Dostupni linkovi

Knezović: Povratak Mostara na kartu filmskog svijeta


Pokazali smo da građani Mostara, kao i svi ostali građani svijeta, imaju potrebu za filmom: Slaven Knezović

U Mostaru je održana deseta po redu smotra najboljih filmova iz regiona. Do sada je to bila jedna važna revija najrazličitijih ostvarenja, a ove godine, prvi put, bio je to takmičarski festival, posvećen glumačkim ostvarenjima. Više o tome glumac i producent, Slaven Knezović, utemeljitelj MOFF.

RSE: Završilo se deseto izdanje vaše filmske smotre. Imamo prve laureate nagrade, kojom će se oni, a računam i svi kasniji, ponositi?

Slaven Knezović: Najbolji glumac je Stjepan Perić, a najbolja glumica je Ksenija Marinković. Oni su, na ovogodišnjem našem prvom festivalu, imali najzapaženije uloge. Mislim da se tu radi o jako dobrim glumcima.

RSE: Vi ste poslije devet godina iskustva sa revijom filmova, odlučili da vaš festival preraste u prvi pravi festival filmske glume kod nas. Šta vas je na to navelo?

Slaven Knezović: Mislim da je takvo nešto potrebno jer ne postoji u našoj regiji, osim u Nišu, ali taj festival je na nacionalnoj razini. Vidio sam potrebu da mi, kao glumci, napravimo jedno cehovsko okupljanje, gdje će se vrednovati naš rad na filmu. Mislim da se naša nagrada, Stablo ljubavi, već nalazi u domovima velikih umjetnika, doista velikih filmskih glumaca.

Ove godine su nagradu za životno djelo dobili Dragan Despot i Lazar Ristovski. Tu su i Rade Šerbedžija, Milena Dravić, Mustafa Nadarević, pokojni Boris Buzančić, Ivica Vidović, Boždarka Frajt. To su sve velika imena, koja su utkana u ovaj naš festival. Pored tako velikih imena i ovi naši današnji dobitnici nastavljaju samo jedan veliki niz.

RSE: U čitavom regionu BiH ima sijaset filmskih smotri a ponekada se i ponekome, ne prepoznaje svrha. Ovo je već nešto što će se pamtiti, ovaj vaš zaokret?

Slaven Knezović: Ove godine sam posebno ponosan što smo otvorili studentski program, gdje smo predstavili pet akademija - zagrebačku, sarajevsku, beogradsku, cetinjsku i novosadsku. Mislimo širiti taj program. Dali smo šansu mladim ljudima, koji rade i stvaraju po tim akademijama, da predstave svoje radove.

Lazar Ristovski dobio nagradu za životno djelo
Lazar Ristovski dobio nagradu za životno djelo

Održali smo za njih predavanja na kojima su predavači bili Velibor Topić, Zenit Đozić i Dragan Despot. I ja sam imao neko predavanje sa studentima. Oni su jako zadovoljni, i samim tim što su se družili međusobno, razmijenili ideje. Mislim da je to jedan veliki iskorak. Zaista sam ponosan što smo to pokrenuli na našem festivalu.

RSE: Osim studentskih, imali ste i neke dokumentarne projekcije, projekte za djecu?

Slaven Knezović: Imali smo dječji program. Glavni i propratni program su bili jako zanimljivi. Svaku večer smo, u našem festivalskom klubu, imali jako zanimljive koncerte. Gostovao je Zoster, Elemental, Zabranjeno pušenje, Neša Galija. Nekako grad Mostar srasta sa ovim festivalom, prihvatio nas je i postali smo jedno tijelo.

RSE: Šta je to sve mostarska publika mogla vidjeti u natjecateljskom programu? Bilo je veoma zanimljivih i privlačnih ostvarenja.

Slaven Knezović: U prvom redu tu je film 'Dnevnik mašinovođe', jedan od ponajboljih filmova iz Srbije u ovoj godini. 'Ne gledaj mi u pijat', Hane Jušić, jedno jako zanimljivo hrvatsko ostvarenje, čak i nagrađeno na venecijanskom festivalu. Oskarovac Danis Tanović, sa filmom 'Smrt u Sarajevu', u stvari je jedini film iz BiH ove godine. Prikazali smo zatvorenu projekciju filma 'Mrtve ribe plivaju na leđima', koji će svoje izdanje imati tek u idućoj godini.

Projekcija je bila samo za odabranu mostarsku publiku i ekipu, pošto je film sniman u Mostaru. Prikazan je 'Ogrestin film', 'Sa druge strane', također hrvatski kandidat za Oskara. Imali smo dva makedonska filma, 'Lazar' i 'Oslobođenje Skoplja'. Tu je i 'Ministarstvo ljubavi', Pave Marinković. Mislim da su to najsvježiji i najbolji filmovi u ovom trenutku u regiji. Uz naš propratni program, najviše pozornosti je privukao film, 'Lauš', pošto se radi o glumcu Žarku Lauševiću. Imali smo film o Sonji Savić. Mislim da su mnogi Mostarci uživali, od djece, studenata, do ljubitelja filmova, glazbe i dobre zabave. Svi su se mogli naći u nekom od naših programa.

RSE: Možemo li govoriti o kulturološkim tragovima, koji trajno ostaju u Mostaru?

Slaven Knezović: Ova cijela priča je početa u trenutku kada Mostar nije imao kino, niti je audio-vizualna umjetnost bila prisutna u ovom našem gradu. Svojim upornim djelovanjem Mostar je dobio kino tek prije četiri godine, a do tada smo Mostarcima donosili filmove. Ono što smo mi donijeli u Mostar, to su Mostarci mogli da vide.

Danas Cinestar ima kino dvorane u Mostaru i Mostarci mogu normalno pratiti sve veće hitove i biti u filmskom trendu. Ostao je prostor, da bar sladokuscima filma, pripremimo i priredimo ovako zanimljiv i dobar program, sa dobrim gostima, zabavom, edukacijom, da se ostavi maksimalno dovoljno prostora za kreativce iz kazališne i filmske udruge Oktavijan.

RSE: Celuloidne seanse u Kosači su bile jedinstvena iskustva za starije i odraslije Mostarce, ali su bile i prva filmska iskustva, u prirodnom obliku i prirodnom ambijentu, za mnoge mlade Mostarce.

Slaven Knezović: To jeste jer je u Mostaru praktično bila izgubljena kultura odlaska u kino, kada ga nije bilo toliko vremena. Mnoge generacije su odrasle bez kina. Zato je potrebno puno ulaganja i napora u mlade, da i oni, u najranijoj dobi, osjete čar filmskog mraka.

RSE: Nerado postavljam ovo pitanje, ali kada god ga ne postavim, neko primijeti i pita zašto. Govorim o stereotipima o Mostaru, podijeljenom gradu. Vi kulturni radnici ste bezbroj puta do sada pokazali i dokazali drugačije, pa pretpostavljam da ovaj vaš Festival u tome doista prednjači?

U Mostaru praktično bila izgubljena kultura odlaska u kino, kada ga nije bilo toliko vremena
U Mostaru praktično bila izgubljena kultura odlaska u kino, kada ga nije bilo toliko vremena

Slaven Knezović: Mi radimo ovaj projekt, koji uključuje mnoge ljude iz regiona. Kada pozivam svoje kolege, na primjer iz Makedonije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, kažem im da mi, kao umjetnici, moramo pokazati da se možemo družiti, da možemo pronaći zajednički jezik, da možemo surađivati. Tako dajemo primjer svim ostalim građanima. Mi to radimo već deset godina, primjerom, ne riječima.

Mislim da je to jedini način, preći sa riječi na djela jer djela su ipak važnija od samih riječi. Onako kako djelujete, ljudi to vide i prepoznaju. Mi, javne osobe, moramo u tome prednjačiti i davati takve primjere. To radimo već deset godina.

RSE: Bilo bi nepravedno ne pomenuti udrugu Oktavijan, u okviru koje se sve ovo dešava. Čini mi se da je zaista širok krug djelovanja ove udruge. Vi se bavite i filmskom produkcijom.

Slaven Knezović: Da, snimili smo prvi igrani film i imamo iza sebe deset godina Festivala. Kada se okrenemo unatrag deset godina, do samog našeg osnivanja, možemo biti jako ponosni. Mi smo skup mladih ljudi, zaljubljenici u filmsku i kazališnu umjetnost i umjetnost općenito. Sa velikim entuzijazmom ulažemo velike napore i radimo na promociji filmske umjetnosti, u gradu, koji uopće nije imao ni uvjete za to.

Mi smo omogućili i da se stvore ti uvjeti i pokazali smo da građani Mostara, kao i svi ostali građani svijeta, imaju potrebu za filmom. Kroz naš rad se to pokazalo. Nekako smo uspjeli vratiti i Mostar na kartu filmskog svijeta.

  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG