Dostupni linkovi

Poruka ženske Vlade zvaničnoj Đukanovićevoj


Azra Jasavić

"Ženska Vlada se konstituisala, ona je nevladina organizacija i ne može uticati na izvršnu vlast na način kako bi to željela, ali zvanična Vlada mora što prije da krene da radi jer građani trpe zbog ovako dugog biranja ministarske postavke u Đukanovićem kabinetu," kaže u intervjuu za RSE Azra Jasavić, advokatica iz Podgorice, ministarka u takozvanoj ženskoj Vladi Crne Gore.

RSE: Dugo je trajao izbor prve ženske Vlade u Crnoj Gori koja se u nekom slobodnom tumačenju može shvatiti kao ženski pokret kod nas. Koliko je takva Vlada upozorenje društvu, koje je negdje između tradicionalnog i modernog ili kvazimodernog, da su žene diskriminisane u Crnoj Gori u gotovo svim sferama i poruka da nema prosperitetnog društva bez većeg učešća žena u vlasti?

Jasavić: Zaista mislim i vjerujem i zato jesam u ženskoj Vladi jer mislim da su žene u Crnoj Gori diskriminisane i poruka ovog pokreta, kako ga nazvaste, jeste upravo to. Ova Vlada je prije svega građanska organizacija ženske ljudske hrabrosti čiji je osnovni cilj da pomjera granice poimanja uloge žena u crnogorskom društvu i to kroz punu implementaciju odredaba Ustava koje predviđaju obavezu i jamče ravnopravnost žena i muškaraca u Crnoj Gori.

RSE: U ženskoj Vladi koja ima 18 članica čak polovina su nestranačke ličnosti, među kojima ste i vi, kao ministarka važnog resora za svaku demokratsku državu. To zvuči prilično utopistički u varijanti one prave Vlade koju na izborima biraju građani. Kakvu poruku ste time željeli da uputite?

Naše društvo njeguje stereotip žene van sfere javnog odlučivanja ili žene koja, ako je čak i uključena u društveno političke tokove, veoma stidljivo pokazuje da misli, a još manje javno iznosi svoj stav i to posebno van kolektiviteta kome na bilo koji način pripada.
Jasavić:
To što je sastav heterogeni i što je puno žena iz politike, kao i nestranačkih ličnosti, govori da su žene potpuno spremne da prepoznaju opšti interes društva, a to je upravo njihova potreba da promovišu potrebu da se što više žena heterogenog sastava uključi u javne sfere političkog odlučivanja, a to posebno iz razloga jer je naše crnogorsko tradicionalno društvo konzervativno. Ne bih se složila sa vama da je to društvo tradicionalno koje ide ka modernom. Naše društvo njeguje stereotip žene van sfere javnog odlučivanja ili žene koja, ako je čak i uključena u društveno političke tokove, veoma stidljivo pokazuje da misli, a još manje javno iznosi svoj stav i to posebno van kolektiviteta kome na bilo koji način pripada. Zbog čega će sve te žene iz svih tih partija koje u Crnoj Gori figuriraju parlamentarnih i vanparlamentarnih kao i nestranačke ličnosti pokušati da ohrabre misao i pokrenu djelo žena koje se već nalaze na mjestima političkog odlučivanja u cilju podizanja nivoa svijesti i afirmacije ženskih prava.

RSE:
Kako vi kao ministarka pravde generalno ocjenjujte vladavinu prava u Crnoj Gori? U jednom nedavnom intervjuu podcrtali ste da nema demokratskog društva bez nezavisnog i efikasnost pravosuđa. Koliko smo mi u Crnoj Gori na putu postizanja upravo tih standarda?

Jasavić: To je kompleksno pitanje i svakom kompleksnom pitanju moramo imati kompleksan pristup. Lično to posmatram tako što mogu da kažem, iz svog iskustva i poznavanja stvari, da je sa stanovišta normativnog i institucionalnog okvira stanje u pravosuđu zadovoljavajuće. To je zbog toga što smo imali pozitivan razvoj normativnog okvira i taj se trend nastavlja. U institucionalnom smislu konstituisan je sudski savjet, njegova radna tijela, i on solidno radi. Stanje u pravosuđu, što se tiče efikasnosti i nezavisnosti, je po meni krajnje nezadovoljavajuće u Crnoj Gori. Zašto?

Zato što sa stanovišta efikasnosti u praksi sudski procesi dugo traju i veliki je broj zaostalih predmeta. Pravda, ako nije brza i efikasna, nije ni djelotvorna. Sa stanovišta nezavisnosti staje je takođe nezadovoljavajuće jer kod nas nisu tretirane preporuke 9412 Savjeta ministara Evrope o nezavisnosti i efikasnosti uloge sudija. Pored ovoga je važna pretpostavka da je nezavisno sudstvo postavljeno radi održavanja visokih standarda saudijskog ponašanja kroz praksu. Ovo je stručna odgovornost pravosuđa. Postavlja se pitanje koliko se to na djelu sprovodi, koliko možemo time biti zadovoljni? Veliki činilac pravosuđa jeste ljudski faktor. Sudije moraju da budu slobodni ljudi sa punim moralnim i profesionalnim kredibilitetom. Da li to jesu, to javnost sudi.

Mislim da samo slobodna, moralna i stručna osoba prilikom obavljanja sudske funkcije može biti prije svega nezavisna. Što znači biti nezavisan? To znači biti počinjen jedino Ustavu i Zakonu u pravosuđu, oslobođen direktnih ili indirektnih spoljnih uticaja i poticaja, pritisaka, prijetnji ili miješanja bilo koga ili iz bilo kojih razloga.
Sudije moraju biti nezavisne od izvršne i zakonodavne vlasti i što je još važnije nezavisne od kolega sudija u pogledu odluka koje su obavezni da nezavisno donose. Oni moraju da budu nepristrasni.

Želim da poručim sudijama da nezavisnost u odnosu podrazumijeva nezavisnost u odnosu na društvo u cjelini, u odnosu na strne u postupku u kome presuđuju. Sudije moraju biti nezavisne od izvršne i zakonodavne vlasti i što je još važnije nezavisne od kolega sudija u pogledu odluka koje su obavezni da nezavisno donose. Oni moraju da budu nepristrasni. Da li su, javnost će odgovarati. Statistika pokazuje da predrasuda moraju biti oslobođeni, moraju imati ponašanje koje u sudu i van suda uliva povjerenje građana.


Pomenuli ste upravo to da je ova Vlada sačinjena od žena iz različitih političkih partija, a to je prednost ove Vlade i nestranačkih ličnosti. Ta heterogenost je prednost kojima se prevazilazi svaka podjela do sada postavljena vještački ili prirodno u Crnoj Gori.


RSE: Šta biste nakon tog vašeg detaljnog oslikavanja stanja pravosuđa u Crnoj Gori upravo preporučili vašem kolegi koji će formalno sljedeće sedmice biti izabran u Đukanovićem kabinetu? Na čemu prvo treba da poradi?

Jasavić:
Na konstutivnoj sjednici ženske Vlade, naša premijerka docent doktor Ana Lalević Filipović je zatražila da sva ministarstva do kraja juna dostave svoje ideje i prijedloge, vezane za resurs koji pokrivaju, kako bi na prvoj radnoj sjednici usvojili plan rada naše ženske Vlade. Ženska Vlada će preko ovog resora koji ja pokrivam pratiti sprovođenja i strategije reforme pravosuđa i to ćemo pratiti kroz izvještaj Komisije za implementaciju akcionog plana za sprovođenje strategije. To nećemo činiti samo kroz te izvještaje. To ćemo činiti kroz praksu i na druge načine.

Ono što bih predložila ministru pravde Đukanovićeva kabineta jeste da se što hitnije pristupi donošenju nove odluke o broju sudija, gdje bi se eventualno izvršila reorganizacija crnogorskih sudova iz razloga što u izvjesnim sudovima postoji jako veliki broj predmeta, a neadekvatan broj sudija koji mogu da postupaju po tim predmetima, dok u nekim sudovima postoji problem da je veliki broj sudija, a mali priliv predmeta. Da bismo imali vladavinu prava, vjerujem da je potrebno pristupiti reorganizaciji samog pravosuđa jer ono nije adekvatno organizovano upravo iz ovih razloga. Krajnja moja preporuka zvaničnom ministru pravde jeste da pristupi što hitnije tome jer građani trpe zato što se Vlada ne konstituiše. Ženska Vlada se konstituisala, ona je nevladina organizacija i ne može uticati na izvršnu vlast na način kako bi to željela, ali zvanična Vlada mora što prije da krene da radi jer građani trpe zbog ovako dugog biranja ministarske postavke u Đukanovićem kabinetu.
XS
SM
MD
LG