Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Inzko: Cijela država treba snositi odgovornost za migrante


Ponosni smo što međunarodna zajednica finansira migrantske centre, ali zamislite kada EU ne bi dala taj novac: Valentin Inzko

Zemlje članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), čiji su predstavnici imali dvodnevno zasjedanje u Sarajevu, pozvale su državnu vlast da adekvatnije odgovore na migrantsku krizu te povećaju budžet koji je zaleđen na nivou od 950 miliona KM od 2012. godine, prenosi Fena.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nakon sjednice kazao je da su članice PIC-a imale sastanak s predstavnicima sigurnosnih agencija u BiH, ocjenjujući šokantnim podatak da jedan policajac čuva 20 ili 22 kilometara državne granice.

„Institucijama na državnom nivou treba još resursa da se nose sa ovim problemom. Ponosni smo što međunarodna zajednica finansira migrantske centre, ali zamislite kada Evropska unija ne bi dala taj novac. To je odgovornost domaćih vlasti, a ne međunarodne zajednice“, kazao je Inzko.

Neprihvatljivim je nazvao činjenicu da u Mostaru nisu održani lokalni izbori već 11 godina, naglašavajući da je to prioritetno pitanje koje se mora riješiti u smislu izmjena Izbornog zakona jer je preostalo samo šest mjeseci da se osigura da u tom gradu budu organizirani izbori 2020. godine.

Osvrnuo se i na današnji sastanak u ambasadi Sjedinjenih Američkih Država (SAD), gdje je ukazano na pitanja izmjena Izbornog zakona BiH, a u vezi s tim postoje neke želje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ali treba raditi zajednički kada je u pitanju Mostar i druge izmjene koje traži HDZ BiH.

Kazao je da postoji i ideja da OHR bude medijator tokom pregovora predstavnika HDZ-a i Stranke demokratske akcije (SDA) o pitanju izbora u Mostaru, a Inzko najavljuje da bi se ti pregovori mogli otvoriti već od naredne sedmice.

"Mostar je jedini grad u Evropi, a možda i svijetu, peti grad po veličini u BiH, čiji građani 11 godina ne mogu birati vlast", naglasio je Inzko.

Inzko je potvrdio da nije upoznat sa sadržajem Programa reformi koji je usvojen u Predsjedništvu BiH i koji bi trebao biti upućen u sjedište Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Briselu.

Podvukao je da se njegova nadležnost odnosi na civilne aspekte Mirovnog sporazuma, ali ono što zna da je prvobitni dokument imao 160 stranica, a sada ima oko 25 stranica. Mišljenja je da sada NATO treba reći šta su dobili, ali smatra da oni to neće učiniti nego da će tek potvrditi da su dobili poštu iz BiH.

Podsjetio je da se uskoro navršava deset godina od kako je Evropski sud za ljudska prava donio presudu u slučaju 'Sejdić-Finci', te pozvao vlasti u Bosni i Hercegovini da provedu ovu presudu, ocjenjujući kako je krajnje vrijeme da se nešto učini po pitanju zakona koji će svima obezbijediti pravo na glasanje.

XS
SM
MD
LG