Priredila: Gordana Knežević
Alijansa kojoj analitičari s vremena na vrijeme pišu posmrtni govor, vjeruje da je sebe obnovila prošlog vikenda u Lisabonu.
NATO je utvrdio svoju strategiju za iduću deceniju. Usvojen je plan stvaranja raketnog odbrambenog štita koji bi trebao pružiti sigurnost svim članicama. Generalni sekretar Rasmussen je najavio novi početak u odnosima sa Moskvom.
Da li je to i najveće postignuće samita u Lisabonu koji je proglašen “inovatorskim” jer je prvi put jedan ruski šef države učestvovao na samitu NATO-a. Neposredno nakon završenog samita Ivo Daalder, američki ambasador u NATO-u razgovarao je sa novinarima RSE.
Daalder: Tri su glavna pitanja dominirala samitom koji je imao cilj da osigura rekonstrukciju Alijanse. Na prvom mjestu je strategija koja omogućava Savezu da odgovori izazovima 21. stoljeća. Drugo, NATO i svi njegovi partneri postigli su jedinstven stav oko Afganistana i na trećem mjestu je resetiranje odnosa sa Rusijom.
Ranije su bilateralno resetovani odnosi sa Rusijom, ali bilo je potrebno da se ti odosi vrate na početnu tačku i između Rusije i NATO saveza u kome SAD imaju vodeću ulogu.
Samit u Lisabonu, 20. novembar 2010.
Mislim da smo u odnosu na sve tri glavne tačke dobili ono što je bilo očekivano. Imamo NATO koji je spreman da se konfrontira izazovima koji mogu predstavljati prijetnju sigurnosti u 21. stoljeću, kao i koncept kako djelovati u svijetu novih izazova i kakvi ti izazovi mogu biti u budućnosti.
U tome je najvažnija odluka da se uspostavi raketni odbrambeni štit koji će moći da odgovori na svaku opasnost od balističkih raketa koje bi mogle doći iz područja Bliskog Istoka ili s nekog drugog mjesta. Uspjeli smo se dogovoriti da NATO treba reformisati i njegove institucije napraviti fleksibilnijim i više prilagođenim današnjem svijetu.
Izazovi 21. stoljeća
Daalder: Smisao samita je bio u tome da pruži odgovor na to pitanje. Bila je angažovana grupa eksperata, u periodu od godinu dana, što je takođe dio novog procesa, upravo s ciljem da se odgovori na pitanja šta je danas uloga NATO saveza, u kom pravcu NATO treba da se razvija, gdje NATO ide. Ekspertima se na određenoj tački pridružio generalni sekretar Rasmussen i u raspravi u koju su bili uključeni predstavnici svih 28 zemalja članica, došlo se do konciznih i konkretnih odgovora upraov na to pitanje šta je danas uloga NATO saveza i šta on treba da predstavlja u 21. stoljeću.
Daalder: Ko je god čitao zvanični kominike ili druga strateška dokumenta mogao se uvjeriti da je daljnje širenje NATO saveza jedan od nejgovih glavnih aspekata. Politika otvorneih vrata u skladu je sa članom 10 temeljnog ugovora koji kaže da NATO hoće i može pozvati svaku evropsku zemlju koja dostigne standarde i koja može doprinijeti sigurnosti sjevero-atlanskog prostora. Kominike je jasno stavio do znanja da su vrata otvorena. Naravno, NATO ostaje otvoren za Gruziju, reafirmisan je stav iz Bukurešta. NATO ostaje otvoren i za Ukrajinu, iako ta zemlja zasada želi ostati izvan bilo kakvog saveza.
U odnosu na Makedoniju, podržana je odluka iz Bukurešta, što znači da će poziv za članstvo slijediti nakon što se riješi pitanje imena. Samit je pozdravio odluku Savjeta da se Crna Gora pozove u MAP, prema tome i ta zemlja ide prema članstvu.
Što se tiče Bosne i Hercegovina odluka o tome koliko će brzo doći do približavanja ovisiće o situaciji u samoj Bosni i Hercegovini i koliko brzo će biti dostignuti standardi koji su postavljeni.
Ukoliko se dostignu standardi i ukoliko prisustvo Bosne i Hercegovine u NATO-u doprinosi ukupnoj sigurnosti, slijediće poziv za članstvo. Dakle imamo reafirmaciju procesa proširenja koji je započeo još 1995. godine. Širenje je važan dio onog što NATO danas predstavlja.
BiH treba da potvrdi sebe kao funkcionalnu državu
Daalder: Mi smo više nego svjesni komleksne situacije u Bosni i Hercegovini. Bili smo u BiH ove godine u martu prije donošenja važnih odluka i imali smo još dva važna susreta na ministarskom nivou i ovo je realnost: BiH mora biti funkcionalna država prije nego postane članica NATO Saveza. U cilju postajanja funkcionalnom državom BiH treba da razriješi neke bitne unutrašnje probleme.
Jedan od njih koji smatramo bitnim za pristup MAP-u je pitanje vlasništva vojne imovine. Imati u zemlji neriješen problem vojne imovine nije samo neko unutrašnje pitanje – već je to potencijalno problem u budućim odnosima između BiH i NATO Saveza.
Od ljudi u BiH zavisi da li će na ovom primjeru pokazati da je BiH funkcionalna država. Kada se to obavi BiH će imati drugi nivo pomoći i drugi nivo interakcije sa NATO-om kroz MAP. Ali čak i sada mi imamo bliske odnose sa BiH oružanim snagama, na dnevnoj osnovi kroz program partnerstva, s ciljem da pomognemo BiH da dostigne standarde koji se traže. Odgovornost za buduće procese ne ovisi od NATO-a već je stvar svake zemlje da donese svoje odluke, da demonstrira svoju spremnost da doprinese kolektivnoj sigurnosti i da bude član NATO-a.
Svaka druga zemlja koja želi da bude dio NATO Saveza suočena je s teškim odlukama i s političkim procesom koji nikada nije jednostavan.
U BiH danas postoji jasan stav oko euro-atlanskih intergracija i mi se nadamo da će održavanje te perspektive pomoći političkim liderima da donesu prave odluke, da provedu reforme koje se traže u cilju postizanja onog što zovemo funkcionalna država. Put na kome se već nalazi Crna Gora biće onda otvoren i za BiH.
Alijansa kojoj analitičari s vremena na vrijeme pišu posmrtni govor, vjeruje da je sebe obnovila prošlog vikenda u Lisabonu.
NATO je utvrdio svoju strategiju za iduću deceniju. Usvojen je plan stvaranja raketnog odbrambenog štita koji bi trebao pružiti sigurnost svim članicama. Generalni sekretar Rasmussen je najavio novi početak u odnosima sa Moskvom.
Da li je to i najveće postignuće samita u Lisabonu koji je proglašen “inovatorskim” jer je prvi put jedan ruski šef države učestvovao na samitu NATO-a. Neposredno nakon završenog samita Ivo Daalder, američki ambasador u NATO-u razgovarao je sa novinarima RSE.
RSE: Šta smatrate najvećim dostignućem samita u Lisabonu?
Daalder: Tri su glavna pitanja dominirala samitom koji je imao cilj da osigura rekonstrukciju Alijanse. Na prvom mjestu je strategija koja omogućava Savezu da odgovori izazovima 21. stoljeća. Drugo, NATO i svi njegovi partneri postigli su jedinstven stav oko Afganistana i na trećem mjestu je resetiranje odnosa sa Rusijom.
Ranije su bilateralno resetovani odnosi sa Rusijom, ali bilo je potrebno da se ti odosi vrate na početnu tačku i između Rusije i NATO saveza u kome SAD imaju vodeću ulogu.
Mislim da smo u odnosu na sve tri glavne tačke dobili ono što je bilo očekivano. Imamo NATO koji je spreman da se konfrontira izazovima koji mogu predstavljati prijetnju sigurnosti u 21. stoljeću, kao i koncept kako djelovati u svijetu novih izazova i kakvi ti izazovi mogu biti u budućnosti.
U tome je najvažnija odluka da se uspostavi raketni odbrambeni štit koji će moći da odgovori na svaku opasnost od balističkih raketa koje bi mogle doći iz područja Bliskog Istoka ili s nekog drugog mjesta. Uspjeli smo se dogovoriti da NATO treba reformisati i njegove institucije napraviti fleksibilnijim i više prilagođenim današnjem svijetu.
Izazovi 21. stoljeća
RSE: Koliko je NATO danas uopšte relevantan?
Daalder: Smisao samita je bio u tome da pruži odgovor na to pitanje. Bila je angažovana grupa eksperata, u periodu od godinu dana, što je takođe dio novog procesa, upravo s ciljem da se odgovori na pitanja šta je danas uloga NATO saveza, u kom pravcu NATO treba da se razvija, gdje NATO ide. Ekspertima se na određenoj tački pridružio generalni sekretar Rasmussen i u raspravi u koju su bili uključeni predstavnici svih 28 zemalja članica, došlo se do konciznih i konkretnih odgovora upraov na to pitanje šta je danas uloga NATO saveza i šta on treba da predstavlja u 21. stoljeću.
RSE: Da li je tokom samita u Lisabonu namjerno izostalo pitanje daljeg širenja NATO saveza Da li je razlog zato želja da se izađe u susret Rusiji Šta u odnosu na svoje brige oko sigurnosti mogu očekivati zemlje kao što su Grizija ili Bosna i Hercegovina?
U odnosu na Makedoniju, podržana je odluka iz Bukurešta, što znači da će poziv za članstvo slijediti nakon što se riješi pitanje imena.
Daalder: Ko je god čitao zvanični kominike ili druga strateška dokumenta mogao se uvjeriti da je daljnje širenje NATO saveza jedan od nejgovih glavnih aspekata. Politika otvorneih vrata u skladu je sa članom 10 temeljnog ugovora koji kaže da NATO hoće i može pozvati svaku evropsku zemlju koja dostigne standarde i koja može doprinijeti sigurnosti sjevero-atlanskog prostora. Kominike je jasno stavio do znanja da su vrata otvorena. Naravno, NATO ostaje otvoren za Gruziju, reafirmisan je stav iz Bukurešta. NATO ostaje otvoren i za Ukrajinu, iako ta zemlja zasada želi ostati izvan bilo kakvog saveza.
U odnosu na Makedoniju, podržana je odluka iz Bukurešta, što znači da će poziv za članstvo slijediti nakon što se riješi pitanje imena. Samit je pozdravio odluku Savjeta da se Crna Gora pozove u MAP, prema tome i ta zemlja ide prema članstvu.
Ukoliko se dostignu standardi i ukoliko prisustvo Bosne i Hercegovine u NATO-u doprinosi ukupnoj sigurnosti, slijediće poziv za članstvo
Što se tiče Bosne i Hercegovina odluka o tome koliko će brzo doći do približavanja ovisiće o situaciji u samoj Bosni i Hercegovini i koliko brzo će biti dostignuti standardi koji su postavljeni.
Ukoliko se dostignu standardi i ukoliko prisustvo Bosne i Hercegovine u NATO-u doprinosi ukupnoj sigurnosti, slijediće poziv za članstvo. Dakle imamo reafirmaciju procesa proširenja koji je započeo još 1995. godine. Širenje je važan dio onog što NATO danas predstavlja.
BiH treba da potvrdi sebe kao funkcionalnu državu
RSE: Bosna i Hercegovina treba da stavi vojnu imovinu pod kontrolu centralne vlasti, ali snage koje u zemlji ne žele da se BiH priključi NATO savezu, otežavaće taj proces i time ugroziti euro-atlanske integracije. Kako provesti BiH kroz njene kontradikcije do sigurnosti koju pruža članstvo u NATO Savezu?
Daalder: Mi smo više nego svjesni komleksne situacije u Bosni i Hercegovini. Bili smo u BiH ove godine u martu prije donošenja važnih odluka i imali smo još dva važna susreta na ministarskom nivou i ovo je realnost: BiH mora biti funkcionalna država prije nego postane članica NATO Saveza. U cilju postajanja funkcionalnom državom BiH treba da razriješi neke bitne unutrašnje probleme.
U BiH danas postoji jasan stav oko euro-atlanskih intergracija i mi se nadamo da će održavanje te perspektive pomoći političkim liderima da donesu prave odluke, da provedu reforme koje se traže u cilju postizanja
onog što zovemo funkcionalna država.
Od ljudi u BiH zavisi da li će na ovom primjeru pokazati da je BiH funkcionalna država. Kada se to obavi BiH će imati drugi nivo pomoći i drugi nivo interakcije sa NATO-om kroz MAP. Ali čak i sada mi imamo bliske odnose sa BiH oružanim snagama, na dnevnoj osnovi kroz program partnerstva, s ciljem da pomognemo BiH da dostigne standarde koji se traže. Odgovornost za buduće procese ne ovisi od NATO-a već je stvar svake zemlje da donese svoje odluke, da demonstrira svoju spremnost da doprinese kolektivnoj sigurnosti i da bude član NATO-a.
Svaka druga zemlja koja želi da bude dio NATO Saveza suočena je s teškim odlukama i s političkim procesom koji nikada nije jednostavan.
U BiH danas postoji jasan stav oko euro-atlanskih intergracija i mi se nadamo da će održavanje te perspektive pomoći političkim liderima da donesu prave odluke, da provedu reforme koje se traže u cilju postizanja onog što zovemo funkcionalna država. Put na kome se već nalazi Crna Gora biće onda otvoren i za BiH.
