Dostupni linkovi

I sindikati u BiH su postali etnički


Gajo Sekulić, foto: Midhat Poturović
Uspostava vlasti na etnonacionalnom principu u BiH nije moguća kako prije 20 godina tako ni sada, izjavio je u intervjuu za RSE profesor dr. Božidar - Gajo Sekulić, napominjući da rezultati opštih izbora održanih u BiH prije mjesec dana ne obećavaju mnogo kada je u pitanju formiranje stabilne vlasti. Bolje odnose u regionu moraju uspostavljati prije svih naučna i intelektualna zajednica, što je najbolji put ka trajnom pomirenju, smatra profesor Sekulić.

RSE: Profesore Sekuliću, s početka 90-tih upozoravali ste na, kako ste ga tada nazvali, agresivni nacionalizam koji je srušio nekadašnju državu, ali i na pojavu etnonacionalne vlasti u BiH koja principijelno nije uspostavljiva. Da li smo i nakon 20 godina u istoj situaciji?

Sekulić: Glavna forma nastajanja novih, nezavisnih, demokratskih država od Ljubljane do Kosova, preko Sarajeva, bio je jedan agresivni etnonacionalizam. Države su nastale putem rata koji iskoristio i manipulisao sa jednim dragocjenim, istorijskim, evropskim i svjetskim iskustvom, a to je princip prava naroda na samoodređenje. Nacionalisti su napravili nove države putem nasilja. Ja sam stvarno tada napisao da je ova troglava etnonacionalna vlast u BiH kao demokratska vlast, liberalno-demokratska, načelno, znači u principu neuspostavljiva. Ja mislim da se ona nije uspostavila ni u ratu, ni poslije rata, ni sa Dejtonskim sporazumom, ni do danas, kao da je ovaj prostor nesposoban za abecedu liberalno-demokratske izgradnje države koja bi bila jeftina, na raspolaganju građanima.

RSE: Kada ste spomenuli disoluciju bivše države, kako kako vidite sve jasnije zahtjeva za uspostavom nove federalne jedinice ili trećeg hrvatskog entiteta u BiH?

Sekulić: Mislim da je to jedan politički zahtjev koji ne treba odmah, s rezervom negirati ili odbaciti ili nipodaštavati ili nazivati secesionističkim i slično, nego razmotriti zašto ta hrvatska politička elita, zajedno sa etnokapitalističkom mafijom koja stoji iza njega, želi nešto veću porciju
Oni su nesrećni, i Čović i svi ti ćovićevci što nemaju svoju malu poludržavu kao što ima Dodik, gdje će biti apsolutni gospodari i života i smrti - i dalje pljačke nacionalnoga bogatstva
vlasti u jednom dijelu teritorije BiH, koju imaju Bošnjaci u fiktivnoj federaciji Hrvata i Bošnjaka, i koju ima srpska nova politička elita u RS. Mislim da ta razina o kojoj se o tome govori je dosta problematična. Ja ne bih rekao ni da ili ne, ali me ne bi začudilo da Amerikanci kažu:“Pa što ne biste napravili?“ Oni su nesrećni, i Čović i svi ti ćovićevci što nemaju svoju malu poludržavu kao što ima Dodik, gdje će biti apsolutni gospodari i života i smrti - i dalje pljačke nacionalnoga bogatstva. I ako oni kažu da, onda će se to vjerovatno i dogoditi. Kad su mogli napraviti od Bosne u Dejtonu dvije države u jednoj državi koja nema imena, koja se zove Bosna i Hercegovina - jednu prostu državu gdje se jedna nacija identificira sa dražavom, to je entitet Republika Srpska, koja je republika, to je prosta državna forma, a složenu državu prave od ostatka, od federacije i nazivaju Federacijom. Republika po principu zapadnoevropskom „jedan narod, jedna država“, to je srpski entitet, i Federacija jedna složena država sa dva naroda u kojoj nema ljudi. Ustav uopšte ne pozna kategoriju prava građanina i čovjeka koji traži posao, koji nema posao, koji ima zdravstveno ili nema zdravstveno, njih to ne zanima. Ostaje iza toga pitanje jesu li ove političke elite u stanju da naprave programe i poslije ovih izbora da se napravi neka normalna, demokratska, svakako decentralizirana država.

Gajo Sekulić, foto: Midhat Poturović
Mehanička kooperacija dobitničkih stranaka

RSE: Koja je, prema vašem mišljenju, koaliciona varijanta za formiranje vlasti moguća za naredne četiri godine u BiH?

Sekulić: Ne bavim se baš precizno tim informacijama ko se s kim sastaje na minderlucima, po hotelima i tim zgradurinama, ali će najvjerovatnije neka mehanička, proporcionalna kooperacija dobitničkih stranaka uspostaviti vlast na svim nivoima, ali je problem u tome što bilo kako da se uspostavi nova vlast na svim nivoima, ona ne može izaći iz toga kruženja od ’90. godine do danas, da će to biti opet jedna etnonacionalna, možda bolja, kooperacija velikih tih fantoma koji se zovu političkim jezikom Srbi, Hrvati, Bošnjaci, bez ostalih jer mi u Ustavu ne postojimo, i neće izaći iz toga kruga. Tako da bilo kako, sa nekim blagim, makar iluzornim, socijaldemokratskim akcentom uspostavljena vlast, naročito na državnom nivou i na entitetskom, neće biti u stanju da izađe iz toga pritiska etnonacionalizma bez nove političke vizije budućnosti Bosne - koja nije ni nagoviještena.
Drama BiH nije u tome što nije još dobra demokratska država napravljena, već u tome što nema ta ukupna politička elita, što je mehanički zbir tri šovinizirane grupe političara iza kojih stoje mafijaši.


RSE: Da li je bosanskohercegovačka politička zajednica danas moguća bez političke dominacije etničkog principa?

Sekulić:
Drama BiH nije u tome što nije još dobra demokratska država napravljena, već u tome što nema ta ukupna politička elita, što je mehanički zbir tri šovinizirane grupe političara iza kojih stoje mafijaši pravi, mafijaši privredni etnokapitalisti, i čitave intelektualne grupe sa bezbroj javnih i domaćih univreziteta takoreću u svakoj bh. provinciji. Problem je u tome da se stavi na dnevni red sve veća bijeda stanovništva. Bosna je pred socijalnim buntom, pred jednom neartikuliranom socijalnom anarahičkom revolucijom. Nezaposleni koji ćute, čiji se politički glas ne čuje. Zašto? I znanost i vjera i politika i kultura, sve ih ubjeđuje: „Ti nisi čovjek, ti si samo Srbin, ti si samo musliman, ti si samo Hrvat.“ Kakva god država bila, čak i sa ovakvim karakterom vlasti, treba jedan kurs političkih elita, javnosti, znanosti, intelektualaca kako popravimo ekonomsko-socijalnu situaciju. Kvalitet socijalnog života je nula. Nezaposleni - to je ogromna masa, polumilionska, to su armije, to je rezervna armija etnokapitalizma u BiH. Oni nemaju nikakve šanse da se samooragiziraju mimo etničkog principa. I sindikati su etnički postali. Ako je ikad ovoj zemlji trebao neki, makar onaj iz prvih dana idealizam radničkog pokreta Leha Valense koji je pružio otpor staljiniziranoj Poljskoj i Jeruzelskome sa štrajkom u Gdanjsku i dalje kroz pokret Solidarnost, onda bi to ovdje sada potrebno.

RSE: Profesore, često govorite o etnokapitalizmu na ex-jugoslovenskim prostorima? Da li je i to bio jedan od uzroka ili možda nužna posljedica krvavog raspada bivše države i visoke cijene koju smo platili u BiH?

Sekulić: Nove elite su trebale moć ekonomsku, finansijsku, i one su je zadobile putem procesa divljih, kriminalnih privatizacija od Slovenije do Kosova. One su tu moć zadobile. E sad koliko je to uzrok? Ima ljudi koji smatraju, kao moj drug Nebojša Popov, da je pravi cilj svakog rata pljačka. I kad se uzmu u obzir ne odnos Srba prema Bosni, ili Hrvata prema Bosni, nego malih, srbijanskih, moćnih elita, političkih, policijskih, mafijaških, etnopolitičkih, što važi i za Hrvatsku, promatra Bosnu, i pred rat i tokom rata, kao plijen koji treba podijeliti. Taj plijen se još lovi. Da li svi politički akteri znaju da učestvuju u toj igri, ja to ne znam. Taj film još traje ovdje. I on će trajati sve dotle dok ne počne jedna zdravija, normalna, prvo znanstvena, intelektualna komunikacija u regionu radi pomirenja.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG