Predsjedavajući direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović upozorio je da je proces ekshumacija u posljednje vrijeme usporen zbog neslaganja entitetskih tužilaštava i Tužilaštva BiH oko nadležnosti u procesima ekshumacije.
Institut raspolaže podacima o 102 lokacije na području BiH, Srbije, Crne Gore gdje su pronađeni posmrtni ostaci žrtava ratnih zločina u BiH. Kako vrijeme prolazi i šanse da se pronađu do sada neotkrivene masovne grobnice se znatno smanjuju, kaže Mašović.
Mašović: Sa ovih 775 konačno identificiranih žrtava, broj takvih konačno identificiranih, a kad je u pitanju genocid u Srebrenici, prelazi već nekih 4.600, ako se ne varam. U obradi, u objektu PIP – Podrinje identifikacijski projekt, u Tuzli, u Komemorativnom centru, nalazi se još više od dvije hiljade skeletnih dijelova žrtava iz Srebrenice, sa imenom i prezimenom, ali za koje njihove porodice još uvijek nisu iskazale želju da budu ukopani, jer se u nekim slučajevima zaista radi o vrlo, vrlo oskudnim skeletnim ostacima, tek po jedna kost, ili nekoliko sitnih kostiju. Njihove porodice su odlučile da sačekaju još jedan izvjestan period kako bi se izvršila reasocijacija skeletnih ostataka – ili iz onih grobnica koje su već ekshumirane, ili će biti tek ekshumirani iz grobnica koje će biti obrađivane u narednom periodu.
Mašović: Trenutno, kad je u pitanju Srebrenica, radi se samo na jednoj masovnoj grobnici sekundarnog, možda čak i tercijarnog karaktera, onoj u Zalazju. To je jedina grobnica na kojoj se radi kada je u pitanju Srebrenica. Kada su u pitanju drugi dijelovi BiH, trenutno smo aktivni na tri-četiri lokacije, u Gacku se pripremaju ekshumacije, u Bosanskoj Krajini... Proces ekshumacija je donekle usporen zbog određenih problema koji su se javili na relaciji između entitetskih tužilaštava i Tužilaštva BiH, a u pitanju je nadležnost. Određena tužilaštva smatraju da ona nisu nadležna za vršenje ekshumacija kao i istražnih radnji u okviru jednog šireg konteksta ratnih zločina. Ako govorimo o ovim već pronađenim žrtvama, onda govorimo o 102 različite lokacije, u BiH, Republici Srbiji, Republici Crnoj Gori, na kojima su pronađeni skeletni ostaci ili uopće ostaci srebreničkih žrtava. U pitanju je devet različitih opština u BiH – osim Srebrenice gdje je dosad pronađeno 13 masovnih grobnica, tu su još i opštine Bratunac, Zvornik, Vlasenica, Šekovići, Milići - prirodna jama, te Rogatica, Višegrad i, na kraju, Sarajevo, šira okolina grada Sarajeva, odnosno općina Trnovo, gdje su, kao što je poznato javnosti, pronađeni skeletni ostaci šest dječaka i mladića iz Srebrenice i strijeljanih od strane specijalnih jedinica policije Republike Srbije.
Mašović: Kako vrijeme odmiče, tako se i smanjuju izgledi da će biti otkrivena neka masovna grobnica, posebno da će biti otkriven neki veći broj masovnih grobnica. To je tako zato što je, sasvim logično, u periodu kada na određenom manjem ili većem prostoru egzistira veći broj lokacija na kojima su tijela, lakše ih je i otkriti. Svjedoci su dostupniji jer su još uvijek tu, jer su svježa sjećanja. Kako vrijeme prolazi, pomalo svjedoci ili iskazuju nespremnost da govore o toj temi, ili ih više nema, biološki, jer su umrli, ili su napustili BiH. Sada su trenutno veoma važan izvor informacija o grobnicama suđenja koja se odvijaju pred Sudom BiH, odnosno po optužnicama Tužilaštva BiH, gdje pojedini izvršioci, nalogodavci zločina, odnosno nestanaka ljudi, iskazuju svoju spremnost. Naravno, ne zato što je savjest proradila, nego da bi dobili takvu vrstu nagodbi koja će im smanjiti kaznu, odnosno ublažiti kaznu koja im je izrečena, tako da je na taj način u posljednjih godinu dana otkriveno nekoliko i manjih, ali i većih masovnih grobnica, poput one na Korćanskim stijenama sa žrtvama iz Prijedora, strijeljanim na Korićanskim stijenama.
Institut raspolaže podacima o 102 lokacije na području BiH, Srbije, Crne Gore gdje su pronađeni posmrtni ostaci žrtava ratnih zločina u BiH. Kako vrijeme prolazi i šanse da se pronađu do sada neotkrivene masovne grobnice se znatno smanjuju, kaže Mašović.
RSE: Gospodine Mašoviću, na 15. godišnjicu srebreničkog genocida, organiziran je ukop 775 srebreničkih žrtava. Koliko je još ostalo nepotpunih skeleta u identifikacionim centrima?
Mašović: Sa ovih 775 konačno identificiranih žrtava, broj takvih konačno identificiranih, a kad je u pitanju genocid u Srebrenici, prelazi već nekih 4.600, ako se ne varam. U obradi, u objektu PIP – Podrinje identifikacijski projekt, u Tuzli, u Komemorativnom centru, nalazi se još više od dvije hiljade skeletnih dijelova žrtava iz Srebrenice, sa imenom i prezimenom, ali za koje njihove porodice još uvijek nisu iskazale želju da budu ukopani, jer se u nekim slučajevima zaista radi o vrlo, vrlo oskudnim skeletnim ostacima, tek po jedna kost, ili nekoliko sitnih kostiju. Njihove porodice su odlučile da sačekaju još jedan izvjestan period kako bi se izvršila reasocijacija skeletnih ostataka – ili iz onih grobnica koje su već ekshumirane, ili će biti tek ekshumirani iz grobnica koje će biti obrađivane u narednom periodu.
RSE: Na koliko masovnih grobnica trenutno radite u BiH?
Sada su važan izvor informacija o grobnicama suđenja koja se odvijaju pred Sudom BiH, gdje pojedini izvršioci, nalogodavci zločina, odnosno nestanaka ljudi, iskazuju svoju spremnost. Naravno, ne zato što je savjest proradila, nego da bi dobili takvu vrstu nagodbi koja će im smanjiti kaznu.
RSE: Budući da je 15 godina prošlo od rata, smatrate li da su manje šanse da se u nekom narednom periodu dođe do podataka o još nekim masovnim grobnicama koje su na području ovih država koje ste spomenuli?
Mašović: Kako vrijeme odmiče, tako se i smanjuju izgledi da će biti otkrivena neka masovna grobnica, posebno da će biti otkriven neki veći broj masovnih grobnica. To je tako zato što je, sasvim logično, u periodu kada na određenom manjem ili većem prostoru egzistira veći broj lokacija na kojima su tijela, lakše ih je i otkriti. Svjedoci su dostupniji jer su još uvijek tu, jer su svježa sjećanja. Kako vrijeme prolazi, pomalo svjedoci ili iskazuju nespremnost da govore o toj temi, ili ih više nema, biološki, jer su umrli, ili su napustili BiH. Sada su trenutno veoma važan izvor informacija o grobnicama suđenja koja se odvijaju pred Sudom BiH, odnosno po optužnicama Tužilaštva BiH, gdje pojedini izvršioci, nalogodavci zločina, odnosno nestanaka ljudi, iskazuju svoju spremnost. Naravno, ne zato što je savjest proradila, nego da bi dobili takvu vrstu nagodbi koja će im smanjiti kaznu, odnosno ublažiti kaznu koja im je izrečena, tako da je na taj način u posljednjih godinu dana otkriveno nekoliko i manjih, ali i većih masovnih grobnica, poput one na Korćanskim stijenama sa žrtvama iz Prijedora, strijeljanim na Korićanskim stijenama.
