Gratz: Sjedinjujemo građanski i etnički princip u BiH

Tražimo da u se Bosni i Hercegovini pomiri princip građanskog predstavljanja državljana i princip etničkog predstavljanja državljana, kaže predsjednik „Naše stranke“ Dennis Gratz je jedan od mladih lidera. Gratz ima zavidnu naučnu karijeru, jedan je od najmlađih doktora nauka u BiH, talentovani je književnik i slikar, bavi se advokaturom.

RSE: „Naša stranka” je evropski orijentisana, pa nam iznesite vašu ocjenu o tome gdje je Bosna i Hercegovina na putu integracija, u odnosu na zemlje regiona.

Gratz: Sasvim je tačno da „Naša stranka“ jeste jedna proevropska stranka koja traži autentičnu demokratiju i koja zasigurno njeguje jednu svebosanskohercegovačku orijentaciju. U kontekstu tih evropskih integracija, što se tiče odnosa tih drugih država u regiji i koliko su one uznapredovale – mislim da veliku ulogu igra geostrateški položaj Bosne i Hercegovine i činjenica da druge zemlje jednostavno napreduju brže, iz razloga što nisu opterećene, recimo, dejtonskim Ustavom, posljedicama rata, neriješenim problemima povratka izbjeglica, pitanjem zaštite individualnog naspram kolektivnih identiteta itd. Nezahvalno je porediti Bosnu i Hercegovinu i njen napredak na putu ka evropskim integracijama, ako se poredi sa tim istim putem susjednih država.

RSE: Na vanrednom kongresu “Naše stranke” kada ste postali njen predsjednik, usvojena je programska platforma pod nazivom “Treći put”. Šta su osnovne postavke ovog dokumenta sa vrlo provokativnim naslovom?

Gratz: U Bosni i Hercegovini ne postoji dobro ako to dobro nije za sve. Bosna i Hercegovina je zajednička domovina svih državljana ove zemlje, entiteta, etničkih skupina itd. Taj „Treći put“ traži autentičnu demokratiju, svebosanskohercegovačku orijentaciju, te podrazumijeva kritičku valorizaciju tradicionalnih vrijednosti bh. društva. Dakle, mi tražimo – kao „Naša stranka“ – da u se Bosni i Hercegovini pomiri princip građanskog predstavljanja državljana BiH i princip etničkog predstavljanja državljana BiH. To u praksi znači da Bosna i Hercegovina funkcioniše kao zemlja u kojoj će građani Bosne i Hercegovine biti zaštićeni u njihovim individualnim pravima na osnovu činjenice da oni pripadaju ovoj državi. A njihova etnička prava biće zaštićena kroz ustavni okvir na osnovu činjenice da oni pripadaju određenim etničkim skupinama, koje su sada u ovom slučaju konstitutivni narodi, ali i svi ovi koji se sada još zovu „ostali“.

Politika pružanja ruke pomirenja

RSE: Ako bi se to ostvarilo, to bi bio jedan od najznačajnijih kompromisa u ovoj zemlji.

Gratz: Ja se apsolutno slažem s vama. „Naša stranka“ zapravo i postoji da promijeni društveni poredak u smislu da prvo promijeni razmišljanje kod naših ljudi, a to će uraditi, naravno, konkretnim političkim rješenjima koja su na fonu „Trećeg puta“. „Treći put“ je u suštini naša kičma i reflektuje potrebu da postoji jedna politička partija u zemlji koja smatra sve državljane Bosne i Hercegovine pripadnicima jednakopravnih građana ove zemlje, ne dodirujući i ne vrijeđajući njihov osjećaj pripadnosti etničkim, vjerskim, nacionalnim i drugim skupinama. Ako to može funkcionirati u zemljama Evropske unije, ne vidim razloga zašto to ne bi moglo funkcionirati kod nas. Ljudi smatraju da, ako neko kaže „Ti si državljanin Bosne i Hercegovine“, da im se oduzima pravo da budu Srbin, Hrvat, Bošnjak, Nijemac, Rom itd. Ljudi se moraju naučiti i navići da je to jedno s drugim apsolutno kompatibilno.

RSE: A zašto „Treći put“?

Gratz: „Treći put“ je u suštini jedan vrlo dobar, zvučan naziv za jednu opciju koja spaja taj građanski princip i taj etnički princip. Dakle, mi smo jedna vrsta simbioze dva suprotstavljena tabora, jer je činjenica i naša realnost da je kriza u Bosni i Hercegovini u suštini kriza političkog faktora. Ove etablirane stranke nisu sposobne naći političko rješenje baš iz razloga što su suprotstavljene na ideološkim matricama koje su, u suštini, kompatibilne. Bosna i Hercegovina nema razloga da ne bude kao Švicarska ili Belgija, dakle, da postojimo kao država, kao Bosanci i Hercegovci, u jednoj zajednici u kojoj ćemo biti zaštićeni na osnovu činjenice da smo Bosanci i Hercegovici, bez obzira na našu etničku, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost, a s druge strane, unutar te takve države, mi kroz Ustav imamo zaštićena naša kolektivna prava, koja su istovremeno kompatibilna sa individualnim ljudskim pravima, utvrđenim u Ustavu, evropskim konvencijama, u Međunarodnoj deklaraciji o univerzalnim ljudskim pravima.

RSE: „Treći put“ je više simbolika?

Gratz: Da. Ja doživljavam „Našu stranku“ u političkoj areni Bosne i Hercegovine kao stranku koja će inicirati stabilizaciju međuljudskih odnosa. Mi nismo samo stranka koja će nuditi konkretna politička rješenja, primjerice za lokalne izbore, za lokalnu zajednicu, nego upravo stranka koja će svojim nastupanjem, svojim djelovanjem u sferi politike ujedinjavati ljude, zbližavati ih – ono što ja zovem „politika pružanja ruke pomirenja“. Nama treba jedan kohezivni faktor u političkom djelovanju, a ne faktor koji nas stalno razdire, gdje se mi osjećamo razočaranim, isfrustriranim, ljutim zbog onog što je negdje neko rekao i zbog neke odluke koja je negdje donesena.