Dostupni linkovi

BiH bi morala sama upravljati fondovima iz EU


Boris Jarošević
Kako BiH koristi novac iz fondova Evropske unije? Šta predviđa trogodišnji plan angažovanja i perspektive djelovanja evropske zajednice? Šta bi bh. institucije trebale učiniti kako bi bile efikasnije na evropskom putu, u odnosu na zemlje regije? O tome govori Boris Jaroševič (Jarochevitch), otpravnik poslova Delegacije EU u BiH.

RSE: Gospodine Jaroševiću, BiH je u proteklom periodu iskoristila 66 posto sredstava koja su joj namijenjena iz fondova EU. Da li je, prema vašem stavu, procenat moga biti i veći?

Jaroševič: Mislim da su rezultati dobri. 66 posto je pozitivna brojka jer govorimo o više od 130 miliona eura, što je veoma značajna stavka. Kada su u pitanju odlaganja u implementaciji naših programa - za to postoje dva razloga. Jedan od njih je naša unutrašnja procedura jer imamo striktna pravila za koja treba vremena, jer moramo poštovati konkurenciju, i to je razlog zašto nam treba najmanje šest mjeseci, ako ne i duže, da lansiramo projekat. Drugi su odlaganja ko
Vlastima BiH treba pet ili šest mjeseci da se program potpiše, dok u drugim zemljama to ide mnogo brže.
ja se tiču same zemlje. Tu smo primijetili dva glavna razloga. Prvi je da zemlji treba dosta vremena da potpiše neophodne dokumente jer je to veoma dug proces donošenja odluka. Vlastima BiH treba pet ili šest mjeseci da se program potpiše, dok u drugim zemljama to ide mnogo brže. Drugi je što moraju postojati neki preduslovi jer ima programa koje ne možemo lansirati dok se oni ne ispune. Uzeću za primjer popis stanovništva. Kako nema zakona, mi ne možemo isporučiti pet miliona eura pomoći i taj smo novac stavili na čekanje. No, kad se sve sabere, mislim da je iskorištenost zadovoljavajuća.

RSE: Zemlje u okruženju imaju mnogo mehanizama i agencija koje su fokusirane isključivo na to kako iskoristiti što više od sredstava koje EU nudi. Da li bi i BiH trebala da uradi nešto slično kako bi rasla i iskorištenost sredstava?

Jaroševič:
BiH ne kotira loše u odnosu na susjedne zemlje. Naravno, druge zemlje imaju mnogo veće programe, Hrvatska i Srbija na primjer. One imaju i drugačije programe, poput Srbije koja ima i budžetsku potporu. Dakle, tu govorimo o velikim iznosima koji se naznačuju brže jer je to i lakše uraditi. Mislim da problem nije u kapacitetima. Govorimo o 130 miliona IPA fondova koji su dati BiH i ne mislim da je kapacitet apsorpcije u pitanju, naročito jer smo u prošloj, a nastavljamo i u ovoj godini, lansirali dosta infrastrukturnih projekata koje radimo sa međunarodnim institucijama, Evropskom investicijskom bankom, Evropskom bankom za razvoj i Svjetskom bankom. Ovi su programi veliki i brzo se implementiraju jer se radi o konkretnim investicijskim projektima. Moglo bi biti poboljšanja, naročito kada se radi o decentralizaciji pomoći, jer do sada je svim programima upravljala EU, a naš je cilj naravno, da upravljanje ovim programima preuzmu domaće vlasti, a njihove strukture još nisu uspostavljene.

RSE: Smatrate li da bi procenat iskorištenosti sredstava bio bolji kada bi zemlja išla korak unaprijed, odnosno imala već pripremljene projekte umjesto da čega poziv od strane EU i da tek tada sprema projekte?

Jaroševič: Mi možda i zbog toga sada ulazimo u novu fazu programiranja. Dizajnirali smo novu strategiju za period 2011- 2013. godine i imamo drugačiji sektorski pristup. Pokušavamo da se fokusiramo na ograničen broj oblasti i da napravimo trogodišnju perspektivu. To znači da ćemo već ove godine imati ideje i
Sada imamo trogodišnji plan što će, da odgovorim na vaše pitanje, Bosni i Hercegovini dati više vremena da pripremi ove projekte jer će zemlja unaprijed znati šta dolazi ove, a šta za dvije godine.
radićemo zajedno s BiH na tome koji će projekti biti implementirani ove, a koji do 2013. godine. Umjesto dizajniranja i identificiranja novih projekata svake godine, mi ćemo pokušati identificirati ih na trogodišnjoj osnovi. Neki će se raditi u fazama. Ideja je da imamo jasan sporazum s BiH o tome šta ćemo raditi u naredne tri godine, umjesto da ulazimo svake godine u dizajniranje programa. Sada imamo trogodišnji plan što će, da odgovorim na vaše pitanje, Bosni i Hercegovini dati više vremena da pripremi ove projekte jer će zemlja unaprijed znati šta dolazi ove, a šta za dvije godine.

RSE: Čini se da politička klima u BiH trenutno ne pomaže mnogo, institucije su spore. Šta se mora promijeniti?

Jaroševič:
Ne bih rekao spore. Ima problema ali, kao što sam rekao, u procesu donošenja odluka, umjesto pet ili šest mjeseci, možemo smanjiti to na dva mjeseca. Treba usvojiti zakon kako bi se pojadnostavile procedure. Glavna teškoća je decentralizacija upravljanja fondovima. Mi bismo voljeli, a to je i obaveza za zemlju kandidata, da sama upravlja fondovima. U BiH je teško doći do sporazuma zbog ustavne strukture BiH. Teško je naći dogovor između države i entiteta na koji način bi ubuduće BiH upravljala fondovima. Na tome radimo, ali to će biti prolongirano, jer nismo primijetili napredak u posljednje dvije godine. Nužno je uspostaviti strukturu, revizijsko tijelo, a to kasni zbog nedostatka političkog dogovora. Radimo na tome da kratkoročno procedure budu što direktnije, ali je, na duge staze, decentralizacija ono što želimo kada je riječ o upravljanju IPA fondovima. To može potrajati nekoliko godina, i to je pitanje političke volje da se nađe dogovor za uspostavljanje procedura i strukture.
XS
SM
MD
LG