Dostupni linkovi

Želimo da učestvujemo u decentralizaciji vlasti


Nazif Cungu

U intevjuu za Radio Slobodna Evropa Nazif Cungu, biznismen iz Ulcinja i predsjednik Demokratske snage ‘Forca’ koja je od posljednjih izbora jedna od četiri albanske parlamentarne stranke, govori o ciljevima svoje stranke, problemima u Opštini Ulcinj, biznis barijerama i privrednom ambijentu u Crnoj Gori.

RSE: Gospodine Cungu, vaša stranka Nova demokratska snaga "Forca" je novi subjekt u crnogorskom parlamentu. Koji su primarni ciljevi vašeg parlamentarnog djelovanja?

Cungu: Mi kao nova, mlada partija koja je osnovana tek prije tri i po godine i koja je dostigla veoma dobre rezultate smo orijentisani prema evroatlantskim integracijama i da ćemo mi kao nova partija dati pun doprinos težnjama koje Crna Gora ima prema ovim integracijama. Prvenstveno, mi želimo da učestvujemo na decentralizaciji vlasti u Crnoj Gori što će da bude jedna od budućih obaveza Crne Gore. Naravno, postoje velike razlike u ravnomjernom privrednom razvoju u svim djelovima Crne Gore tako da, pogotovo područja gdje žive manjinski narodi, pogotovo mi Albanci, s obzirom da smo mi nacionalna stranka sa nacionalnim prefiksom, mi želimo da utičemo i da damo još jedan povoljan signal i vlastima u Crnoj Gori da su područja koja su nekada bila mnogo više razvijena sada ostala na jednoj margini, da treba mnogo više da se investira. Želimo da pokušamo da privučemo i dio naše dijaspore kojih ima mnogo (Albanaca ima više van Crne Gore nego unutar Crne Gore) da pokušamo da ih privučemo da bi investirali.
U zadnjih trideset godina nije građena nijedna škola, tako da ima sedam škola u Ulcinju koje su građene prije četrdeset godina za kapacitet od 350 djece i sada u tu školu ide 1200 djece tako da tu nema uslova ne samo za Albance, nego i za sve ostale narode i nacionalnosti koje žive u Ulcinju.

Nekolicina od njih su zaradili velika sredstva, međutim, nije stvoren jedan povoljan ambijent da bi se ta njihova sredstva ovdje investirala. Mi ćemo da težimo da omogućimo bolje školovanje za našu djecu, obzirom da znamo kakva je situacija u osnovnim i srednjim školama. U zadnjih trideset godina nije građena nijedna škola, tako da ima sedam škola u Ulcinju koje su građene prije četrdeset godina za kapacitet od 350 djece i sada u tu školu ide 1200 djece tako da tu nema uslova ne samo za Albance, nego i za sve ostale narode i nacionalnosti koje žive u Ulcinju. Tako da ćemo težiti ka tome da obezbijedimo školovanje kadrova, težimo ka tome da i van Crne Gore ne da se naša djeca školuju, pogotovo ako se radi o visokim školama, o mastersima, da naša djeca imaju mogućnost da pođu na zapad kao što rade druga djeca iz Crne Gore i naravno, težićemo ka očuvanju i unaprijeđenju kulturno istorijskih vrijednosti djelova gdje žive Albanci.


RSE: U parlamentu su prisutne još tri albanske nacionalne partije, šta je to što vašu stranku razlikuje od ostalih albanskih stranaka?

Cungu: Mi smo jedina partija koja, za razliku od ostalih albanskih partija, ima ekonomski program. Nijedna druga nema ekonomski program jer mi znamo da smo faktički potpuno zapostavljeni obzirom da djelovi gdje žive Albanci nijesu razvijeni. Najsiromašniji narod je u ovim prigraničnim djelovima gdje žive Albanci i mi smo jedina partija koja ima ekonomski program. Mi imamo puno omladine koja ima mogućnosti da kroz svoje programe radi razne manifestacije i da okuplja oko svojih programa i drugu omladinu i da se druže i da se upoznavaju i da daju predloge za razna događanja i unutar Ulcinja i ostalim gradovima unutar Crne Gore tako da su to te mogućnosti koje je naša partija pokušavala čitavo vrijeme da organizuje i okrugle stolove na razne teme vezano za slobodu govora, za prava manjina, ljudska i manjinska prava i naravno za evroatlantske integracije. Sve ovo mi imamo programski postavljeno i na osnovu tog programa mi pokušavamo da dođemo do mladih i u svakom slučaju i uspjevamo u tome.

RSE: Kakvi su odnosi među albanskim nacionalnim partijama, odnosno kakve su šanse za formiranje poslaničkog kluba? O tome su se više puta vodili razgovori između tri albanske partije, kakav će po vama biti rezultat?
Ulcinj

Cungu: Tu ne bi trebalo da bude nikakvih problema jer se demokratski principi znaju. Partija koja je najviše dobila glasova toj partiji bi trebalo da pripadne i šef kluba, tako da je ta demokratija koju je zapadni svijet završio prije hiljadu godina i tu ne bi trebalo da bude nikakvih problema. Jedino to treba i gospodin Barthi da prihvati i po rotacionim sistemu da šef kluba bude po partijama koje imaju veći broj glasova. Nijesmo vodili razgovor sa Demokratskom unijom Albanaca. Vođeni su razgovori sa gospodinom Barthijem i gospodinom Holajem i mislim da bi trebalo da razultira i da se konačno stvori klub albanskih partija u parlamentu Crne Gore.

RSE: Vaša stranka djeluje i u lokalnom parlamentu u Ulcinju. Koji su po vama najveći problemi u tom gradu?

Sadašnja vlast je išla drugačijim sistemom. Oni su uposlili još stotinak ljudi u organima lokalne uprave bez obzira što je prije tri godine bilo čak i previše uposlenih i onda su povećali plate još jedno sto posto i to je jedno veliko opterećenje i ispaštaju građani i ispašta i ova mala privreda u opštini Ulcinj.
Cungu:
U Ulcinju ima stvarno puno problema. Glavni je da u zadnjih dvadeset godina nema detaljan urbanistički plan tako da je to jedna velika šteta i sve što se gradi i što se gradilo uglavnom je ilegalno, međutim, bez regularne dokumentacije. Infrastruktura koje je dosta dugo obećavana i sada više opština Ulcinj to ne može da izvede nego mora Vlada Crne Gore da se uključi, razna ministarstva. Infrastruktura je veoma loša, kanalizacioni sistem u koji se trideset godina nije ništa investiralo, parking, čistoća je isto na niskom nivou, sanitarna deponija, marina za koju se dosta dugo govorilo i tu nema nikakvog pomaka, realizacija budžeta je veoma loša tako da se i građanima šalju veoma loši signali. To je jedna velika šteta jer sadašnja vlast, koalicija "Za evropski Ulcinj" nije uspjela skoro ništa da realizuje u odnosu na ono što su obećali. Ja mislim ni deset posto od onoga što je obećano. Nema mosta preko Porta Milene, nema marine, nema sportskog centra. Kada bi projektna dokumentacija sjutra bila gotova onda tu za izvođenje svih tih radova bi trebalo četiri, pet godina. A kada se svemu ovome doda i kriza koja je zahvatila i Crnu Goru i naravno i globalna kriza onda sigurano da ne možemo da budemo neki veliki optimisti u tom dijelu, tako da lokalna vlast traži ipak nešto drugo, traži bolje domaćine, traži skidanja biznis barijera, a ne stavljati takve takse koje su čak u jednom trenutku bile i po dvanaest, trinaest puta veće u odnosu na ostale primorske opštine umjesto da budu nešto niže u odnosu na ostale opštine, ako je manje razvijena opština. Naprotiv, sadašnja vlast je išla drugačijim sistemom. Oni su uposlili još stotinak ljudi u organima lokalne uprave bez obzira što je prije tri godine bilo čak i previše uposlenih i onda su povećali plate još jedno sto posto i to je jedno veliko opterećenje i ispaštaju građani i ispašta i ova mala privreda u opštini Ulcinj. Tako da ima puno otvorenih pitanja. Na žalost, nijesu uspjeli da urade skoro ništa od onoga što je bilo najavljeno.

RSE: Aktuelan je tender za davanje u zakup uvale Valdanos oko koje se podigla poprilična prašina zbog toga što nije izvršen povraćaj imovine nekadašnjim vlasnicima tog područja i zbog straha mještana da bi gradnja hotelskih objekata mogla devastirati taj prostor. Da li je moguće pronaći rješenje?

Cungu: Mislim da rješenja ima. Treba razgovarati oko svega toga. Međutim, zna se zbog čega je uzeta ta imovine. Ta imovina je uzeta '78. godine za izgradnju vojne baze i znači da automatski čim se to ne sprovodi onda dolazi do novog momenta, odnosno treba pristupiti deeksproprijaciji tako da je Skupština opštine Ulcinj jednoglasno donijela odluku da se pristupi deekproprijaciji tog prostora i ta imovina da se vrati građanima. Naravno, tu ima dovoljno prostora da se mogu graditi i hoteli upravo u onom dijelu gdje je čisto faktički morsko dobro i nema nikoga u Ulcinju od građana, pogotovo od tih bivših vlasnika da su protiv razvoja Ulcinja. Naprotiv i ta njihova imovina bi dobila na vrijednosti i na značaju kada bi tu došlo do gradnje hotelskih kapaciteta ne previše nego stvarno da bude jedna posebna regija, ali to se prvenstveno mora vratiti. Postoje i druge mogućnosti, ali u svakom slučaju treba razgovarati, a do sada niko nije pokazao dobru volju od strane vlasti, naprotiv, lokalni čelnici koji su na vlasti su uključeni i koji rade faktički na tome da se ova imovina i ne vrati. U svakom slučaju, ima prostora i to bi moglo da se riješi veoma brzo i da budemo svi zadovoljni, da bude grad zadovoljan, da budu građani zadovoljni i zbog toga što će se to njima vratiti, koji bi obrađivali to zemljište koje trideset godina stoji ne obrađeno, a sa druge strane svi bismo mogli da ostvrimo i korist po osnovu upošljavanja u nekim kapacitetima koji bi se gradili u tom dijelu. Građani nijesu protiv toga da se grade smještajni kapaciteti, ali to treba da bude ograničeno, a ne da neko drugi odlučuje o toj imovini koja nije realizovana onako zbog čega je i uzeta.

RFE: Otvoren je granični prelaz Murićani-Sukobin, koliko će to uticati na privredni ambijent u reonu Ulcinja?

Cungu: Ima dosta i dobrih pomaka sada u zadnje vrijeme, pogotovo kada se radi o Ulcinju i graničnom prelazu između Crne Gore i Albanije. Prije nekoliko dana je otvoren novi prelaz između Crne Gore i Albanije koji će u svakom slučaju doprinijeti da se neke stvari mnogo brže i realizuju tako da treba da dođe do modernizacije puta od Ulcinja do Sukobina obzirom da se u Albaniji već gradi most koji će da bude gotov 2010. godine preko Bojane i onda će moći da bude jedan dobar protok robe i kapitala i ljudi, odakle bi mogli i turisti da dođu iz Bugarske, sa Kosova, Albanije i naravno i kapaciteti luke Bar bi bili mnogo bolje iskorićeni.

RSE: Osim što ste predsjednik političke stranke vi ste dugo godina i biznismen pa koliko je prisutna ekonomska kriza kao posljedica globalne kriza, a koliko kao posljedica subjektivnih slabosti države i privrede Crne Gore?

Kada se govori o krizi mi smo mogli i očekivati da će doći do jedne krize, pogotovo ako se radi o Ulcinju gdje je privatizacija veoma loša.
Cungu:
Kada se govori o krizi mi smo mogli i očekivati da će doći do jedne krize, pogotovo ako se radi o Ulcinju gdje je privatizacija veoma loša. Mi smo do devedesetih godina kao opštna bili praktično najjača turistička opština i ostvarivali smo 18,5 posto od ukupnih noćenja na teritoriji Crne Gore, međutim, taj procenat je mnogo manji, negdje oko šest, sedam posto i to je u nekvalitetnom smještaju, tako da ako "Galeb" ne postoji koji je porušen, ako "Albatros" izgleda kao prije 25 godina, ako hotel "Grand Lido" ne postoji, ako "češki" kamp ne postoji, ako Ulcinjska rivijera ostvaruje nekih deset posto od ukupnog prometa koji je ostvarivala do devedesetih godina onda se sigurno moglo očekivati da bude i krize. Ako su sve društvene firme koje su postojale u stečanu, na primjer, Solana, Građevinsko, "Agro Ulcinj", to više nefunkcioniše kao što je funkcionisalo. Samo je bilo pitanje kada će se to najviše osjetiti bez obzira što je došlo do pojavljivanja i novih firmi, ali što se turizma tiče to je stalo. Globalna kriza koja se pojavila na svjetskom nivou onda je već dodatno uticala i na ove naše lokalne probleme. Kakve će posljedice svega toga biti u ovom trenutku ne može niko da kaže. Međutim, negativni efekti se već osjećaju. Ima pad i turističkog prometa, ima pad i prometa pogotovo kod građevinarstva, međutim, mislimo da će i lokalna vlast malo više i jače pozabaviti svojim problemima i tu treba Vlada da se uključi konkretno da opštinama pomogne jer svaka opština ima svoje specifičnosti. Tako da sam očekivao da će da bude kriza i unutar Crne Gore, međutim, ovo je dodatno što je globalna kriza već pojačala i što smo na neki način i očekivali.

RSE: Utisak je ipak da su se na neki način pojačala očekivanja poslovnih ljudi i Vlade u posljednje vrijeme, Najavljuje se početak izgradnje autoputa, italijanske investicije u Željaznicu i energetiku, davanje u zakup Velike plaže, ulazak novih turističkih investitora. Skoro svakodnevno imamo slične najave. Smatrate li da je poslovni i pravni ambijent u Crnoj Gori povoljan kako bi u vremenu krize novi investitori uložili novac u Crnu Goru?

Cungu: Iskreno, ja sam veliki optimista što se toga tiče i očekujem da ipak dolaze bolja vremena bez obzira na sve ove manjkavosti i sve ove negativnosti koje sam ja na neki način i naveo, tako da je situacija u Crnoj Gori mnogo povoljnija čak i u odnosu na neke druge zemlje. Međutim, oni programi koji se najavljuju od Vlade i koji se svaki dan čuju i puno se oko toga radilo i sigurno da polako dolazi vrijeme da će doći i do realizacije tih planova. Ja sam optimista jer ako znamo da je rađen strateški program razvoja turizma do 2020. godne gdje je predviđeno da se uloži 8,5 milijardi eura, polovina toga treba da bude u Ulicinju, neka bude samo jedan dio toga i neka se gradi samo jedan kompleks od pet hiljada kreveta, a sigurno će doći do toga i kada se bude to gradilo onda će sigurno i ovaj privatni smještaj i sve ovo ostalo što je vezano za to će sigurno da bude u funkciji tih prvih pet hiljada kreveta, da ne kažem deset hiljada što bi stvarno za Crnu Goru značilo puno. Međutim, momentalno se puno najavljuje i očekujemo svi da će početi realizacija svih tih projekata, tako da sam ja optimista.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG