Dostupni linkovi

Gnev u Ingušetiji zbog razmene teritorije sa Čečenijom


Protest stanovnika Ingušetije zbog sporazuma sa Čečenijom
Protest stanovnika Ingušetije zbog sporazuma sa Čečenijom

Magas, prestonica južnog ruskog regiona Ingušetije, u centru je nove kontroverze u nestalnom regionu Severnog Kavkaza, piše Radio Slobodna Evropa.

Skoro nedelju dana ljudi se okupljaju u centru grada kako bi izrazili svoj gnev zbog dogovora o razmeni teritorija koji su 26. septembra potpisali lider Inguša Junuz-Bek Jevkurov i njegov čečenski kolega Ramzan Kadirov.

Mnogi stanovnici Ingušetije se tome protive, smatrajući lošom idejom da se ustupi prvoklasno zemljište za udaljeni planinski teren. Demonstranti zahtevaju da Jevkurov podnese ostavku, okrivljujući ga za potpisivanje ugovora i zato što nije prvo tražio učešće javnosti.

Nema znakova da protesti slabe. Desetog oktobra ljudi su se okupili sedmi dan, pridružujući se demonstrantima koji su dva dana ranije preselili svoje šatore i klupe sa centralnog trga na lokaciju ispred državnog radija i televizije. Gradske vlasti su im dozvolile da tu ostanu do 15. oktobra.

Priprema obroka za demonstrante
Priprema obroka za demonstrante

Demonstranti su organizovali podelu toplog obroka u svom kampu i držali su govore u blizini centralne avenije Idris Zjazikov.

Servis RSE za Severni Kavkaz je javio da su žene koje nisu inače aktivne u javnom životu u muslimanskom svetu, takođe izašle u velikom broju.

U čemu je stvar?

Sporazum ima za cilj da konačno reši granični spor koji je tinjao od trenutka kada su dve republike sa većinskim muslimanskim stanovništvom izvučene iz bivše zajedničke Čečensko-inguške autonomne sovjetske socijalističke republike 1992. godine, godinu dana nakon što se Sovjetski savez raspao.

Sadašnji sporazum o razmeni teritorija je deo većeg dogovora o demarkaciji granice između dve republike.

U prošlosti je bilo pokušaja da se reši granični spor. Tadašnji lideri dveju republika, Ruslan Aušev (iz Ingušetije) i Džokar Dudaev (iz Čečenije), 1993. su potpisali sporazum o razgraničenju, ali su i dalje bile prisutne tenzije. Još jedan dogovor je postignut početkom 2000-ih, ali nije uspeo.

Najnoviji dogovor je odobrio inugušetijski parlament 4. oktobra, uprkos tvrdnjama nekoliko poslanika da su glasovi falsifikovani.

Pored demonstranata, regionalni Ustavni sud presudio je da je sporazum o zameni teritorija neustavan.

Zašto je to kontroverzno?

Za stanovnike Ingušetije, bilo koji dogovor o ustupanju zemlje je "bolno pitanje", objašnjava Aleksandre Kvahadze, stručnjak za region iz Gruzijske fondacije za strateške i međunarodne studije.

Ingušetija je izgubila kontrolu nad spornim okrugom Prigorodni u Severnoj Osetiji 1992. godine, nakon sukoba koji je ostavio oko 600 mrtvih, pretežno Inguša.

"Od ovog sukoba, sve sugestije o promeni granica su vrlo osetljivo i bolno pitanje za Inguše," kaže Kvahadze.

Kvahadze kaže da se čini da Čečenija dobija više boljeg zemljišta u okviru dogovorenog sporazuma, uključujući i spornu oblast ingušetskog okruga Sunženski.

Međutim, objavljeno je malo čvrstih detalja o tome šta je zapravo deo razmene.

Na sajtu Kavkaski čvor sugeriše se da je razmena zemljišta više otimanje zemljišta od strane Čečenije. U izveštaju od 9. oktobra te web stranica kaže se da je Čečenija dobila 26 puta više teritorije nego Ingušetija.

Navodeći neimenovanog kartografskog eksperta, Kavkaski čvor je rekao da će Čečenija dobiti 26.800 hektara teritorije Ingušetije – koja je potpuno nenaseljena - dok bi Ingušetija dobila oko 1.000 hektara zemljišta.

Zašto su rukovodioci Ingušetije pristali na dogovor?

U avgustu, građevinski radnici koje su čuvale čečenske snage bezbednosti izgradili su deo puta u ingušetskom okrugu Sunženski, prema Podršci za Ingušetiju, koju je 30. avgusta citirao Kavkaski čvor.

U tom procesu, prema ovoj nevladinoj organizaciji, posečena je retka vrsta stabla i uništena vredno zemljište u rezervatu prirode.

Takođe je rečeno da je pokušano da se uspostavi granica u naselju Aršti u Čečeniji, koje se nalazi skoro dva kilometra duboko na teritoriji Ingušetije.

Aršti je već neko vreme bio na Kadirovljevom nišanu.

Čečenski lider Ramzan Kadirov
Čečenski lider Ramzan Kadirov

U 2013. godini, oko 300 pripadnika specijalnih snaga Ministarstva unutrašnjih poslova Čečenije, neformalno poznatih kao Kadirovtci, ušli su u inguško selo, bez dozvole ingušetijskih vlasti, što je izazvalo sukobe sa policijskim snagama.

Najnovije akcije u Čečeniji možda su podstakle strahove Inguša, ukazuje Kvahadze, i ubedile tamošnje lidere da prihvate nepovoljan ugovor o zemljištu, nadajući se da bi to mogao biti najbolji način da se izbegne dalje eskalacija i čak moguće krvoproliće.

"Inguši su verovali da će Kadirov nasilno preuzeti ove teritorije, jer su ovom sporazumu prethodili incidenti kada su Kadirovljeve oružane grupe - takozvani Kadirovci - ulazili u Ingušetiju, uključujući Aršti", rekao je Kvahadze za RSE.

Izgleda da su zvaničnici Ingušetije preduzeli korake kako bi izbegli eskalaciju situacije, a sredinom septembra Jevkurov je rekao da je situacija na granici "pod kontrolom".

Hoće li sporazum o zemljištu zadovoljiti Kadirova?

Prema rečima Kvahadzea, Kadirov želi da proširi svoj uticaj i poveća teritoriju Čečenije, sa pojasom zemlje u susednom Dagestanu kao mogućem budućem cilju.

"Ramzan Kadirov, ako pročitamo njegove stare izjave, uvek je zabrinut zbog sudbine Novolakskog okruga, koji je nekada bio deo Čečenije pre deportacije Čečena [od strane sovjetskog vođe Josifa Staljina tokom Drugog svetskog rata], ali nakon toga bio je ujedinjen sa Dagestanom, i sada njime upravlja Dagestan. Kadirov i njegovi zvaničnici su mnogo puta uputili zahteve Dagestanu za ovaj okrug.”

Odgovor Moskve

Inguški zvaničnici žele da Moskva posreduje u sporu, nakon što su se Kadirov i Jevkurov složili 2012. da pregovaraju o graničnim pitanjima na saveznom nivou.

Međutim, odustvo Kremlja u sporu bilo je vrlo primetno.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nedavno je rekao da "Kremlj blisko prati situaciju", ali je dodao da je na regijama da postignu dogovor o tom pitanju.

Prema rečima Kvahadzea, ugled Kadirova u Rusiji kao celini može uticati na računicu Kremlja.

"Znamo da Kadirov nije samo vođa jedne republike Severnog Kavkaza, već njegov uticaj prevazilazi granice Čečenije. On ima uticaj u drugim regionima Rusije, posebno kroz organizovane kriminalne grupe u Čečeniji ili etničke Čečene koji služe ruskim strukturama zakona i njegovi poslovni interesi se mogu videti u Moskvi i drugim velikim gradovima Rusije," objašnjava Kvahadze.

"Dakle, Kadirov je postao lider na saveznom nivou, a ne samo na republičkom nivou, tako da ima podršku u Kremlju, pre svega".

XS
SM
MD
LG