Dostupni linkovi

Dolazak ruskog kapitala u CG postao dio političke borbe


Genadij Sisojev

U intervjuu sa Genadijem Sisojevim, urednikom tiražnog moskovskog dnevnog lista Komersant, razgovarali smo o unutrašnjoj ekonomskoj i političkoj situaciji u Rusiji, ali prije svega o crnogorsko-ruskim poslovnim odnosima.

RSE: Dešavanja u podgoričkom Kombinatu aliminijuma, koji je u vlasništvu Olega Deripaske, ali i u nekim drugim spornim primjerim privatizacije u Crnoj Gori, gdje su partneri bili ruski biznismeni, doveli su ruske investitore na prilično loš glas kod nas, ali i u regionu. Koliko je to posljedica globalne krize, a koliko je to uslovljeno činjenicom da su tamošnji tranzicioni bogataši navikli na lako i brzo sticanje profita?

Sisojev: U tim tvrdnjama postoje neke osnove, ali to je samo djelomično tačno i vezao je za ovu krizu. KAP je došao u vlasništvo struktura koje su kontrolisane od strane Olega Deripaske. Bilo je nekih prebacivanja na račun te transakcije. Na početku su neki političari optuživali Vladu da je suviše jeftino prodala taj kombinat i ta priča je bila aktuelna kada je cijena aluminijuma bila dosta visoka. Sada je druga priča aktuelna i govori se da on nije efikasan kao menadžer i da je bila pogrešna adresa na koju je prodat taj kombinat. Sva ta nezadovoljstva su opravdana. Ali Crna Gora nije izuzetak. Slične probleme imaju i druge firme u kojima su vlasnici neki drugi ljudi. Bila je činjenica da je Oli Deripaska, kada je kupio taj kombinat, bio među trojicom ili petoricom najvećih proizvođača aliminijuma u svijetu. Sada je firma zaista u velikim problemima, kao što su i druge firme. Po nekim podacima je Deripaska samo za godinu, u vrijeme krize, izgubio oko 25 milijardi. Prošle godine on je bio težak, po nekim računicama, 28 milijardi, a sada oko četiri milijarde dolara. Sada se on skoncentrisao na svoje firme u Rusiji.

RSE: Postoji li neko vaše generalno objašnjenje zbog čega su ruski investitori na lošem glasu i kod nas i u regionu?

Koliko si efikasan ili neefikasan u kapitalu - to je ključna stvar, a da li je to ruski, engleski ili njemački kapital - to mislim da je manje bitno. Što se tiče Balkana i Crne Gore, postoje tu i neki politički element u klasifikaciji ruskog kapitala.
Sisojev:
Za mene postoje bolje odrednice. Koliko si efikasan ili neefikasan u kapitalu - to je ključna stvar, a da li je to ruski, engleski ili njemački kapital - to mislim da je manje bitno. Što se tiče Balkana i Crne Gore, postoje tu i neki politički element u klasifikaciji ruskog kapitala. Dolazak ruskog kapitala u Crnu Goru je postao dio unutrašnje političke borbe i to se koristi kao jedan od argumenata napada na vlast od strane opozicije. Ne treba zanemariti ni taj element jer zašto bi smetalo Crnoj Gori, Srbiji ili Bosni dolazak ruskog kapitala, kada to isto ne smeta Engleskoj, Njemačkoj ili Francuskoj.

RSE: Ipak je učestali primjer onih pokušaja privatizacije koji nisu uspjeli, koji se ne tiču samo KAP-a nego i željezare i kupovine raznih hotela i slično?

Sisojev: Ako neka privatizacija nije uspjela, postoje zakonske odrednice koje mogu da je ponište. Zbog toga kažem da je bitno pitanje da li je to bilo efikasno ili neefikasno. Ključna stvar je da ne treba davati tome političku dimenziju.

RSE: Kako bi ste trenutno opisali ekonomsku situaciju u Rusiji, koliko kriza utiče na tranzicione novo-bogataše, a koliko na običnog građanina i da li se socijalni jaz povećava ili smanjuje? Prilično je odlučno zvučala najava predsjednika Medvjedeva kako će oni koji su pod povlašćenim uslovima stekli ogromno bogatstvo, sada morati da se oduži državi. Koliko se to u praksi primjenjuje?

Sisojev: O tome se priča odavno, još od Putina, u mnogo srećnija vremena za ruske bogataše. Postoje brojke koje pokazuju koliko se promijenilo njihovo stanje. Prije godinu dana, prije ovih kriznih mjeseci, na spisku milijardera bilo je oko 70 ljudi iz Rusije. Sada ih je 27. Skoro ih je tri puta manje. Svako od njih je izgubio više od polovine svoga bogatstva. Djelimično je to i zbog grešaka koje su pravili ljudi koji su u nekim lakšim vremenima stekli svoja bogatstva, ali je i kriza na to uticala, kao i na srednju klasu, koja se formirala u Rusiji u posljednjih desetak godina, u vrijeme kada je rasla cijena nafte i kada se privreda razvijala nekim brzim tempom. Po nekim računicama, prihodi srednje klase u Rusiji su se smanjili za četvrtinu, a tamo gdje nije bilo smanjena plata, bilo je smanjena broja radnika. Po nekoj statistici to je imalo uticaja na ljude bogataše i obične ljude u Rusiji. U prosjeku to se ne vidi u običnom životu. Isto se kupuje, isto se putuje na odmor. Sve će zavisiti od toga da li će biti drugi talas krize koja se najavljuje za dva - tri mjeseca ili ipak kriza polako stagnira.

Bez obzira šta govorili neki političari ovdje i u inostranstvu, ruska privreda je u posljednjih 15 godina postala dio svjetske privrede i oporavak Rusije i izlazak Rusije iz krize, u velikoj mjeri će zavisiti od toga kada Amerika i Evropa budu izašli iz krize.
Bez obzira šta govorili neki političari ovdje i u inostranstvu, ruska privreda je u posljednjih 15 godina postala dio svjetske privrede i oporavak Rusije i izlazak Rusije iz krize, u velikoj mjeri će zavisiti od toga kada Amerika i Evropa budu izašli iz krize.


RSE:
Koliko istovremeno prosječnog Rusa zanima politika? Može li se govoriti o tome da je opsjednutost Putinom, kao liderom koji je zemlji vratio dostojanstvo u međunarodnim okvirima i dalje velika, dok sa druge strane demokratski razvoj Rusije stagnira?

Sisojev: Posljednjih osam godina, u vrijeme dva Putinova mandata, politička aktivnost u Rusiji se znatno smanjila i za to postoji objektivni razlog. Kada plate rastu, kada prihodi rastu, kada nivo potrošnje raste, tada postoji manje razloga za ljude da se bave politikom. Sada se ne vidi neki veći porast interesovanja za politiku jer još uvijek, zbog ne smanjenja plata i uslova zaposlenja u Rusiji, kriza nije drastično pogodila prosječnog Rusa, što bi ga u suprotnom navelo da se aktivnije bavi politikom, što bi povećavalo apatiju i organiziralo radikalne opozicije ove vlasti. Rejting premijera Rusije, Putina, nije se znatno smanjio u posljednju godinu dana kako je otišao sa mjesta predsjednika.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG