RSE: Vi i Pokret za promjene ste više puta upozoravali da će ovogodišnja turistička sezona biti izuzetno teška. Kako sada gledate na njene učinke? Da li je i koliko bila loša?
Bigović: Što se tiče kvantitativnih pokazatelja, ne mogu da kažem da je bila loša jer je očigledno da je masovnost bila jedna od karakteristika ovogodišnje turističke sezone. Ako se sagleda kvalitativna strana, onda možemo da se upitamo da li je to ono što je Crna Gora proklamovala u svojoj strategiji razvoja turizma. PZP ovogodišnjoj turističkoj sezoni neće da sudi, da kaže niti da je dobra, niti da je loša. Želimo da upozorimo na nedosljednost koja postoji u Vladi i Ministarstvu turizma, koja se može izraziti rečenicom - jedno se priča, drugo se radi. Mi smo oštro protiv toga.
Pozivamo Vladu i Ministarstvo da konačno donesu odluku i da odluče kojim putem hoće da idu, kada je u pitanju razvoj turizma. Da li će Crna Gora da se razvija kao masovna turistička destinacija, što se ove turističke sezone pokazalo kao istina, ili će Crna Gora težiti da se razvija u pravcu Master plana, a to je da postane visoko kvalitetna, selektivna, turistička destinacija?
RSE: Čini se da se Crna Gora ponovo pozicionirala kao masovna kupališna destinacija, u kojoj sezona traje samo od 15. jula do 20. avgusta. Strategija prema kojoj bi Crna Gora trebala, da od masovne, postane elitna destinacija, za sada ne pije vodu.
Bigović: Nikako ne možemo da razmišljamo o visoko-kvalitetnoj turističkoj destinaciji, a istovremeno da imamo 200.000 kreveta koji nisu registrovani, da imamo preveliku izgradnju na crnogorskom primorju, da imamo nevjerovatno previše skoncentrisanog turističkog prometa na jako malom prostoru, a da istovremeno centralni dio Crne Gore i Zaleđe ostanu neiskorišteni. Najatraktivniji prostor Crne Gore, bojim se da je u posljednjih petnaestak godina jako narušen.
RSE: Što su konkretni problemi zbog kojih Crna Gora još uvijek ostaje u čauri masovnog turizma? Kakav bi iskorak trebalo napraviti?
Bigović: Prije svega bi trebalo popisati sve smještajne jedinice u Crnoj Gori. Ljudi moraju da shvate da se turizam, turistička politika i turistički razvoj ne gradi preko noći, niti se gradi u jednoj turističkoj sezoni.
Analizirao sam izjave brojnih naših hotelijera koji su zadovoljni ovogodišnjom turističkom sezonom. Oni moraju da shvate da njihov uspjeh ove godine ne znači njihov uspjeh i naredne godine. Zašto? Jedan hotel nije izolovano ostrvo na crnogorskom primorju, nego se nalazi pored drugih objekata. Nije normalno da jedan visokokvalitetni hotel u svom okruženju ima niskokvalitetne smještajne kapacitete. Tako ekstremno visok kvalitet i tako ekstremno nizak kvalitet, u visokokvalitetnoj destinaciji ne prolaze. To će biti posljedica zbog čeka Crna Gora neće imati povrat visokokvalitetnih gostiju.
Zadovoljan gost će doći jednom u Crnu Goru, poželjeti da dođu ponovo i svaki put da provede 10 dana u Crnoj Gori. Nemamo takav standard da možemo biti sigurni da ćemo kvalitet koji smo imali ove godine dobiti i naredne godine. Ako imamo jedno predivno područje na crnogorskom primorju, a sljedeće godine ga već nema, postalo je jedna betonska konstrukcija koja još nije završena, možete da se pitate šta će biti naredne godine. Na kraju ćete izvući zaključak da se Crna Gora razvija upravo bez plana, bez vizije i da ne zna kako da sprovede određene ciljeve.
RSE: Kakva je situacija na sjeveru, da li tamo postoji šansa da se gotovo na samom početku turističkog razvoja neke stvari promjene u pravcu dovođenja elitnih turista?
Bigović: Vjerujem da crnogorsko zaleđe, posebno sjeverni dio Crne Gore, nacionalni parkovi i neka mjesta koja nisu toliko devastirana, imaju veliku razvojnu šansu. Veliki problem u tom pravcu jesu pojedinačni slučajevi koje imamo i na Žabljaku i na Kolašinu. Nekontrolisana izgradnja, neplanska, divlja, kratkoročna, da se samo postignu ciljevi ove godine, a nije bitno šta će se uraditi sljedeće, predstavljaju potencijalnu opasnost i za razvoj sjevera Crne Gore. Do sada, sjever je uspio da sačuva svoje potencijale. Naše rijeke, naši kanjoni, naši nacionalni parkovi, prirodne ljepote koje imamo su na sjeveru Crne Gore. Ako se to zajedno ukomponuje sa našim resursima, posebno sa eko kvalitetima koje Crna Gora ima, sjever može da bude jako kvaliteta razvojna šansa koju Crna Gora mora da iskoristi.
Struktura crnogorske turističke ponude kratkoročno orijentisana
RSE: Koliko su turistički poslanici metalno spremni da dočekaju elitnog gosta?
Bigović: Bio sam u nekim katunima, pričao sa vlasnicima i vidio da postoji puno želje i entuzijazma, puno dobre volje da dočekaju sve te strane turiste, ali postoji jedan veliki konceptualni problem. Da li je to propust Ministarstva ili lokalnih samouprava, ne želim da ulazim u to, ali želim da ukažem na njega. Naši ljudi po eko selima i eko katunima moraju da shvate da ponuda koju oni prezentiraju mora da bude autentična, mora da bude brand Crne Gore i mora da bude u svakom smislu crnogorska. Stranac koji dođe u Crnu Goru dolazi zbog Crne Gore i nezamislivo je da u takvoj situaciji, kada imamo mogućnost da strancu prezentujemo ono što je autentično crnogorsko, pojedine kolibe nazovu Diznilend, Miki Maus, Šilja i slično, što strancu ne može da ostavi utisak koji on očekuje i doživljaj koji očekuje da dobije od Crne Gore. On dolazi u jednu jedinstvenu destinaciju, u nevjerovatan spoj planina, mora, kanjona i rijeka. Da hoće da vidi Diznilend, on bi otišao u Diznilend. Onog trenutka kada uđe Diznilend, MC Donalds, pizza Hut, Crna Gora gubi autentičnost u smislu autohtone destinacije koja poštuje ono što je dobro u globalizaciji, ali i neda da se ono njeno autohtono izgubi.
RSE: Ove godine ekonomske krize Vlada je donijela odluku o podršci sektoru turizma od 15 miliona eura. Kritikovali ste taj potez, ne zbog pomoći, koliko zbog kriterija na osnovu kojih se ta pomoć i kome dodjeljivala.
Bigović: Par hotelijera koji su napravili jako kvalitetne hotele iz pozajmljenih sredstava traže dodatna sredstva da bi bili likvidni. Zar je moguće da nekome pozajmite sredstva i omogućite mu da izgradi hotel, a nakon toga mu još omogućite da on bude i likvidan? Nismo imali nikakvih problema po pitanju dati sredstva, nego zbog kriterija. Zašto dati sredstva nekome ko ih ne zaslužuje?
Naš cilj je bio da se utvrde kriteriji u skladu sa razvojnim prioritetima i da vidimo da li je možda bilo bolje podržati dva ili tri restoatera, kojih ima svega nekoliko na crnogorskom primorju, koji pružaju usluge snabdijevanja hranom samo našim crnogorskim proizvodima. Smatramo da takvi ljudi i takvi poslovni poduhvati zaslužuju veću podršku od države nego oni hotelijeri za čije hotele ne znamo ni ko je vlasnik, ni ko stoji iza tog kapitala, niti šta će se desiti sa tim hotelom u narednih nekoliko godina.
Takva situacija je bila i sa Svetim Stefanom. Više puta smo govorili da je 30 godina više nego predug zakup i pokazalo se kao tačno. Već 10 posto zakupa je prošlo i pune tri godine Sveti Stefan ne radi, a neće raditi najvjerovatnje ni sljedeće turističke sezone. Ni jedan ugovor o prodaji hotela ili zakupu u privatizaciji nije raskinut, a rokovi su probijeni. To nije normalno i zbog toga imamo veliki problem kada je u pitanju politika države u tom pravcu.
RSE: Kakve su vaše projekcije za narednu turističku sezonu? Da li će se nešto mijenjati na bolje ili ćemo imati najtežu turističku sezonu?
Bigović: Optimista sam kao i uvijek, ali pristup koji Ministarstvo turizma ima, po mom mišljenju, je više nego kockarski, oni se kockaju. Niko ne može da zna kakva će biti naredna turistička sezona. Svaki zaključak je lično mišljenje. Struktura crnogorske turističke ponude i naša politika u tom smislu je kratkoročno orijentisana i to najbolje ilustruje situaciju.
Pretprošle turističke sezone Ministarstvo je više puta spomenulo da im je cilj da se smanji broj turista. Kada smo imali smanjenje broja turista, nisu bili zadovoljni. Sada je cilj povećanje broja turista. Ako je cilj bio smanjenje, zašto je sada cilj povećanje? Ko želi da se hvali povećanjem, ako je za cilj postavio smanjenje? Postoje neke kontradikcije u Ministarstvu turizma, ali osnovni problem je to kockanje. Ove godine nisu očekivali ništa. Da je neko Ministarstvu na početku turističke sezone rekao da li pristajete da imate 30 posto prihoda manje i 10 posto manje turista, oni bi to prihvatili. Tu ne možete ništa više komentarisati.
