Dostupni linkovi

Vanredna vijest

'Budi zdrav ko dren' uz porodicu Sabljić


Jovanka Sabljić: Obično za nas kažu - sve se može kad se hoće, a ja dodajem da se upornost isplati

Uz moto "Budi zdrav ko dren" porodica Sabljić - roditelji, dva sina i dvije kćerke, iz Drvara na zapadu Bosne, prerađuje plod ovog samoniklog drveta punog vitamina i drugih dragocjenih sastojaka. Počelo je skromno, prije dvadesetak godina ali je mala kućna radinost ubrzo izašla iz tih granica, pored ostalog zahvaljujući kooperantima i internetu.

Najangažovaniji član porodice u organizaciji proizvodnje, promociji i širenju informacija o blagodetima drenjine, mlada Jovanka Sabljić, nastoji koristiti novčane podsticaje – pored ostalog iz evropskih fondova.

RSE: Kako je nastala ideja o preradi drenjine i pravljenju raznih proizvoda?

Sabljić: Dolazim iz grada drenjine, iz Drvara. To je naša tradicija, stara više od stotinu godina. Počeli smo za svoje potrebe da pravimo neke proizvode od drenjina, kao što su sok, liker, rakija drenja, pekmez, sirup... Mi smo već kao djeca naučili dosta o blagodetima ove samonikle biljke, tako da je to nekako samo po sebi bilo prirodno. Kasnije smo, moja porodica kao i druge porodice u Drvaru, samo nastavili tu tradiciju. Nešto konkretnije i nekako snažnije dogodilo se 2014. godine kada sam odlučila pokrenuti ovu ideju – "Budi zdrav ko dren", da lokalni farmeri dobiju na značaju, da se ta kompletna priča podigne na viši nivo. Radili smo, prikupljali smo sredstva putem EU fondova kao i fondova na domaćem nivou.

Sada već, koliko godina trajemo, "Budi zdrav ko dren" je prepoznat u Bosni, a i šire. Sad već imamo konkretne proizvode koji imaju i određene analize, dajemo najkvalitetnije proizvode od drenjina. I ne samo to. Stvorili smo i mogućnost da lokalni proizvođači svoje proizvode ne prodaju samo na kućnom pragu ili na sajmovima, već to mogu i putem interneta. To smo uspjeli preko jednog projekta riješiti, zajedno sa našim prijateljima iz Sarajeva, koji su osnovali taj prvi zvanični servis a zove se Farmer.ba.

Med i mlijeko na netu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:11 0:00

Što se tiče proizvoda od drenjina koje mi potičemo kroz naše udruženje, oni se prave isključivo na tradicionalan način. Ujedno promovišemo i druge tradicionalne proizvode iz drugih gradova.

RSE: Imate li vi sada firmu? Kako ste organizovani?

Sabljić: Mi smo poznati kao 'Budi zdrav ko dren kooperativa', tako se zovemo, a registrovani smo kao udruga, jer nam je cilj da promovišemo, osnažujemo lokalne proizvođače, da im stvaramo mogućnost za plasman, što smo već i uspjeli na jedan način.

RSE: Imate li problema sa sirovinom, odnosno s potrebnom količinom drenjine?

Sabljić: Drenjina je samonikla biljka i u Drvaru raste već stotinama godina unazad. Gdje god da se okrenete, možete vidjeti njeno stablo, tako da sirovine ima. Posljednjih godina se sve više i više rade zasadi drenjine, tako da imamo i neke lokalne farmere koji se bave sadnicama. Imamo već i određen broj manjih plantaža u Drvaru. Znači, što se sirovine tiče, mi smo mirni, iako nekad klimatske promjene i priroda pokažu svoju ćud – tako se dogodi da drenjina ne rodi kao što se očekivalo.

Međutim, ona je poznata po svojoj otpornosti i može se reći da plodova uvijek ima. Bez obzira na klimatske promjene, ona rađa. Inače, poznata je po tome da prva cvjeta, a posljednja daje plodove. Znači, sirovine ima. Bilo bi mi drago kada bi porastao broj proizvođača, jer smatram da ih nema dovoljno u Drvaru.

Jedan od proizvoda porodice Sabljić
Jedan od proizvoda porodice Sabljić

RSE: Koji su Vam naredni planovi?

Sabljić: Mi smo zaista uspjeli u dosta projekata, dosta ih je realizovanih iza nas. Imali smo i međunarodnu saradnju, sa institutima, fakultetima, kako kod nas u BiH tako i u regiji, i šire. Projekat, koji bih voljela da pomenem, koji je sada pri kraju i koji je veoma značajan za sve proizvođače u Drvaru, zove se "Karakterizacija ploda drena" i izrada želiranog proizvoda, koji je više namijenjen za pekarsku i poslastičarsku industriju. To radimo u saradnji sa Tehnološkim fakultetom iz Banjaluke. Oni su, inače, nosioci tog projekta i nas su uključili pošto su se uzorci drenjina uzimali baš kod nas, u Drvaru. Rade se stručne analize o plodu drenjine, što znači da ćemo dobiti kompletnu strukturu drenjine. Uskoro će doći ti rezultati.

Baš sam sretna zbog tog projekta jer će analiza ploda drenjine sa tog stručnog aspekta potvrditi i proširiti saznanja među svima nama koliko je ta biljka zdrava. Ujedno će omogućiti svim proizvođačima da maksimalno unaprijede proizvode od drenjine, što dovodi do povećane proizvodnje i prodaje proizvoda od drenjina. Eto, taj projekat je pri kraju, uskoro ćemo rezultate objaviti.

RSE: Vi ste uključeni u obilježavanje Globalne sedmice poduzetništva od (od 18. do 24. novembra ove godine ). Sa kampanjom koja u fokus stavlja deset žena preduzetnica iz cijele BiH, ovoj inicijativi se pridružila Fondacija 787. Među tih deset poduzetnica ste i Vi. Koliko ste, inače, u prilici da govorite o pređenom putu ali i planovima?

Sabljić: Mi smo 2018. godine započeli jednu važnu aktivnost a to je promovisanje preduzetništva u obrazovnim institucijama, što smatramo itekako zanimljivim i korisnim. Služimo kao primjer dobre prakse, motivišemo najmlađe ali i sve ostale da se pokrenu, objašnjavamo da je preduzetništvo i te kako važno. Želimo ih potaknuti da se bave preduzetništvom jer i to je način da se ostaje u BiH. Interesovanje su pokazale i druge institucije tako da se nadam da ćemo nastaviti s tom aktivnošću.

Proizvodi porodice Sabljić
Proizvodi porodice Sabljić

RSE: Koliko radite na tome da osvojite tržišta izvan BiH?

Sabljić: Trenutno prodaja postoji samo na području BiH, ali interesovanje postoji najviše iz zemalja regije, iz Srbije i Hrvatske. Moramo se pripremiti za tako nešto, a najvažnije je da postoji tržište i da je interesovanje sve veće. Mislim da će potražnja biti povećana nakon što bude objavljena analiza o nutritivnim svojstvima i svim zdravim vrijednostima koje drenjina ima.

RSE: Koliko ste uspjeli u izradi projekata odnosno, u kojoj ste mjeri koristili novčana sredstva EU?

Sabljić: Uspjeli smo u tome, koristili smo EU fondove. I naš prvi projekat je finansiran iz evropskih fondova. Proveli smo kraufanding (crowdfunding) kampanju koja se oslanja na jedan projekat EU pod nazivom HORIZON 2020, što je program Evropske unije za istraživanja i inovacije. Bili smo učesnici i krajnji korisnici EU fondova, kako bi se pomogli u promociji i istraživanju. Bilo je tu i pomoći iz domaćih fondova.

Obično za nas kažu - sve se može kad se hoće, a ja dodajem da se upornost isplati.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG