Dostupni linkovi

U Federaciji Bosne i Hercegovine u toku je javna rasprava o zakonu koji bi u potpunosti zabranio pušenje u javnom prostoru. Zbog toga se najčešće bune ugostitelji. Procjenjuju da bi zabrana donijela pad prometa u ugostiteljskim objektima za 260 miliona maraka godišnje (više od 132 miliona eura), te da će biti izgubljeno 11.000 radnih mjesta.

Američki profesor ekonomije Frank Chaloupka, koji se kao istraživač već godinama bavi time koliko zabrana pušenja utiče na ekonomiju, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da ove procjene nisu realne.

On tvrdi da, osim koristi za javno zdravstvo, zabrana pušenje ima prednosti i u ekonomskom smislu. Upotreba duhana stvara ogromne troškove širom svijeta, kako za zdravstevene sisteme, tako i za izgubljenu produktivnost, što na globalnom nivou ti troškovi iznose oko 1,4 triliona američkih dolara.

RSE: Trideset godina bavite se izučavanjem kako zabrana pušenja utiče na ekonomiju pojedine zemlje. Do kojih ste saznanja došli?

Chaloupka: Ja sam u svom izučavanju sagledavao različite aspekte ekonomike duhana i gledao kakve vrste efekata politike koje se tiču zabrane pušenja, odnosno prostora oslobođenog od dima, imaju na potražnju za duhanskim proizvodima, na pušenje odraslih ljudi i isto tako kako utiču na mlade ljude, odnosno njihovo otpočinjanje pušenja. Pokazalo se da su te politike zaista djelotvorne kada je u pitanju smanjenje pušenja.

Sveobuhvatne zabrane reklamiranja u određenoj mjeri utiču na to da odrasli prestanu pušiti, ali su posebno djelotvorne u spriječavanju mladih ljudi da ikada počnu pušiti. Izučavali smo i ugostiteljstvo, te kako se ovo odražava na restorane, barove, na kasina, male maloprodajne radnje. Utvrdili smo da ove politike nemaju negativne uticaje na njih. Naprotiv, imaju pozitivne, jer dovode do toga da nepušači počnu dolaziti.

"Zabrane pušenja uglavnom dovedu do toga da se prvo smanje troškovi za poslovne subjekte."
"Zabrane pušenja uglavnom dovedu do toga da se prvo smanje troškovi za poslovne subjekte."

Proveli smo istraživanja i anketa u 20 zemalja do sada i utvrdili smo da u početku uvijek bude tako da se pušači protive ovim politikama prije nego one budu donesen. Međutim, jednom kada se provedu, pokaže se da se pušači vrlo brzo prilagode njima i podržavaju ih. Razmatrali smo i uticaj zabrana pušenja na ukupnu ekonomiju i tamo se pokazalo da zabrana pušenja ima pozitivan efekat na ekonomije i da dovodi do povećanje radnih mjesta.

RSE: Kako to izgleda u drugim zemljama? Da li imate primjere?

Chaloupka: Što se tiče zemalja koje su uspješno implementirale sveobuhavtni pristup koji se predlaže i ovdje (u Federaciji BIH), to su većina zemalja Zapadne Evrope, Kanada, Australija, Novi Zeland - to su zemlje sa visokim dohotkom. Međutim, to se daševa i u zemljama sa niskim ili srednjim dohotkom.

Mogu Vam navesti primjer Turske koja je, recimo, implementirala te sveobuhvatne zabrane pušenja, zabrane reklamiranja proizvoda od duhana i uvela određene poreze i naknade i to je zaista imalo pozitivne efekte u Turskoj na smanjenje broja pušača, a isto tako nije imalo nikakve negativne efekte na ekonomiju.

Istraživanja pokazuju da se pušači vrlo brzo prilagode novim politikama.

RSE: Ko najviše lobira tu tezu da je zabrana pušenja štetna za ekonomiju?

Chaloupka: To su, svakako, duhanske komapanije koje bi izgubile promet ako bi se ove mjere provele, jer su svjesne da bi one dovele do smanjenja pušenja, što bi onda dovelo do smanjenja korištenja duhana i duhanskih proizvoda, te smanjilo njihovu dobit.

Onda duhanska industrija počne širiti mitove među drugim djelatnostima, u djelatnosti ugostiteljstva. Tada čujemo komentare od vlasnika ugostiteljskih objekata, barova, restorana... jer oni, u stvari, kod njih potpaljuju strahove, jer im govore da će izgubiti posao. Ljudi se preplaše i onda počnu ponavljati te argumente koje su čuli od duhanske industrije.

RSE: Protivnici donošenja zakona o zabrani pušenja u javnom prostoru u Federaciji BiH tvrde da će biti oko 260 miliona maraka godišnji pada prometa u ugostiteljskim objektima i da će 11.000 radnih mjesta biti ugroženo. Da li su takve procjene realne?

Chaloupka: Ne, mislim da su te procjene u potpunosti pogrešne. One su u skladu sa vrstom projekcije ili procjena koje imaju vlasnici ovih različitih radnji, koji se boje, koji računaju na to da će pušači prestati dolaziti, da će zbog toga gubiti na prometu i poslovanju. Međutim, ne uzimaju u obzir činjenicu da se pušači veoma lako prilagođavaju ovim politikama, obično ne mijenjaju svoje potrošačke navike. Isto tako, ne uzimaju u obzir činjenicu povećanja poslovanja kojeg će imati zbog toga što će im sada dolaziti nepušači.

Dakle, odgovor je – ne. Obično se ne vidi gubitak radnih mjesta. Šta više, dođe do porasta, do otvaranja novih radnih mjesta, dolazi do povećanja u prihodima uslijed donošenja ovih politika, a ovo što smo čuli i čujemo od vlasnika radnji i preduzeća, koji imaju ove strahove, to su čisto argumenti koje oni čuju od duhanskih kompanija i samo ih ponavljaju. Ono što će se desiti u stvarnosti je potpuno drugačije. Realnost je potpuno drugačija.

[TV Liberty, decembar 2015.]

RSE: Turizam kao privredna grana bilježi rast u Bosni i Hercegovini? Da li bi se zabranom mogao zaustaviti ovaj trend?

Chaloupka: Mislim da će se desiti suprotno, da će se vidjeti povećanje u trendu rasta turizma – ljudi koji mnogo putuju obično su ljudi koji imaju veći dohodak, a pokazano je da kod ljudi koji imaju veći dohodak manja je vjerovatnoća da su pušači. Znači, bit će više privučeni onim mjestima u kojima je zabranjeno pušenje, gdje mogu sjesti i uživati bez tog dima. To će samo povećati ovaj turizam, a kad se vrate, pričat će o lijepim iskustvima koja su imali, tako će promovirati BiH.

RSE: Kakvi su efekti zabrane pušenja na ekonomiju?

Chaloupka: Što se tiče pozitivnih ekonomskih efekata, rekao bih da su tri glavna. Zabrane pušenja uglavnom dovedu do toga da se prvo smanje troškovi za poslovne subjekte – smanje se troškovi čišćenja, troškovi osiguranja jer je rizik od požara manji.

Drugi efekat je zdravija radna snaga. Kad su ljudi produktivniji, manje je oboljenja od bolesti koje su povezane s pušenjem i ljudi ne umiru preuranjeno.

Treći je općenito povećanje u poslovnoj aktivnosti – sada će i nepušači početi odlaziti na ona mjesta u kojima je zabranjeno pušenje, a pušači će se prilagoditi tome. Zaista su pozitivni efekti općenito na poslovanje.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG