Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Applebaum: U Ukrajini je bio genocid


Veliku glad je Staljin namjerno stvorio: Anne Applebaum (na fotografiji: Ukrajina, 1932-33.)

Razgovarala: Natalya Golitsina (Priredila: Mirjana Rakela)

Najnovija knjiga američke povjesničarke Anne Applebaum "Crvena glad: Staljinov rat protiv Ukrajine" (Red Famine: Stalin's War on Ukraine) bacila je novo svjetlo na jedan od tragičnih događaja u ukrajinskoj povijesti – smrtonosnu glad od 1932. do 1933. godine koju Ukrajinci nazivaju Holodomor.

Oko četiri milijuna Ukrajinaca umrlo je od gladi koju je osmislio sovjetski diktator Josef Staljin kako bi uklonio, kako je to smatrao, "prijetnju središnjoj sovjetskoj vlasti".

U intervjuu za Radio Slobodna Europa (RSE) Applebaum govori o ovoj tragediji i ulozi koju ona nastavlja igrati u odnosima Ukrajine i Rusije.

RSE: Što je uzrokovalo veliku glad?

Applebaum: Veliku glad je Staljin namjerno stvorio. Godine 1932. došlo je do gladi koja je uzrokovana kolektivizacijom i oduzimanjem žita. U to vrijeme, kako je pokazala moja knjiga, poduzete su brojne mjere koje su posebno utjecale na Ukrajinu: popis crnih lista određenih gospodarstava, gradova i sela, kordon oko granice, a sve kako ljudi ne bi mogli napustiti Ukrajinu. Posebne mjere uvele su se protiv ukrajinskih institucija kulture i ukrajinskog jezika i sve je to istodobno poduzeto.

Vjerujem da je namjeravao ubiti što je više moguće ljudi u Ukrajini. To je i učinio, a Komunistička partija Ukrajine i Sovjetska komunistička partija su znale što se događa. Da, to je bila namjerno izazvana glad.

Applebaum: Tijekom 1932. poduzete su posebne mjere prema Ukrajini
Applebaum: Tijekom 1932. poduzete su posebne mjere prema Ukrajini

RSE: Staljin je bio odgovoran?

Applebaum: Da, Staljin je osobno odgovoran, ali i brojni drugi. Izglađivanje ljudi izvelo se uz pomoć ukrajinskih birokarata, komunista, kao i ruskih i sovjetskih lidera koji su dolazili u Ukrajinu. Kako bi se ta ideja provela, u nju je moralo biti uključeno mnogo ljudi, jer nije se radilo samo o tome da su oduzimane žitarice, već i ostala hrana iz domova stanovnika Ukrajine. Rekla bih da se tu radilo o široj društvenoj odgovornosti.

RSE: Zašto je Staljin kao metu izabrao Ukrajinu?

Applebaum: Staljin se plašio kontrarevolucije i posebno Ukrajine. Sjećao se da je tijekom građanskog rata tamo bio najveći otpor seljaka. Znao je da će se protiviti kolektivizaciji i njezinim posljedicama.

I kada je u jesen 1932. donio dekrete, oni su bili usmjereni posebno prema Ukrajini i trebali su okončati takozvanu eru "ukrajinizacije" – dokinuti jezik i kulturu, te propagiranje ukrajinskog identiteta. Zato je uz glad, slamao i ukrajinske intelektualce znajući da tako neće doći do pobune u Ukrajini.

Mislim da je Staljin smatrao da je ideja nezavisne Ukrajine opasna po sovjetsku državu u koju je on vjerovao. Plašio se da bi takve Ukrajina mogla naći saveznike, primjerice Poljsku, ili druge zemlje koje neće biti lojalne sovjetskom sistemu i sovjetskoj ideji.

Vjerojatno je bio u pravu, jer ako danas pogledate, oživljavanje ukrajinske ideje u kasnim 80-tim i početkom 90-ih vodilo je do nezavisnosti Ukrajine 1991.

RSE: Koliko je ljudi umrlo zbog gladi?

Applebaum: Tim izvrsnih ukrajinskih demografa analizirao je arhivske materijale, knjige rođenih i umrlih i ta je brojka gotovo četiri milijuna ljudi.

RSE: Oko velike gladi vodi se žestoka rasprava i mnogi smatraju da je to čin genocida. Kakvo je Vaše mišljenje?

Applebaum: I moje je stanovnište da se radi o genocidu, ako uzmemo u obzir originalnu definiciju genocida koju je prvi definirao pravnik Raphael Lemkin. Znam da je to teže prihvatljivo u međunarodnom pravu, jer je UN-ova konvencija o genocidu kreirana kako bi pomogla Sovjetskom Savezu, koji se protivio da se u genocid uključi glad u Ukrajini, ali i drugi sovjetski zločini.

RSE: Zašto Sovjetski Savez nije tražio međunarodnu pomoć tijekom gladi?

Applebaum: To se nije uradilo, jer Staljin nije želio da svijet sazna o kolektivizaciji, što je on smatrao svojim trijumfom i nije želio da se o tome govori, ni u Sovjetskom Savezu, ni izvan njega. Drugi je razlog, što je upravo glad koristio protiv Ukrajine. Njega nisu zanimali ljudi, a želio je oslabiti i položaj seljaka u društvu.

Za Putina Ukrajina jeste izazov, kao što je bila Staljinu.

RSE: Kako se obavljalo oduzimanje žita?

Applebaum: Treba znati da glad nije prouzročena samo time što je oduzimano žito. Brigade aktivista išle su po ukrajinskim selima i sve oduzimali – povrće, meso... Bila je to okrutna operacija. Tukli su seljake, izbacivali ih iz kuća, mučili.. Ljudima gotovo nije preostajala ni mrvica hrane.

RSE: Da li je u to vrijeme bilo kanibalizma?

Applebaum: Kanibalizam nije bio čest, ali ga je bilo. Bilo je incidenata koji su prijavljeni policiji. Znali su da se to događa, pa su prosljeđivali prema višim razinama. Želim istaknuti da, i kada nije bilo gotovo uopće hrane, kanibalizam se nije smatrao kao normalna pojava. Kanibali su bivali uhićeni i upućivani u gulage.

RSE: Da li je Ukrajina tijekom velike gladi pružala otpor?

Applebaum: Bilo je otpora zbog kolektivizacije i oduzimanja žita. Ljudi su žito krili, ali kada je počela glad, otpora je nestajalo jer su bili toliko gladni da nisu mogli pružati otpor.

Naravno, bilo je seljaka koji su pomagali vlastima u oduzimanju hrane. Želim ovo naglasati, jer to pokazuje da propaganda i teror mogu natjerati pojedince da rade grozne stvari. Zato se ukrajinsko seljaštvo podijelilo na one koji su patili i na one koji su nalazili način da prežive.

O velikoj gladi se počelo govoriti kada je Ukrajina postala neovisna.

RSE: Zašto je velika glad važan dio ukrajinske povijesti i sastavni dio nacionalnog identiteta?

Applebaum: O velikoj gladi se nije smjelo govoriti zbog represije i zato je to postalo vrsta "underground" kulture. O tome se govorilo kod kuće, priče su prenošene sa roditelje na djecu. Ukrajinska dijaspora je o tome počela govoriti i pisati. To je postalo simbolom neispričane povijesti Ukrajine koju je negirala Rusija.

Kada je došlo do černobilske katastrofe, mnogi Ukrajinci su govorili "nešto slično nam se dogodilo i ranije, bila je velika glad, ali to se čuvalo kao tajna". O velikoj gladi se počelo intezivnije govoriti kada je Ukrajina postala neovisna.

RSE: Razgovorali smo o tome kako je Ukrajina bila izazov Staljinu. Događa li se nešto slično sada sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom?

Applebaum: Rekla bi da za Putina Ukrajina jeste izazov, kao što je bila Staljinu. Današnja neovisna Ukrajina je proeuropska, demokratska država koja vjeruje u slobodu govora i vladavinu prava. Takvi ideali prijete "putinizmu" koji je autoritarna oligarhija koju bi ugrozili sloboda govora i medija, te vladavina prava.

Ukrajina koja dijeli europske vrijednosti je i ideološki izazov Putinu. Ne bih rekla Rusiji, jer smatram da Rusija i Ukrajina trebaju biti dobri susjedi. No, Putinov politički režim ne prihvaća ove vrijednosti što pojašnjava njegov odnos prema Ukrajini, kao i samu invaziju na Ukrajinu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG