Ki-moon: Trebalo bi proširiti sastav Vijeća sigurnosti

Razgovarao Yedige Magauin (Priredila: Mirjana Rakela)

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon u ekskluzivnom razgovoru za Radio Slobodna Evropa kazao je kako se zalaže za povećanje broja članica Vijeća sigurnosti, i da u Svjetskoj organizaciji prevladava mišljenje da Vijeće sigurnosti u kojemu je sada 15 članica plus pet stalnih članica mora doživjeti reformu.

Govorio i o drugim temama, uključujući iranski nuklearni program, te o objavljivanju povjerljivih dokumanata na WikiLeaksu.

Ki-moon je intervju dao u Astani uoči samita Organizacije za sigurnost i suradnju u Evropi.

RSE: Hvala Vam za intervju i odmah bi Vas pitao o WikiLeaksu i informacijama koje su zasule svijet, a po kojima je State Department tražio od američkih diplomatu u UN da prikupe biometrijske i druge podatake o Vama i višim dužnosnicima u sjedištu UN. Da li Vas to brine?

KI-moon: Moj glasnogovornik je dao saopćenje. Ne vjerujem da bi itko bio sretan kada sazna da je pod nečijom prismotrom. Kao glavni tajnik UN znam da je moj posao i ono što radim transparentno i pod stalnim pogledom međunarodne zajednice. Aktivnosti Ujedinjenih naroda su transparentne i radimo najviše što možemo kako bismo ispunili očekivanja međunarodne zajednice.

RSE: Ipak, zar Vas osobno to ne brine?

Ki-moon: Ponavljam, moje saopćenje naglašava da se sve članice UN moraju pridržavati postojećih konvencija, te da se treba poštovati i štititi imunitet i prava UN.

RSE: A sada o Kazahstanu koji predsjedava Organizacijom za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE). Mnogi su mišljenja da Kazahstan zbog svog lošeg rejtinga u zaštiti ljudskih prava i osnovnih ljudskih sloboda nije ni trebao voditi glavno evropsko tijelo za sigurnost i prava građana. Kakvo je Vaše mišljenje o tome i kako biste ocijenili jednogodišnje predsjedavanje Kazahstana?

Ki-moon: Tokom predsjedavanja Kazahstan je pokazao da se zalaže za mir i stabilnost u Kirgistanu i drugim regijama. Vrlo usko su surađivali sa svim članicama OSCE-a i UN-a kako bi osigurali mir i stabilnost i ljudska prava u Kazahstanu.

Iskreno se nadam da će tokom sumita OSCE-a kojim će predsjedavati predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbaev sve članice biti u mogućnosti govoriti o temama koje su bitne svima, od mira i stabilnosti, ljudskim pravima, održivom okolišu, nuklearnom razoružavanju. Kazahstan je jedan od najznačajnijih partnera UN i postigao je značajan socijalni i ekonomski napredak. Nadam se da će biti napretka u poštovanju ljudskih prava. O tome sam razgovarao i s vodstom Kazahstana i vjerujem da će u cjelosti implementirati preporuke UN-ova Vijeća za ljudska prava.

Zabrinutost za ljudska prava u Iranu

RSE: Nedavno je 40 tak znanstvenika i političkih analitičara pozvalo SAD da preispita svoju politiku prema Iranu i prizna pravo Teheranu na obogaćivanje urana pod međunarodnim nadzorom. Da li je po Vašem mišljenju vrijeme za promjenu politike prema Teheranu?

Ki-moon: O ovome sam više puta razgovarao s iranskim vodstvom, uključujući i predsjednika Mahmuda Ahmedinajada. Pozivao sam i pozivam iranske vlasti da poštuju relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti. Pozivao sam ih na suradnju s Međunarodnm Agencijom za atomsku energiju (IAEA). Sve države koje sudjeluju u Sporazumu o nuklearnom razoružavanju imaju pravo na upotrebu nuklearne energije u mirovne svrhe. Nedavni izvještaj IAEA potvrđuje da Iran ne ispunjava ove kriterije. Na iranskim je vlastima da dokažu kako im cilj nije vojni, već mirovni aspekt upotrebe nuklearne energije.

RSE: Imate li plan o posjetu Teheranu? Da li bi Vaše osobno uključivanje pomoglo da se izađe iz slijepe ulice?

Ki-moon: Ne isključjem mogućnost posjeta kada se za to ukaže prilika.

RSE: I još jedno pitanje o Iranu. Kako ocjenjujete stanje ljudskih prava u toj zemlji i da li Vas to brine?

Ki-moon: Ima razloga za zabrinutost zbog ljudskih prava, uključujući samovoljna hapšenja i zatvaranja, te zbog zlostavljanja u zatvorima. O tome sam razgovarao s predsjednikom Mahmudom Ahmedinajadom, i nedavno sa gospodinom Mohammadom Larijanijem koji je glavni tajnik Vijeća za ljudska prava u Iranu.

Gospodin Larijani me je uvjeravao da će osobno provjeriti sve ono što sam mu rekao i o tome me izvjestiti. Nadam se da će Iranci dosegnuti sve međunarodne standarde kada su u pitanju ljudska prava.

Odgovoriti izazovima 21 stoljeća

RSE: I pitanje o Armeniji i Azerbedžanu. Od 1993. UN je donio četiri rezolucije o Nagorno- Karabakhu, sa malo učinka. Što UN mogu učiniti kako bi osigurali primjenu rezolucija?

Ki-moon: Računam i na trajnu uključenost i privrženost OSCE-ove Minsk grupe ovom problemu. Nadam se da će obje strane nastaviti s razgovorima iako sam svjestan da u posljednje vrijeme nije bilo napretka. Ipak, nadam se da će se i Azerbedžan i Armenija složiti oko glavnih principa mirnog rješenja ovog pitanja i to što prije. Istodobno, pozivam obje strane da se sudrže od provokacija uzduž Linje kontakta i da povuku snajpreste s te linije. To će omogućiti svima koji sudjeluju u pregovorima da ih nastave na miran način.

RSE: I na kraju o budućnosti UN-a, o reformi Vijeća sigurnosti UN-a? Smatrate li da se broj stalnih članica treba povećati, primjerice uključivanjem Indije, što je nedavno sugerirao predsjednik Obama? Kako bi po Vašem mišljenju izgledalo idealno Vijeće sigurnosti?

Ki-moon: Među članicama UN postoji mišljenje da se Vijeće sigurnosti mora tansformirati, da mora biti transparentnije, reprezentativnije i demokratskije, s obzirom na velike i značajne promjene koje su se dogodile posljednjih šest desetljeća. Države članice o ovome vrlo intezivno raspravljaju. Rekao bih da postoji jednoglasno mišljenje o reformi Vijeća sigurnosti. No, kako reformirati, na koliko članice, tko bi trebao biti predstavljen u Vijeću sigurnosti – to je nešto o čemu dogovor treba postići kroz pregovore. Glavna skupština je o tome započela neformalne razgovore. Nadam se da će članice naći formulu koja bi svima bila prihvatljiva.

RSE: Kakvo je Vaše osobno mišljenje o reformi Vijeća sigurnosti. Smatrate li da bi Vijeće trebalo biti šire?

Ki-moon: Kao glavni tajnik, i osobno, smatram da Vijeće sigurnosti treba odražavati promjene kako bi moglo odgovoriti izazovima 21 stoljeća.

RSE: Znači da je Vaš ideal širi sastav Vijeća sigurnosti od sadašnjeg?

Ki-moon: To je ono oko čega se slaže većina članica UN. No, proširenje mora biti učinjeno na transparentniji i demokratskiji način. I to je ono što većina želi i što smatram da bi trebalo biti učinjeno.