Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, u intervjuu za naš radio, govori o tome hoće li biti teško formirati vlast, s obzirom da partije koje su pobjednice na oktobarskim izborima u BiH ne žele formirati koaliciju na državnom nivou. Istovremeno, Šehić komentariše i posjetu evropskih i američkih zvaničnika BiH odmah nakon održanih izbora, te daje ocjenu može li BiH u narednom periodu brže koračati prema Evropskoj uniji i NATO savezu.
Šehić: Sigurno da veliki broj političkih stranaka u BiH dovodi u situaciju da je jako teško formirati koalicije nakon izbora. Razgovarajući s nekim predsjednicima političkih stranaka – kad su me pitali: „Šta ako izgubimo?“ – odgovarao sam: „Biće to vrlo lako – bićete opozicija. Biće problem ako osvojite toliki broj glasova da steknete mandat i legalitet birača da formirate vlast.“ Problem u BiH je taj što, nažalost, još uvijek nemamo jedan jedinstven pogled ka budućnosti ove države, pa makar taj cilj – kako bi BiH trebala da izgleda – i taj iskreni i vjerodostojan cilj ka ulasku u EU – možda bi to moglo da okupi jednu grupu političkih stranaka da formiraju koaliciju na nekim zajedničkim ciljevima, zajedničkim programima, ukoliko bi bilo moguće, ali kod nas je to jako teško predvidjeti jer mi još uvijek nismo demokratska država. Nažalost, većina naših političkih stranaka nisu demokratske u svojoj suštini.
Šehić: Ne treba čuditi zašto su nakon izbora ovu državu posjetili novi komesar za proširenje Štefan File i državna sekretarka SAD. To je njihova i politička i moralna obaveza – da dođu u ovu zemlju i da razgovaraju sa onim političkim liderima i predstavnicima političkih stranaka koje su osvojile najveći broj glasova. Ja sam imao priliku da razgovaram negdje preko sat vremena sa gospodinom Štefanom Fileom prije njegovog susreta sa političkim strankama, s obzirom da sam ja i kopredsjedavajući Igmanske inicijative. Mi smo razgovarali o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, pošto je on, da tako kažem, novo lice na našoj političkoj sceni. Bio sam iskren prema njemu, jer je i on bio prema meni. Razmijenili smo mišljenja, i ja sam mu dao određene savjete kako bi trebalo postupiti u ovoj državi.
Moram reći ono što je za mene, kao građanina ove države najbitnije, da je državna sekretarka SAD posjetila prvo Sarajevo, što je za očekivati, poslije toga Beograd i Prištinu, a završila svoju posjetu u Briselu. Po prvi puta kod mene se budi nada da će Brisel, odnosno EU i SAD imati zajednički stav – u prvom redu o BiH, ali i zajednički stav o tome kako stabilizirati čitav region. Ja sam tu optimista. Međutim, jasno su rekli i poslali su poruke da BiH vide u Evropskoj uniji u ovakvim, međunarodno priznatim granicama, ali će biti velika odgovornost na akterima političkog života u budućoj vlasti.
Šehić: Ja bih, kao građanin, bio najsretniji da nam ne treba staratelj, niti u vidu Vašingtona niti u vidu Brisela, da konačno političari sve reformske procese rade radi građana BiH, ne da imamo matematički zbroj zakona koje su oni donijeli radi Brisela a mi ih ne osjećamo u svakodnevnom životu. Mislim, pošto se nešto ipak promijenilo na političkoj sceni BiH, da će kod njih sazriti jedna od temeljnih osobina koju političar mora imati – da bude odgovoran prema državi i prema ovim građanima i da će ta odgovornost izgraditi možda jedan stepen povjerenja koje danas apsolutno ne postoji, a onda, kroz taj proces vjerovatno će afirmisati kulturu dijaloga, pa i kompromis – kao nešto bez čega nema uspješne politike, ali ne tretirajući ga kao da je neko izgubio ili dobio. Ja sam uvijek tvrdio: ne treba ništa da dobijem ako neko smatra da time gubi.
RSE: Gospodine Šehić, mnogi su ove izbore ocijenili istorijskim. Ipak, neke stranke koje su do sad bile ne vlasti, biće i ubuduće. Hoće li, prema vašoj ocjeni, biti moguće formirati koaliciju prema sadašnjim rezultatima izbora?
Šehić: Sigurno da veliki broj političkih stranaka u BiH dovodi u situaciju da je jako teško formirati koalicije nakon izbora. Razgovarajući s nekim predsjednicima političkih stranaka – kad su me pitali: „Šta ako izgubimo?“ – odgovarao sam: „Biće to vrlo lako – bićete opozicija. Biće problem ako osvojite toliki broj glasova da steknete mandat i legalitet birača da formirate vlast.“ Problem u BiH je taj što, nažalost, još uvijek nemamo jedan jedinstven pogled ka budućnosti ove države, pa makar taj cilj – kako bi BiH trebala da izgleda – i taj iskreni i vjerodostojan cilj ka ulasku u EU – možda bi to moglo da okupi jednu grupu političkih stranaka da formiraju koaliciju na nekim zajedničkim ciljevima, zajedničkim programima, ukoliko bi bilo moguće, ali kod nas je to jako teško predvidjeti jer mi još uvijek nismo demokratska država. Nažalost, većina naših političkih stranaka nisu demokratske u svojoj suštini.
RSE: Nakon izbora, u BiH su odmah došli evropski komesar za proširenje Štefan File i američka državna sekretarka Hilari Klinton. Da li to, gospodine Šehić, govori da međunarodna zajednica još uvijek nije digla ruke od BiH? Prema vašoj ocjeni – šta mislite da su nam rekli – onako, iza zatvorenih vrata?
Šehić: Ne treba čuditi zašto su nakon izbora ovu državu posjetili novi komesar za proširenje Štefan File i državna sekretarka SAD. To je njihova i politička i moralna obaveza – da dođu u ovu zemlju i da razgovaraju sa onim političkim liderima i predstavnicima političkih stranaka koje su osvojile najveći broj glasova. Ja sam imao priliku da razgovaram negdje preko sat vremena sa gospodinom Štefanom Fileom prije njegovog susreta sa političkim strankama, s obzirom da sam ja i kopredsjedavajući Igmanske inicijative. Mi smo razgovarali o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, pošto je on, da tako kažem, novo lice na našoj političkoj sceni. Bio sam iskren prema njemu, jer je i on bio prema meni. Razmijenili smo mišljenja, i ja sam mu dao određene savjete kako bi trebalo postupiti u ovoj državi.
Problem u BiH je taj što, nažalost, još uvijek nemamo jedan jedinstven pogled ka budućnosti ove države, pa makar taj cilj – kako bi BiH trebala da izgleda.
Moram reći ono što je za mene, kao građanina ove države najbitnije, da je državna sekretarka SAD posjetila prvo Sarajevo, što je za očekivati, poslije toga Beograd i Prištinu, a završila svoju posjetu u Briselu. Po prvi puta kod mene se budi nada da će Brisel, odnosno EU i SAD imati zajednički stav – u prvom redu o BiH, ali i zajednički stav o tome kako stabilizirati čitav region. Ja sam tu optimista. Međutim, jasno su rekli i poslali su poruke da BiH vide u Evropskoj uniji u ovakvim, međunarodno priznatim granicama, ali će biti velika odgovornost na akterima političkog života u budućoj vlasti.
RSE: Možemo li sa ovima koji su pobijedili na izborima brže u Evropsku uniju i NATO savez, ako formiraju kakvu-takvu koaliciju?
Šehić: Ja bih, kao građanin, bio najsretniji da nam ne treba staratelj, niti u vidu Vašingtona niti u vidu Brisela, da konačno političari sve reformske procese rade radi građana BiH, ne da imamo matematički zbroj zakona koje su oni donijeli radi Brisela a mi ih ne osjećamo u svakodnevnom životu. Mislim, pošto se nešto ipak promijenilo na političkoj sceni BiH, da će kod njih sazriti jedna od temeljnih osobina koju političar mora imati – da bude odgovoran prema državi i prema ovim građanima i da će ta odgovornost izgraditi možda jedan stepen povjerenja koje danas apsolutno ne postoji, a onda, kroz taj proces vjerovatno će afirmisati kulturu dijaloga, pa i kompromis – kao nešto bez čega nema uspješne politike, ali ne tretirajući ga kao da je neko izgubio ili dobio. Ja sam uvijek tvrdio: ne treba ništa da dobijem ako neko smatra da time gubi.
