Dostupni linkovi

Razvoj informacionog društva u Crnoj Gori


Dušan Simonović

Sekretar Vladinog Sekretarijata za razvoj, Duško Simonović, govori o ispunjenju ciljeva zacrtanih Strategijom razvoja informacionog društva i uopšte razvoju informacionih tehnologija u Crnoj Gori.


RFE: Vlada Crne Gore je Strategiju razvoja informacionog društva usvojila polovinom 2004. godine. Od tada je prošlo više od 3 godine. Da li možete, zaista u kratkim crtama, ocijeniti dosadašnju primjenu ovog dokumenta? Kakvi su dosadašnji rezultati u odnosu na zacrtano?

SIMONOVIĆ: Crna Gora je među prvim zemljama u regionu donijela Strategiju razvoja informacionog društva i na tu činjenicu smo veoma i sa razlogom, čini mi se, ponosni. Gledano iz današnje perspektive nameće se zaključak da se Crna Gora još tada 2004. godine jasno opredijelila za razvoj informatike, odnosno za put kojim idu razvijene zemlje. Strategija je plod rada ljudi iz Sekretarijata za razvoj Crne Gore i naše dobre saradnje sa IT sektorom u Crnoj Gori i sa drugim Vladinim institucijama, sa Univerzitetom, sa nevladinim sektorom i drugim subjektima. Radi se o jednom, čini mi se, sveobuhvatnom dokumentu koji je na adekvatan način anticipirao buduća dešavanja u informacionim tehnologijama koji je trasirao put daljeg razvoja, uvažavajući sve posebnosti Crne Gore kao države i prioriteta njenog sveukupnog razvoja. Značajan dio obaveza iz strategije je svakako završen, mada je ostalo i nezavršenih poslova što zbog možda nekih preambiciozno postavljenih ciljeva u samom dokumentu ili zbog nedostatka sredstava za realizaciju, para nikad dosta, a i zbog toga što su u periodu nakon donošenja strategije iskrsavali neki drugi prioriteti, pa smo se i tom poslu posvećivali na adekvatan način. A moguće je da je i zbog našeg nedovoljnog iskustva u formiranju ovakvih zadataka bilo određenih preabicioznih postavljenih ciljeva. Takođe, u ovom kontekstu bih dodao da potpisivanje agence i memoranduma o sporazumijevanju kao zajedničke akckije zemalja jugoistočne Evrope na putu ptrelaska u informaciono društvo i harmonizacije regionalnih aktivnosti za Crnu Goru predstavlja potvrdu opredjeljenja Vlade Republike Crne Gore za društvo zasnovano na znanju, to smo i dokazali ispunajvanjem ove agende. U vezi sa ovim vašim pitanjem želio bih da istaknem da smo mi veoma zadovoljni i ponosni na ovaj dokument, ali isto tako smatramo da je neophodno da se on sagleda saglasno sa akcijama, vremena u nekim segmentima i inovira. Upravo u tom kontekstu mi radimo jednu sveobuhvatnu analizu strategije, jedan dokument je već gotov, koja će dati odgovore na neka pitanje, a to je prije svega plod iskustva pređenog puta jer smo se u praksi mogli uvjeriti i suočiti sa onim što predstavlja život po svemu što je predviđeno ovim dokumentom i sada nam to iskustvo pomaže da na kvalitetan način dođemo do određenih odgovora i da se ne spotičemo oko nekih manje važnih pitanja kojih je svakako bilo.

RFE: Gdje je, sa aspekta razvoja informacionog društva, Crna Gora u odnosu na region i šta kažu podaci o broju korisnika računara i interneta u Crnoj Gori?

SIMONOVIĆ: Može se reći da je Crna Gora u ovom smislu napravila veliki iskorak i da je među prvima u regionu u ispunjavanju obaveza na putu razvoja informacionog društva. Mi smo poslije Hrvatske najviše odmakli u pravcu ispunjavanja obaveza preuzetim potpisivanjem međunarodnog dokumenta kojima su zacrtani zadaci i obaveze na putu ka društvu znanja. Što se tiče podataka o broju korisnika mogu da kažem da više od 29% stanovništva koristi intenet, a 47% domaćinstava u Crnoj Gori posjeduje računar. Mislim da u ovom kontekstu treba napomenuti i veoma obimno koriščenje mobilne telefonije koja je na nivou od 163% i koja je na svoj način govori o interesovanju za savremene vidove komunikacije od strane naših građana i možda nekim specifičnostima Crnogoraca, gotovo da svaki Crnogorac u ovom trenutku, svaki građanin Crne Gore ima dva mobilna telefona.

RFE: Kada će u punoj mjeri zaživjeti projekat Elektronske Vlade?

SIMONOVIĆ: Saglasno Strategiji razvoja informativnog društva i akcionom planu za njegovu realizaciju doneseni su i podzakonski akti i popisi koji su neophodni za vršenje poslova vezanih za E-government Doneseni su Zakon o elektronskom potpisu, Zakon o elektronskoj trgovini, Zakon o centralnom registru stanovništva, Zakon o primjeni propisa za zaštitu prava intelektualne svojine. U cilju implementacije ovih zakona donesen je dio odgovarajućih podzakonskih akata predviđenih tim zakonima i sagledana potrega za neophodnim kadrovskim prilagođavanjima u okviru institucija Vlade i pojedinim ministarstvima, pripremljen je predlog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti koji je u skupšinskoj proceduri i predlog Zakona o elektronskom dokumentu. U izradi je Zakon o elektronskim komunikacijama koji treba da bude usaglašen na konačno brušenje, treba konačno da bude usaglašen direktivama Evropske unije. U vom kontekstu pomenuo bih da smo krajem 2005. godine u državnim organima i organima lokalne samouprave povezani u širokopojasnu LS mrežu i rekao bih da nam je ovo bio i jedan od prioriteta koji smo u saradnjji sa T-Com-om uspješno realizovali.

RFE: Ako sada svedemo stvar na praktičnu ravan postavlja se pitanje kada ce građanin moći da putem interneta dođe do (na primjer) svog izvoda iz matične knjige rođenih i odštampa ga na štampaču u svojoj dnevnoj sobi ili kancelariji?

SIMONOVIĆ: Moram prije odgovora na ovo pitanje da iskažem zadovoljstvo zbog ovog pitanja zašto što uopšte razgovaramo na ovaj način o poziciji i interneta i uopšte visokih tehnologija u Crnoj Gori i mislim da ćemo nakon prve faze implementacije Zakona o centralnom registru građana pristupiti vrlo brzo izradi adekvatne informatičke infrastrukture kako bi građani putem računara mogli koristiti sve benefite koji proizlaze iz jednog ovako objektivnog kompleksnog projekta. Uradili smo Zakon o centralnom registru stanovništva i radimo na ukupnom projektu centralnog registra stanovništva. Kada se govori o dobijanju različitih uvjerenje i izvoda o građanima, ne samo o izvodima iz knjiga rođenih, u toku je jedna cjelokupna reforma i prelazak na potpuno novi registarski pristup u sprovođenju ovih evidencija gdje građanin neće imati potrebu da sam pribavlja dokumenta i ide od šaltera do šaltera, već će državni organi po službenoj dužnosti elektronskim putem iz centralnog registra građana obezbjeđivati sve potrebne podatke kao što su podaci ne samo o rođenju, nego državljanstvu, prebivalištu, bračnom stanju i drugo. Ovakav pristup zahtijeva ne samo informacionu podršku već promjenu gotovo svih zakona koji se bave ovom oblašću, novu organizaciju rada organa državne uprave, lokalne uprave i mnoga druga prilagođavanja u koje smo izmjene već ušli.

RFE: Da li je ispunjen cilj zacrtan Strategijom da do kraja 2007. godine, u osnovnim i srednjim školama Crne Gore bude jedan računar povezan sa internetom, na 20 učenika?

SIMONOVIĆ: U okviru globalnog podizanja informatičke kulture posebna pažnja se posvijećuje osnovnim i srednjim školama, što je i logično na neki način. Nastavni programi su već korigovani u smislu povećanja edukativnog nivoa, a značajno je povećan i broj računara po učeniku. Sa aspekta zakupa komunikacionih linkova pored postojećih 60 škola za koje je Ministarstvo prosvjete i nauke obezbijedilo ADSL konekcije kontinurano radimo na tome da se i sve ostale škole za koje postoje tehničke mogućnosti povežu na internet putem ADSL-a. Za škole koje ne budu u mogućnosti, koje nemaju tehničke mogućnosti za povezivanje putem ADSL-a razmatramo mogućnost njihovog povezivanja putem bežične konekcije. Sa zadovoljstvom isto tako možemo da konstatujemo da je ovaj cilj zacrtan strategijom do 2007. godine u osnovnim i srednjim školama Crne Gore da bude po jedan računar sa internetom za dvadeset učenika u potpunosti ispunjen.

RFE: Do kraja 2007. je planirano i da se u domenu primarne zdravstvene zaštite, građanima omogući da putem Interneta zakažu preglede, ili čak obave i konsultacije sa ljekarom. Čini se da su planovi ipak bili malo previše optimistični?

SIMONOVIĆ: Moguće da su bili optimistični, moguće da smo prebrzo ušli u ovu priču, ali upravo se privodi kraju prva faza, jedna od faza na realizaciji ovog projekta, reforma priprema primerne zdravstvene zaštite. Nakon toga pristupiće se sljedećoj fazi koja će u potpunosti inkorporirati u sva saveremena dostignuća informacionih tehnologija. Razumije se, ove tehnologije moraju biti u službi građana i to je definisano ovim projektima, takođe vjerujem da će uskoro građani moći da putem interneta zakažu pregled kod ljekara i da obave niz drugih poslova. Pri tome treba imati u vidu da su ovo kompleksni projekti koji zahtijevaju veliko vrijeme za implementaciju i veliko znanje, stručni kadar i sve ostalo, promjenu jedne kompletne navike i odnosa prema svemu ovome, ali isto tako i veliko vrijeme za testiranje ovih projekata. Tek kao gotovi i kvalitetni oni se mogu pustiti u rad i staviti na raspolaganje korisnicima, ali vjerujem da u zdravstvu, Ministarstvu zdravlje, Fondu zdravstva i to dobrim putem nedavno smo imali jednu zaista uspješnu prezentaciju ovog projekta i ja vjerujem da su na dobrom putu da ovaj posao privedu kraju u najskorije vrijeme.

RFE: Takozvana wi-fi tehnologija koja pored bezičnog interneta, omogućava i bezičnu fiksnu telefoniju ovih dana u Crnoj Gori postaje realnost. Da li ova opcija u kvalitativnom smislu zaista može predstavljati ozbiljnu konkurenciju klasičnom vidu prenosa telefonskog signala? Drugim riječima: da li kablovski prenos signala ima bilo kakve prednosti u odnosu na bezični i obrnuto?

SIMONOVIĆ: Bežične komunikacije su realnost i one će svakako sve više biti zastupljene u svim segmentima društva i života i u Crnoj Gori. To jeste klasična konkurencija u vidu telefonskog komuniciranja i smatram da je ovo veoma dobro za građane Crne Gore da imaju i ovu mogućnost. U svakom slučaju uvijek je dobro da ima više provajdera jer to utiče i na kvalitet rada drugih subjekata, ali sa druge strane zbog konkurentnosti cijena pristupačinije je za korišćenje od strane građana. Mislim da je to realno, da će toga u Crnoj Gori u narednom periodu biti sve više, uostalom, interesovanje za Crnu Goru i u ovoj oblasti je jako veliko.

RSE. Da li bežična fiksna telefonija zaista može ugroziti dugogodišnji Telekom-ov monopol na klasičnu telefoniju?

SIMONOVIĆ: Vjerujem da je konkurencija u svakom slučaju dobra. Monopol u svakom slučaju ni u jednoj oblasti, pa ni u ovoj nije dobar i vjerujem da će se sa ulaskom ovih tehnologija stvari u značajnoj mjeri promijeniti.

RFE: Kada će biti moguće da na bilo kojoj tački u Crnoj Gori ostvarite bežičnu vezu sa internetom? Kada kažem na bilo kojoj tački u Crnoj Gori, prije svega mislim na urbane cjeline.

SIMONOVIĆ: Crna Gora i jeste mala država, mali prostor, ali poprilično kao što se zna na jedan manje više specifičan način konfigurisana i vjerujem da iz tih razloga tehnički je dosta teško pristupiti svim tačkama, ali što se tiče bežične veze sa internetom na bilo kojoj tački u Crnoj Gori mislim da kompanije koje se bave ovim vidovima usluga čine već određene iskorake u ovom pravcu, naročito u urbanim cjelinama i mislim da tu već postoji dosta toga što je na kvalitetan način urađeno. Istina, u ovom trenutku je broj ovakvih tačaka relativno mali, ali s obzirom na veličinu Crne Gore mislim da će i ovaj cilj uskoro biti ispunjen, a to je u tijesnoj vezi sa potrebom korišćenja inteneta i sa ekonomskom opravdanošću njegove eksploatacije u svemu tome treba imati i specifičnu konfiguraciju terena u Crnoj Gori i vjerujem da o tome kompanije koje se bave ovim poslom vode itekako računa.

RFE: Šta mislite uopšte o zainteresovanosti građana Crne Gore o njihovoj svijesti o potrebi informacionog opismenjavanja?

SIMONOVIĆ: Mislim da je zainteresovanost velika ili bolje da kažem dobra, mislim na puno mladih ljudi u Crnoj Gori, pa i onih koji su u srednjem dobu već uveliko koriste računare, koriste se tom mogućnošću, mogućnostima brže komunikacije i efikasnije komunikacije i ja vjerujem da u tom pravcu postoji izuzetna zainteresovanost u Crnoj Gori i mislim da smo za kratko vrijeme u principu dosta toga učinili da to upravo bude tako. Ja sam lično obradovan i zaista sa simpatijama i sa optimizmom gledam na tu činjenicu.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG