Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ekonomska kriza trajaće još


Dragan Vrankić, Foto: Midhat Poturović
BiH 2009. godinu završava u minusu. Iako je deficit u državnom proračunu pokriven kreditnim sredstvima MMF-a, a javna potrošnja smanjena za oko 15 posto, bruto društveni proizvod je, prema riječima ministra finansija i trezora BiH Dragana Vrankića, u minusu tri posto. Iako se ministar Vrankić nada da će 2010. godina biti bolja, napominje da je ekonomska kriza došla sa zakašnjenjem, pa će sa zakašnjenjem i otići iz BiH.

RSE: Gospodine Vrankiću, kako završavamo fiskalnu 2009. godinu?

Vrankić:
Mi ćemo fiskalnu godinu, moja je procjena, završiti sukladno dokumentu okvirnog proračuna, gdje smo donijeli makorekonomske pokazatelje, i biću zadovoljan ako se to ostvari, a smatram da će biti ostvareno i da ćemo se zadržati na deficitu od tri posto i da ćemo za 2010. godinu pokušati ići sa pozitivnom nulom. Planirali smo rast za 0,5 posto, međutim ukoliko to bude kao 2009. godina, mislim da bismo trebali biti zadovoljni.

RSE: U 2009. godini potpisano je niz sporazuma - prvi sa MMF-om, ali i nekoliko sporazuma o finansiranju infrastrukturnih projekata sa Evropskom komisijom i Svjetskom bankom. Da li ćemo i u 2010. godini imati podršku međunarodnih institucija?

Vrankić:
Mi smo ispunili sve svoje uvjete, mislim da su i entiteti isto na dobrom putu da to sve skupa dobro urade, i stend baj aranžman će bitni ocijenjen, drugi pregled, pozitivno. A to šalje jaku poruku drugim financijskim institucijama da nas prate, a osnovni uvjet je svih njih da smo i dalje u aranžmanu sa MMF-om - i ide potpora svih ostalih financijskih institucija i vidjeli ste da su u tom duhu potpisani određeni aranžamni.

RSE: Poznato je zbog nemogućnosti dogovora oko raspodjele sredstava kreditna sredstva za razne projekte, poput izgradnje autoputa, stoje na računima. Koliko nas je to koštalo u 2009. godini?

Vrankić: Prilikom svih potpisivanja međunarodnih financijskih sporazuma postoji jedna kaluzula da na sredstva dok čekaju da se implementiraju plaća se zatezna kamata od 0,5 posto bez obzira na to je li se po dinamici kasni – znači, ono kad je plan, jer ne možete napraviti autoput kilometar u jedan dan, znači radite to, implementacija traje godinu, godinu i po dana - i u tom periodu redovito se i očekuje da se to plati. Međutim, ima slučajeva kad se mimo toga, zbog određenih političkih problema ili nekih drugih, tehničkih problema, projekat ne realizira po zamišljenoj ili ugovorenoj dinamici, i onda to
Nijedna banka nije bankrotirala, niti je imala negativne konotacije, izuzev što je na svjetskom tržištu kapital postao skuplji.
prozvodi dodatne troškove, dodatne zatezne kamate na ta sredstva koja nisu korištena. I, uglavnom, sredstva se realiziraju preko entiteta, odnosno njihovih jedinica za implementaciju i oni su ti koji vode upravo ta sredstva i znaju zbog čega se kasni, koliko se kasni, mogu točno razlučiti šta je to redovito implementiranje i koliko to košta, a šta je dodatno kašnjenje zbog određenih nesporazuma na takv način. Mi godišnje platimo oko pet miliona maraka tih kamata. I mislim da se ne može kazati da je to sad nešto što je negativno, to je nešto što je planirano. Koliko u tome ima ovih dodatnih, iz političkih razloga, to treba pojedinačno po svakom objektu, odnosno predmetu vidjeti.

RSE: Smatrate li da će 2010. godina u pogledu ekonomske krize biti teža nego 2009?

Vrankić: Prošle godine kad smo govorili o financijskoj krizi bio sam jedan od rijetkih koji sam rekao da to neće zakačiti naš bankarski sektor. Srećom nije, nijedna banka nije bankrotirala, niti je imala negativne konotacije, izuzev što je na svjetskom tržištu kapital postao skuplji. Kod nas je kriza došla u realni sektor sa nešto zakašnjenja, što je i logično. Znači, ako je opadala gospodarska aktivnost u evropskim zemljama, onda je normalno da je pala i potražnja za našim robama, da je pao interes za investiranjem i zbog toga imamo negativne pokazatelje - otprilike 25 posto smanjenje i izvoza i uvoza i doznaka iz inozemstva, smanjeno investiranje. Znači to je sve došlo tijekom protekle godine. I pod uvjetom da se svjetsko tržište stabilizira 2010. godine, isto kao što je kod nas došla kriza sa zakašnjenjem, ona će sa jednom malom distancom i izaći iz BiH, tako da ja očekujem da će 2010. biti dosta teška i ozbiljna godina i trebaće dosta napora da se ostvari ono što smo zacrtali, a to je da zadržimo nivo koji je ostvaren 2009. godine. I u tom smislu vidite da smo poduzeli određene mjere, da smo smanjili javnu potrošnju, da štedimo na svakoj razini, da ne smanjujemo kapitalno investiranje i da pokušavamo da i dalje iznađemo sredstva, jer nismo prezadužena zemlja kod svjetskih finacijskih innstitucija, da investiramo u BiH. Mislim da je to jedini put i mislim da smo na pravom putu i da ćemo to i ostvariti.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG