Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Gavran: BiH sa veoma lošim poslovno-tržišnim okruženjem


Igor Gavran, foto:Midhat Poturović
Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o ispunjavanju ciljeva Lisabonske strategije ekonomskih i strukturnih reformi, koji je nedavno objavljen, BiH je na posljednjem mjestu sa ocjenom 3,0. Nalazi se iza Albanije, na listi od 11 istočnoevropskih zemalja koje nisu članice EU.

Izvještaj komentariše Igor Gavran, projekt menadžer Sektora za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH.

RSE: Da li je nepovoljan Izvještaj za BiH o provođenju ekonomskih i strukturnih reformi iznenađujući za one koji prate ovu oblast, a posebno naučno – tehnološki razvoj zemlje?

Gavran:
Prije bi se moglo reći da je to nastavak tradicije da na maltene svim relevantnim rangiranjima, ispitivanjima, izvještajima Svjetske banke, MMF-a, drugih međunarodnih institucija, Svjetskog ekonomskog foruma, znači, u svim tim izvještajima kada se ocjenjuje BiH i uslovi poslovanja i poslovno okruženje i generalno stanje tržišta i našeg ekonomskog sistema, Bosna i Hercegovina bude rangirana na najniže mjesto. Posebno je žalosno kada se to desi u konkurenciji drugih zemalja, od kojih su neke jako daleko od Evropske unije i koje mi u BiH, uglavnom nekritički, doživljavamo zaostalim i daleko primitivnijim od BiH. Stvarnost, nažalost, vrlo često pokazuje drugačije.
U svim tim izvještajima kada se ocjenjuje BiH i uslovi poslovanja i poslovno okruženje i generalno stanje tržišta i našeg ekonomskog sistema, Bosna i Hercegovina bude rangirana na najniže mjesto.


RSE: BiH je najlošiji rezultat – sa indeksom 2,54 - ostvarila u oblasti inovacija, istraživanja i razvoja. Za ovu oblast izdvajaju se minimalna sredstva, prema procjenama od 0,05 do 0,07 % bruto društenog proizvoda. Na drugoj strani, BiH je poznata po svojoj inovatorskoj djelatnosti, odnosno po uspješnim inovatorima. Kako objašnjavate ovu situaciju?

Gavran: Naš Savez inovatora i njegovi predstavnici zaista su u samom svjetskom vrhu po svojim inovacijama. Ali, nažalost, kada se u ovakvom rangiranju sagledava stanje u državi i odnos države, odnosno primjenjivost tih inovacija, onda su ocjene mnogo nepovoljnije. Mi imamo već godinama situaciju da naš inovator osvoji neku prestižnu svjetsku nagradu, ima izvanredno rješenje koje ima i velike ekonomske koristi ukoliko se primijeni i patentira, ali se onda suoči sa ogromnim nedostatkom podrške od države, nema sredstava da razvije proizvod dalje od prototipa, nema sredstava da počne neku proizvodnju i uglavnom, u najboljem slučaju, proda svoj proizvod, svoju inovaciju nekom stranom proizvođaču i onda neko taj proizvod u budućnosti čak uveze u BiH. Podrške u BiH daljem razvoju i primjeni takvih inovacija, istraživanjima ili čak formiranju instituta, razvojno-istraživačkih centara u kompanijama kakve smo imali u Energoivestu i drugim firmama prije rata, uglavnom nema. Dakle, mi imamo izuzetno kvalitetno stanje kad su u pitanju inovatori, ali nikakvu sistemsku podršku. Nažalost, i samim kompanijama se vrlo malo pažnje posvećuje. Za istraživanja, inovacije, nauku i tehnologiju, izdvajanja na svim nivoima vlasti su zanemarljivo mala. Znači, potencijal je ogroman, sam taj osnovni korak inovacija imamo razvijen, ali, nažalost, primjenjivost i sistemska podrška izostaje.

RSE: Sve su to činjenice koje otežavaju put BiH prema evropskim integracijama, jer malo ko želi u svom društvu zemlju koja nedovoljno pažnje poklanja razvoju i naučno-istraživačkom radu. Znači, nedostatak novca je zapravo ključni razlog za zaostajanje u naučnom radu.
Gavran: To je nešto na što se ukazuju i u svim godišnjim izvještajima iz Akademije nauka BiH – upravo da su jedan od ključnih razloga našeg zaostajanja, nekonkurentnosti i generalno lošeg stanja u ekonomiji ta nedopustivo mala izdvajanja. Pa i visokoškolske ustanove koje bi trebale biti jezgro naučno-istraživačkog rada, vrlo često nisu u stanju da opreme svoju osnovnu laboratoriju ili im oprema koju posjeduju zastarjeva. Nova ulaganja se ne vrše, dok, istovremeno, u svakoj mjesnoj zajednici imamo nove privatne fakultete vrlo žalosnog kvaliteta rada, koje faktički služe za serijsku proizvodnju diploma, dok se u stvarno znanje i obrazovanje malo ulaže. Naši vrhunski stručnjaci koji se obrazuju i osposobljavaju za najzahtjevnije poslove u inostranstvu, uglavnom - ako imaju želje da se vrate u BiH - nemaju gdje da rade. Jednostavno – uče se na tehnologijama koje u BiH nisu nigdje u primjeni i prosto su prinuđeni ostati u inostranstvu.

RSE: Može li BiH svoj razvoj i dobro poslovno okruženje graditi na niskoj cijeni radne snage?
Gavran: To je jedna katastrofalna osobina, jer nijedna država ne može biti razvijena zasnivajući svoj razvoj na toj komponenti. Uvijek će biti neko jeftiniji od vas, na primjer azijske zemlje. Na taj način vrlo kratkoročno možemo privući neke više eksploatatore nego stvarne ulagače. Dugoročno ćemo, kada se pojavi neko „jeftiniji“, ostati i bez takvih ulaganja, prepušteni sami sebi jer smo propustili razvoj intelektualnog i ljudskog kapitala. Nažalost, sve ide u tom smjeru, zato su i takvi rezultati rangiranja. Jedina je šansa da zaista imamo, kao što sam već ranije spomenuo, i kapaciteta u smislu inovatora u BiH, i kapaciteta u smislu vrsnih stručnjaka u inostranstvu. Ako se ikada u BiH sistemski, na nivou vlasti, organizuje takvo poslovno okruženje u kojem oni mogu da se izraze na pravi način, onda se možemo nadati da će se oni, koji su vani, vratiti, a oni koji su ovdje, dobiti priliku da pokažu ono što mogu. Onda će i te naše pozicije na rejting listama biti mnogo bolje. Potencijal imamo, a jedna od stvari gdje najbrže možemo napredovati upravo je ovo ulaganje. Trenutni nivo je tako minimalan, da ne kažem mizeran, da zaista ne garantuje nikakav razvoj. Već malo poboljšanje bi bilo drastična promjena i veliki korak naprijed.

*****
Ostali prilozi iz programa Na vratima Evrope:
Šuklje: Države regiona na putu u EU vezane jedna uz drugu
Izazovi Belgije, predsjedavajuće EU
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

XS
SM
MD
LG