Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Mahmutčehajić: Bez političkog osvješćenja nema evropske budućnosti


Rusmir Mahmutčehajić
Direktor Međunarodnog foruma Bosna Rusmir Mahmutćehajić u intervjuu za RSE govori o tome zbog čega su u BiH prisutne podjele, koje se u posljednje vrijeme svode na one entitetske, i koje su dovele do toga da se i podjela žrtava potencira po nacionalnoj osnovi? Mahmutćehajić se osvrće i na to kako graditi evropsko društvo u Bosni i Hercegovini, ali i kakva je evropska građanska perspektiva te države.

RSE: Gospodine Mahmutćehajić, svjedoci smo u posljednje vrijeme raznih podjela. Konstantno se govori isključivo o tri naroda - Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Ali ono što se, također, u posljednje vrijeme potencira je i podjela žrtava po nacionalnoj osnovi, kao da žrtve nisu žrtve, bez obzira kom su narodu pripadale. Kako to komentarišete?

MAHMUTĆEHAJIĆ: Ako je nekome bilo nejasno kakav je u osnovi projekat na kome je pokrenut rat protiv Bosne, danas to, zapravo, svakom razboritom mora biti posve jasno. Bh. društvo je od prvih početaka razvoja nacionalnih ideologija na Balkanu
Zločin ne može biti ni veći ni manji, niti se dade relativizirati time što ćete vi neprestano spuštati svoj prst pokazujući da je riječ o Srbima, Hrvatima, Bošnjacima, Romima, ovim ili onim. To je pothvat potpunog uništavanja, razdjeljivanja, onemogućavanja bh. društva.
bilo na neki način anomalija za te nacionalne ideologije. To je pluralno društvo, religijski, koje je kroz stoljeća opstalo kao takvo, i ono je bilo predmet interesa nositelja tih nacionalnih ideologija u negativnom smislu. Razbiti to društvo - to je bio temeljni cilj koji traje dulje od jednog stoljeća. Nažalost, brojni sudionici tog društva, brojni njegovi sadržaji su pružili mali otpor tome nastojanju da se BiH kao pluralno društvo, kao integralna zajednica sačuva kao takva. U posljednjem ratu na najokrutniji način trebalo je, zapravo, dokazati da bh. društva nema, da je to vještačka sastavljevina različitih mehaničkih dijelova - i tako je vođen rat. Međutim, kako to nije bilo tačno, kako je, zapravo, integralnost tog društva, njegova cjelovitost bila očita istina, onda je nasilnim sredstvima provođena jedna ideologija po kojoj je to društvo negirano. U BiH u toj težnji treba sve razdijeliti, treba razdijeliti žive ljude. Naravno, kad govorite o tarumama, stradanju, progonima, ubijanjima u BiH, riječ je o ljudima. I ukoliko hoćete to postaviti u okvire pravde da oni jesu to što jesu, ovakve ili onakve religije, ovakve ili ovakve nacionalne ideologije, ovakve povijesti, ovakvih prodičnih pripadanja, ali je riječ o ljudima. I zločin ne može biti ni veći ni manji, niti se dade relativizirati time što ćete vi neprestano spuštati svoj prst pokazujući da je riječ o Srbima, Hrvatima, Bošnjacima, Romima, ovim ili onim. To je pothvat potpunog uništavanja, razdjeljivanja, onemogućavanja bh. društva.

RSE: U tom kontesktu, dakle, iako se pozitivnim ocjenjuje to što su prije nekoliko dana predstavnici vlasti BiH i Hrvatske posjetili mjesta stradanja Bošnjaka, Srba i Hrvata, postavlja se pitanje hoće li uskoro doći vrijeme da politika u tom segmentu ne bude prisutna? Da li imate dojam, zapravo, da se stiče utisak da su žrtve više sredstvo politike, a ne cilj istine i pomirenja?

MAHMUTĆEHAJIĆ:
Naravno, odnos prema mrtvim, progonjenim, stradalim žrtvama je na neki način nedodirljivo pitanje - ono se tiče svakog čovjeka. Pred tima svak od nas s dužnim poštovanjem i s malo riječi treba stati - riječ o žrtvama, riječ je o ljudima. Međutim, kao što
Danas se politički program te etnonacionalne ideologije, etnonacionalne elite, njihovi pothvati ne dovode u pitanje. Pa prema tome, to jeste jedna vrsta pokušavanja da se izgradi neka zavjesa iza koje će se skriti nedohvatljivost, suština tih ideologija.
to možete vidjeti, u historiji ovih prostora žrtve, slabi, progonjeni su vrlo često korišteni - patnja, žalost korištena je u funkciji etnonacionalnih ideologija. I to je, također, stara pojava. Mi sad u tim posljednjim pojavama, u iskazivanju poštovanja prema poubijanim u BiH moramo imati sućuti i na neki način iskazati podršku tome. Međutim, do tih stradanja dovele su etnonacionalne političke ideologije. Danas se politički program te etnonacionalne ideologije, etnonacionalne elite, njihovi pothvati ne dovode u pitanje. Pa prema tome, to jeste jedna vrsta pokušavanja da se izgradi neka zavjesa iza koje će se skriti nedohvatljivost, suština tih ideologija.

RSE: Kako u tom smislu graditi evropsko društvo u BiH?

MAHMUTĆEHAJIĆ: Na principima na kojima je ono opstalo kroz stoljeća, na principima koje Evropa ima kao budućnost - prvo, tolerancije različitosti, građenje političkog sistema na temelju najboljeg evropskog iskustva, kolektivna prava potpuno zaštićena, ali ne kolektivna prava svedena na nekakve imaginacije o troje, nego svih ljudi. BiH je znatno pluralnije društvo nego što je mi u svojim ideologijama želimo vidjeti. Ako hoćete vidjeti budućnost BiH na najbolji način, morate se pitati kakav je status Roma, Jevreja i onih drugih malih skupina koje imate. Oni su, zapravo, te manjine za koje su odgovorni svi oni koji imaju veći broj.

RSE: Da li je u tom kontekstu moguće nešto promijeniti? Postoji li evropska, građanska perspektiva BiH?

MAHMUTĆEHAJIĆ: Ako se želi bh. budućnost u okviru EU, onda je reafirmiranje ideologijski neutralne, demokratski utemeljene države koja je odgovorna za zaštitu ljudskih prava svih u BiH. To je, zapravo, ono što u ovome trenutku nedostaje. Prema tome, političko osvješćenje ljudi da naša država BiH, kao dio međunarodne arhitekture u funkciji mira, sigurnosti, napretka, zaštite ljudskih prava, to je naše dobro. Bez toga nema te budućnosti. Danas oni koji to osporavaju, zapravo, osporavaju budućnost onim na koje se pozivaju. Kada se govori o srpskim, hrvatskim, bošnjačkim nacionalnim pravima u BiH, vrlo često se to događa na način da se usporava potreba konsolidiranja i sređivanja države upravo u funkciji i tih kolektiva, ali ne samo njih. Politički homogeni kolektivi su tamnica za te narode. I dalje će to biti. Bez relativiziranja etnonacionalnih granica, etnonacionalnih ideologija, koje vode u stradanja i u miru i u ratu, nema te bh. budućnosti. Nema ni evropske budućnosti. Ako bismo nešto zaključili iz iskustva 20. stoljeća u Evropi, onda jeste upravo to - konsolidirane države, izvan svih oblika anarhičnih, neodgovornih ponašanja unutar njih, države u funkciji prava svojih građana, individualnih, kolektivnih itd., to je jedina mogućnost za budućnost cijelog svijeta.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG