Domljan: Povećava se jaz između BiH i EU

Mirna Sadiković

Neformiranje vlasti u BiH skupo košta obične građane. Dok bh. zvaničnici i odlazeći i novoizabrani, redovno primaju nerealno visoke plaće, obični građani jedva izlaze na kraj sa malim plaćama i sve većim cijenama.

Radna mjesta se ne otvaraju, a samo u decembru 2010. godine još tri hiljade radnika je ostalo bez posla. Političari, umjesto da otvaraju nova radna mjesta kako bi zaustavili sve dublju krizu, smišljaju kako će nadoknaditi manjak u budžetima, pa najavljuju povećanje PDV-a i ostalih nameta ionako osiromašenim građanima.

Ekonomski ekspet Prof.dr. Vjekoslav Domljan upozorava u intervjuu za RSE da ukoliko se još u ovoj godini ne smanji drastično javna potrošnja, već slijedeće godine posljedice će biti nesagledive.

RSE: Profesore Domljan, vlast u BiH nikako da se formira, a prema nekim najavama neće ni do aprila. Koliko obične građane košta neformiranje vlasti u BiH?

Da bi mirovinski fondovi bili održivi, treba stvoriti barem 3.400 radnih mjesta zbog ovih 1.700 koji su postali umirovljenici.

Domljan: Prije svega bih htio kazati da ako vlast dobro funkcionira, onda se može kazati da je javna vlast javno dobro, a ukoliko javna vlast ne funkcionira, onda to više nije javno dobro, nego bi se moglo kazati da je to javno zlo. Da bi bilo jasnije koje su posljedice treba reći da su neke stvari odvijaju bez obzira na to da li se vlast formira ili ne. Primjera radi, ljudi pune određen broj godina života ili staža idu u mirovinu, pa tako u prosjeku gledano mjesečno oko 1.700 ljudi u BiH ode u mirovinu. Da bi mirovinski fondovi bili održivi, treba stvoriti barem 3.400 radnih mjesta zbog ovih 1.700 koji su postali umirovljenici, odnosno da bi BiH slijedila evropski put treba stvoriti oko 5.700 radnih mjesta mjesečno, a oni se ne stvaraju. I ne samo u januaru ove godine nego ni cijele prethodne godine. Da su, recimo, ova radna mjesta stvorena, onda bi država samo po osnovu ovih novostvorenih radnih mjesta mogla ostvariti pet miliona maraka prihoda, pa bi to na godišnjem niovu samo po ovom osnovu iznosilo 60 miliona maraka. Kroz ovo vidite da ne samo što se ovo ne stvara nego, što je još gore, nikoga to ne zabrinjava - niti kritičku javnost, niti vlast - i tako se, zapravo, jaz između BiH i Evrope povećava.

Potrošena godina

RSE: To nam upravo govori da vlast u BiH pokušava na druge načine dođe do neophodnog novca budući da kod nas i bivši zvaničnici i obvi sadašnji, novoizabrani, redovno primaju plate. Dakle, već postoje najave da bi u ovoj godini PDV mogao da poraste na 23 procenta, u RS već su doprinosi na plate povećani za nekih 10 procenata. Kako da spriječimo to da vlast prema građanima još veće namete napravi?

Domljan: Ključna stvar je smanjivati javne rashode, tim prije što se ne postavlja pitanje šta građani dobivaju za ovih 50 posto dohotka što potroši država. Koja su to javna dobra koja državi proizvodi? Ili su to samo pare za plaće? Koja konkretno javna dobra ova država proizvodi? Šta je sa stanjem nacionalne sigurnosti? Šta je sa javnim redom i mirom? Šta je sa komunalnim i ostalim javnim uslugama itd.? Mi nemamo mjerenja efikasnosti. Kad bi se mjerila efikasnost javne administracije, mi bismo došli do zaključka da odmah sad javnu administraciju treba smanjiti za 20 posto, bez ikakve dileme.

RSE: Ali znamo da nema političke volje da se administracija smanji, barem ne tako brzo kako bi bilo i kako bi bilo neophodno. Šta je rješenje, profesore, po vama?

Domljan: Mi se možemo porediti u ovo vrijeme krize sa Grčkom, sa Irskom. To su rijetke zemlje koje su u prošloj godini imale stopu pada bruto domaćeg proizvoda. Druge zemlje idu naprijed. Svjetska proizvodnja je u prošloj godini iznosila skoro četiri posto. Druge zemlje koje se dobro razvijaju, kao Kina, preko 10 posto, neke zemlje su imale stopu rasta preko 15, 16 posto. Dakle, uveliko se izlazi iz krize, a kod nas nema ni nagovještaja da ćemo izaći iz krize. Šta je suština? Suština je što u situaciji kao što su Grčka, Irska, itd. Radi se o homogenim, jednonacionalnim, jednovjerskim zemljama uglavnom, tako da je lakše tamo postići homogenizaciju masa po pitanju položaja ekonomskog, socijalnog itd. građana tih zemalja.

Kod nas je društvo heterogeno, pocijepano po etnoreligioznim šavovima i uz pomoć medija i drugih poluga lako je manipulirati tim ljudima, tako da evo vidite već sada za ovih četiri mjeseca, za koliko nije formirana vlast, ne postavlja se pitanje šta je šta je sa našim radnim mjestima, šta je sa našim mirovinama, šta je sa našim obrazovanjem, šta je sa našim zdravstvenim uslugama itd., nego se postavlja pitanje hoće li vlast biti formirana ili neće. A bila ili ne bila, vidimo da, kao što i prošle godine kada je postojala vlast, nisu se stvarala radna mjesta, nije se rješavao izlazak iz teške ekonomske situacije, pa onda kad se formira vlast konačno, počeće rasprava o ustavnim pitanjima. I onda moramo da kažemo da vlast, zapravo, ustavne promjene i ne interesiraju, njih interesuje priča o ustavnim promjenama - pa će tako i ova godina biti potrošena bez nekih velikih pomaka u oblasti ekonomije.