Dostupni linkovi

Milošević: Nadam se da za bh. nauku stižu "novi vjetrovi"


Dejan Milošević
Ugledni fizičar, doktor Dejan Milošević, dobitnik je ovogodišnje 6. aprilske nagrade grada Sarajeva, jednog od najvažnijih društvenih priznanja u BiH.

Profesor je teorijske fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, gdje je inače diplomirao, magistrirao i doktorirao. Post-doktorske studije završio je u Belgiji, Austriji, SAD i Njemačkoj, gdje je dobio prestižnu Humboldtovu stipendiju.

Trenutno se bavi delikatnim atomskim procesima u laserskom polju, a oko sebe je okupio veliki tim mladih istraživača pod imenom SAMOPHYS. Član je Akademije nauka i veoma cijenjen u međunarodnim naučnim krugovima, te često citiran u referentnoj literaturi.

RSE: Kod nas je pravi incident činjenica da uopšte neko primijeti da postoji nauka i ljudi koji su joj posvećeni, a kamo li da jedan naučnik dobije ovako visoko društveno priznanje.

Milošević: I za mene je to bilo iznenađenje. Nadam se da stižu neki novi vjetrovi, pa će se i nauka više cijeniti.

RSE: Možete li nam ukratko približiti polje Vašeg interesovanja?
Mene interesuje kvantni efekt – da se paralelno mogu dešavati različiti procesi koji međusobno interferiraju.

Milošević: Radi se o atomskoj, molekularnoj i optičkoj fizici i laserima. U prisustvu jakih laserskih polja dešavaju se neke nove pojave. To je ono što ja proučavam, nešto što je na granici klasične i kvantne fizike. Procesi su novi. U zadnjih 10-tak godina se radi o nekim novim otkrićima. Mene interesuje kvantni efekt – da se paralelno mogu dešavati različiti procesi koji međusobno interferiraju.

RSE: Radi se o pojmovima koji za prosječnog čovjeka predstavljaju nedokučivu zonu.

Milošević:
Ovdje ima više praktičnih stvari. Obično svoje teorije provjerim i eksperimentom. Povezan sam sa nekim eksperimentalnim grupama koje to potvrđuju. Dostignuća imaju veliku primjenu. Praktično možemo dobiti neke enormne snage laserskog zračenja, samo na uređaju koji može stati na jedan sto. Radimo i na manjim uređajima, koji će imati velike primjene, jer daju izuzetno velike energije i snage.

RSE: Posebno nas zanima gdje ste otkrivali sve ove tajne poslije završetka matičnog fakulteta u Sarajevu?

Milošević: Proveo sam rat u Sarajevu. Nakon toga sam otišao u Belgiju, gdje sam bio na post doktorskim studijama oko devet mjeseci. Poslije sam, 1999. godine, otišao u Ameriku, na post doktorski studij u Linkolnu, a zatim dobio Alexander von Humboldt stipendiju u Njemačkoj. To je trajalo oko tri godine. Sve vrijeme sam radio kao teorijski fizičar. Ne moram biti tamo gdje su eksperimentalni uređaji. Bitno mi je da mogu doći do literature, a danas sa Internetom to nije problem. Na fakultetu, gdje danas radim, sam od 2000. godine.

RSE: Negdje u to doba počinju i Vaši međunarodni uspjesi. Počinju Vas ljudi citirati u referentnoj literaturi, počinje da se stvara jedno novo ime u naučnom svijetu.
Pionir sam u novoj oblasti, astro-fizici, gdje se radi o vrlo kratkim vremenskim intervalima.

Milošević: Godine 1998. sam ušao u oblast gdje se stvaraju nova dostignuća. Pionir sam u novoj oblasti, atofizici (attophysics), gdje se radi o vrlo kratkim vremenskim intervalima (jedna atosekunda je milijarditi dio milijarditog djela jedne sekunde). Koautor sam nekih radova gdje se prvi put spominju novi efekti uslijed jako kratkog trajanja laserskih pulseva.

RSE: Da li se kod nas započelo ozbiljno raditi na tome da na ovako visokim razinama školujemo ljude, da osposobljavamo buduće naučnike? Da li je u tom cilju i Vaša istraživačka grupa?

Milošević:
Jedan od mojih osnovnih ciljeva, kada sam počeo raditi na fakultetu, je bilo da pokrenem i post diplomski studij i da izvedem mladu generaciju fizičara. U BiH je uvijek bilo jako mnogo talentovanih ljudi. Imao sam dosta izbora pri izboru najboljih studenata. Sada ih vodim dalje u svijet nauke kroz magistarske i doktorate. To je upravo kulminiralo prošle godine, kada je troje od njih doktoriralo. Paralelno sa tim, kako se razvijala ta naučno-istraživačka grupa, nabavili smo računarsku opremu. Grupa se zove SAMOPHYS (Sarajevo atomic molecular optical physics) koja djeluje na Odsjeku za fiziku, Katedre za atomsku, molekularnu i optičku fiziku.

Premalo izdvajanja za nauku


RSE: Ima li potencijala?

Milošević: Potencijala ima. Svi uz mene su se izveli na put nauke i objavljuju radove, koji su dosta citirani.

RSE: Možete li svoje mlađe kolege uvjeriti da ste Vi s razlogom ostali ovdje, mada je ovo država koja, niti ima naučnu strategiju, niti u nju nešto ulaže, niti od nje šta očekuje?
Rade bez puno očekivanja od države. Ne očekuju da dobiju neko priznanje, ali rade zato što im je interesantno i što vole tu nauku.

Milošević: I njima je jasno kakva je situacija u državi. Ne mogu puno očekivati, ali ovdje je u pitanju naučni entuzijazam. Rade bez puno očekivanja od države. Ne očekuju da dobiju neko priznanje, ali rade zato što im je interesantno i što vole tu nauku. Nadam se da sam uspio u tome da oni zavole nauku. Mislim da će vremenom doći i priznanje. U mom slučaju se to i dogodilo, tako da i studenti to mogu očekivati. Oni ostaju ovdje i zapošljavaju se kao asistenti. Sada su napredovali do docenata i očekujemo napredak.

RSE: Mogu li oni vlastitu naučnu radoznalost zadovoljavati ovom beskonačno bogatom Internetskom trpezom?

Milošević: Situacija je trenutno takva da preko mene, pošto imam vezu sa svjetskim bibliotekama, mogu da skinu sa Interneta sve radove. Inače mi, preko našeg Univerziteta, nemamo mogućnosti pristupa časopisima. Mi imamo samo pristup informacijama o tome da neko može da vidi koliko je radova objavio i kolika mu je citiranost. Jako je skupo da se pretplatimo na časopis. Pošto imamo saradnju sa raznim institucijama, uspijevam obezbjediti našoj grupi najnoviju literaturu. Tu nemamo problema. Jedan aspekt je imati literaturu, a drugi aspekt je da si u mogućnosti da predstaviš svoje rezultate na međunarodnim konferencijama. Organizujemo u Sarajevu, od 11. – 15. jula, međunarodnu konferenciju iz laserske fizike, koja ima osam različitih seminara iz različitih oblasti laserske fizike. Očekujemo da oko 600 vrhunskih naučnika, iz cijeloga svijeta, dođe ovdje u Sarajevo. Sada smo uglavnom zaposleni oko same organizacije te konferencije. Bit će prisutno 40 zemalja iz cijeloga svijeta. Za Sarajevo će to biti veliki događaj.

RSE: Vi ste sa 100 uglednika iz oblasti nauke, kulture i umjetnosti, potpisali apel međunarodnim zvaničnicima da pomognu u stvaranju jedne nove, bolje BiH. Kakva bi ona trebala biti?

Milošević: Riječ je o otvorenom apelu. Sada je ta grupa porasla na 200 potpisnika. Inicijator je profesor Muris Osmanagić. Ja sam jedan od inicijatora. Radi se o apelu za promjenu Ustava. Zaključili smo da je osnovni problem sa daljim razvojem BiH upravo Dejtonski ustav koji imamo. Ideja je da se donese jedan Ustavni zakon, koji bi formirao ustavni konvent, koji bi radio na izradi novoga Ustava. U to bi bili uključeni i nezavisni intelektualci i nevladine organizacije. Jedino u slučaju spora bi se se uključili i međunarodni eksperti. Želimo da uskladimo naš Ustav sa modernim evropskim ustavima. Mene je ponukalo upravo stanje u nauci jer mi nemamo Ministarstvo za nauku na državnom nivou.

Imamo samo Ministarstvo za civilne poslove, koje obuhvata sve moguće oblasti civilnog života. Zbog toga nemamo osnovu na kojoj ćemo izgraditi samu nauku u BiH, pa ni u Federaciji, ni u kantonima. Problem je naravno previše malo izdvajanja za nauku. U EU za nauku se izdvaja oko dva do tri posto bruto nacionalnog dohotka, a kod nas, jer nema prave statistike, obično kažu da je to 0,08 posto. Bez neke strategije toga razvoja, bez znatnog povećanja sredstava, neće biti ni daljeg razvoja nauke. Zato mi ova nagrada, koju sam dobio, ukazuje na to da će se valjda nešto promijeniti i da će i to krenuti na bolje.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG