionih fondova i vi, ako gledate naše izvještaje koji su publikuju u printanim i elektronskim medijima, onda možete vidjeti kolika je vrijednost tih dionica u koje ste vi uložili svoje certifikate. Nažalost, ima određen broj građana koji jednostavno nemaju informaciju o tome koji broj dionica su stekli i naša je sugestija da se obrate instituciji u Federaciji koja se zove Registar vrijednosnih papira. Tu mogu dobiti informaciju o njihovom vlasništvu nad tim vrijednosnim papirima, a onda dalje mogu da odlučuju da li da ih zadrže, prodaju. Oni će tu dobiti informaciju koliko imaju dionica, a o tome koliko vrijede na tržištu se mogu informisati na osnovu informacija koje mi objavljujemo, kursnih lista koje se objavljuju svakodnevno u printanim i elektronskim medijima.

RSE: U posljednje vrijeme Federacija je emitovala obveznice stare devizne štednje i obveznice za ratna potraživanja. Šta građani Federacije danas na berzi mogu uraditit?
Dedić: Najbitnija stvar je da oni dobiju potvrdu od Registra i onda mogu da razmišljaju o dvije opcije. Prva opcija je da čekaju dospjeće tih obveznica, recimo obveznice stare devizne štednje prva glavnica je već isplaćena sa 31. 12. 2009.godine, sljedeća glavnica po tim obveznicama dospijeva u septembru 2010, a ostale glavnice dospijevaju zaključno sa septembrom 2014. s tim da će se kamata isplaćivati polugodišnje. Ukoliko žele novac domah, onda odlaze do profesionalnih posrednika, do brokerskih kuća, daju nalog brokerskim kućama da se te obveznice ponude tržištu, odnosno prodaju. Zanimljivo je kako se cijene kreću pojedinih obveznica. Postoji u ekonomskoj teoriji jedno pravilo koje kaže da novac ima svoju vremensku vrijednost - ono što prije dospijeva na tržištu više vrijedi. Recimo, obveznice koje dospijevaju 30. septembra 2010. trenutno na tržištu vrijede nekih 90 do 91 posto. Za vrijednost 1 KM obveznice vi trenutno na tržištu možete dobiti 90 do 91 fening. Što se tiče ratnih potraživanja, obveznica po osnovu ratnih potraživanja, one trenutno na tržištu, zavisno od serije, vrijede negdje 18 i 25 posto od niminalne vrijednosti.
XS
SM
MD
LG