Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Obradović: Nepovjerenje među susjedima utiče da se razgraničenja završe


Željko Obradović: Zadaća Brisela budućim članicama EU, vođeni iskustvima koja su imali sa Hrvatskom i Slovenijom, može dati vjetar u jedra u definiranju i rješavanju granica između BiH i susjeda

Definisanje granica sa susjedima jedno je od pitanja koje svaka država mora riješiti prije ulaska u Evropsku uniju. Bosna i Hercegovina to pitanje je završila sa Crnom Gorom, ali ne i sa Srbijom i Hrvatskom. Nedavno je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić pozvao bh. susjede da se ovo pitanje počne rješavati, a o čemu se još treba pregovarati za RSE govori Željko Obradović, član Komisije za granice BiH.

RSE: Šta je to što je sporno kada je u pitanju jedna, odnosno druga zemlja, s obzirom na to da je poznato kako se godinama Vijeće za međudržavnu saradnju nije sastajalo, jer je upravo pitanje granice jedno od osnovnih i otvorenih pitanja između BiH i njenih susjeda?

Obradović: Što se tiče Bosne i Hercegovine i Hrvatske, tu je odrađeno zbilja dosta posla. Ugovor je potpisan 1999. godine i svi potrebiti dokumenti za ratifikaciju su završeni – i opis granice, detaljni, popis određenih lokaliteta, popis koordinata. Sva ta dokumentacija je kompletirana i već 2005. godine, u jedanaestom mjesecu je poslata prema nadležnim parlamentima jedne i druge države. Nažalost, predstavnici Vlade Republike Hrvatske su zatražili ponovno preispitivanje granične crte u Neumu, na moru. Od tada, znači 2005. godine, bilo je određenih razgovora, negdje do 2010. godine, kada je bio zadnji zajednički sastanak, međutim, nije bilo pomaka u pravcu ratifikacije Ugovora o granici između BiH i Hrvatske.

Što se tiče Srbije – situacija je nešto drugačija. Imali smo također intenzivne razgovore od 2000. do 2003. godine, i mi smo se u cijelosti usuglasili oko granične crte. Mi smo identificirali granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije, znači onu granicu koja je bila na dan međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine. To smo, čak, i zapisnički konstatirali i pripremali smo tekst Ugovora o granici i mape, karte, oko 25.000, međutim, kolege iz Srbije nisu htjeli potpisati mape, niti su htjeli ići dalje što se tiče Ugovora o granici.

Tražili su da se, istovremeno, izvrši i korekcija granica na četiri lokaliteta, na dvije centrale – Bajina Bašta i Zvornik, pruga Beograd-Bar, i dvije općine, to su četiri naseljena mjesta u općinama Rudo i Priboj. Poslije toga, mislim 2010. godine, održan je zadnji sastanak, nije bilo nekih aktivnih pregovora oko granične crte između Bosne i Hercegovine i Srbije.

RSE: Kad bi se mogli desiti neki prvi razgovori, ako ništa, da se počnu rješavati stvari barem na papiru?

Obradović: Jasno je da je Brisel i Europska unija dala jednu od zadaća budućim članicama EU riješenost granica, vjerojatno vođeni iskustvima koja su imali sa Republikom Hrvatskom i Slovenijom i to može dati vjetar u jedra u definiranju i rješavanju graničnih pitanja između Bosne i Hercegovine i susjeda. Ja mislim, što se tiče stručne i tehničke strane, da bi se to moglo odraditi vrlo brzo, za par godina ono bi se moglo riješiti, ali naravno da je jedan od preduvjeta jedan pozitivni politički ambijent koji bi bio osnovica za jednu jaču dinamiku u definiranju graničnih crta sa susjedima.

RSE: Šta je, prema Vašoj ocjeni, kada je riječ o političkom pitanju, do sad bilo najviše sporno, odnosno šta to i u narednom periodu može zatezati odnose u rješenju pitanja granica?

Obradović: Ne bih rekao da je to sve stvar politika. Možda je stvar nekog povijesnog nasljeđa, možda i stvar trenutnih nepovjerenja, možda je posljedica ovih, nažalost, svih ratnih događanja, tako da taj ukupan ambijent još uvijek nije na toj razini kako bi se ti procesi ubrzali i završili.

RSE: Da li u Bosni i Hercegovini prevladava jedinstven stav kada je u pitanju rješenje graničnih sporova koje zemlja ima sa Srbijom i Hrvatskom?

Obradović: Nažalost, sva ta naša kompleksnost i to naše unutarnje stanje u Bosni i Hercegovini, pa i u okruženju, utiče i na rad ovih komisija i povjerenstava koja rade na pitanjima razgraničenja. To je jako kompleksan, jako osjetljiv posao i traži maksimalno angažiranje i maksimalni konsenzus oko svih ovih pitanja. Naravno da se mi, kao struka, ne možemo distancirati oko trenutnih političkih i drugih pitanja i da to utiče i na rješavanje ovih graničnih pitanja.

Kada granica nije na granici
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:13 0:00

RSE: Mislite li ipak da bi se u ovom slučaju trebala pitati struka a ne politika?

Obradović: Mislim da bi se ono što smo napravili s Crnom Gorom, ove procedure i pristup koji smo imali sa tom državom, trebalo primijeniti na rješavanje pitanja sa Srbijom i sa Republikom Hrvatskom i da bi ponešto od takvih i sličnih pitanja pomoglo bržem rješavanju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG