Dostupni linkovi

Identitet podijeljen između Republike Srpske i Bosne i Hercegovine


Trg Bosne i Hercegovine ispred Parlamenta BiH, Sarajevo

Na državljanstvo Bosne i Hercegovine najviše su ponosni građani iz Distrikta Brčko, njih 88%, iz Federacije, 82,1 posto, i 66 posto ispitanika iz Republike Srpske, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) prof. dr. Jadranka Kolenović-Đapo sa Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

To su pokazali rezultati istraživanja* na kojima je sagovornica RSE radila kao programska direktorica projekta, u okviru istraživanja "Evropske studije vrijednosti" (European Value Study, EVS) za 2019. godinu.

Radi se istraživanju o stavovima građana o širokom spektru životnih vrijednosti, koje se provodi svakih deset godina u 32 evropske zemlje.

Bosna i Hercegovina je prvi put učestvovala kao pridružena članica, prihvatajući sve metodološke zahtjeve i kriterije istraživanja.

Nosilac projekta je bio Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U istraživanje su bile uključene 1724 punoljetne osobe iz Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta.

"Na pitanje da li građani smatraju sebe državljanima Bosne i Hercegovine, 99,4 posto ispitanih je izjavilo da su državljani BiH, u odnosu na šest posto koji su izjavili da nisu. Ovaj trend imamo po svim varijablama, po polu, generaciji kojoj pripadaju, stupnju obrazovanja i administrativnoj podjeli BiH. Na pitanje, na koji način se iskazuje afilijativni stav prema državi, odnosno koliko smo ponosni na pripadanje državi u kojoj živimo, 74 posto građana i građanki na ukupnom uzorku izjavilo je da su veoma ponosni što su državljani BiH, 26 posto ispitanika izjavilo je da nisu ponosni što su državljani ove zemlje", ističe profesorica Kolenović-Đapo.

RSE: Ima li razlike u stavovima koje ste dobili u entitetima i u Brčko Distriktu?

Kolenović-Đapo: Odgovori su iznenađujući. Međutim, s obzirom na uzorak ispitanika koji je formiran prema najstrožijim kriterijima koje jedno istraživanje iz društvenih znanosti može imati, i kad analiziramo ove podatke, najčešće ljude pitaju koliko su ponosni na etničke identitete.

'Većina građana se na popisu stanovništva izjasnila da su im etnički identiteti važniji od nacionalnog identiteta.'

Od referenduma 1991. godine mi živimo uz činjenicu da se većina građana na popisu stanovništva izjasnila da su im etnički identiteti važniji od nacionalnog identiteta. Danas se nacionalni identitet izjednačava s etničkim identitetom. Međutim, ovdje, u Evropskoj studiji vrijednosti, ispituje se isključivo nacionalni identitet i afilijativni odnos prema državi u kojoj živimo. Naprimjer, Škota ne pitaju je li ponosan što je Škot, već je li ponosan što je državljanin Velike Britanije.

RSE: Imali ste i pitanje o odrednicama identiteta, te bliskosti građana sa pojedinim geografskim područjima. Šta možete izdvojiti kao posebno zanimljivo?

Kolenović-Đapo: Očekivano, najveću bliskost građani osjećaju prema gradu u kojem žive, što je izjavilo preko 90 posto ispitanika. Bliskost prema regiji osjeća - 87% prema BiH. Gotovo ujednačeno, osjećaju bliskost prema Evropi (56%) i svijetu (54%).

U određenju identiteta državljana BiH, najviše zastupljen odgovor je da je to živjeti u skladu s kulturom Bosne i Hercegovine – preko 88 posto, potom govoriti jezikom konstitutivnih naroda BiH, preko 85 posto.

Sljedeće je poštivati institucije i zakone BiH što navodi 83 posto građana. Nešto niži, iako vrlo visoki, rezultati iskazani su za odrednicu rođenja u BiH, za šta se izjasnilo 77% građana, te značaj bh. podrijetla, što navodi oko 75% ispitanika.

Bh. građani su sretni, prema istraživanju

RSE: Ispitivanje sreće i zadovoljstva životom je često područje istraživanja, što je obuhvaćeno i Evropskom studijom. Kakve ste rezultate dobili, koliko su građani BiH sretni?

Kolenović-Đapo: Kada je u pitanju sreća, koristili smo subjektivni pristup, percepciju kako ljudi procjenjuju da li su i koliko sretni. Na temelju dobivenih rezultata možemo vidjeti da u većini, građani BiH ocjenjuju da su sretni, u manjim postocima da su veoma sretni. Imamo neke razlike, s obzirom na generacije ispitanika i stupanj obrazovanja.

Kada uzmemo u obzir administrativne jedinice - Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt, tu nema nekih značajnih razlika.

'Pedeset osam posto građana izjavljuje da su sretni.'

Što se sveukupne procjene sreće tiče, najviše građana, 58% izjavljuje da su sretni, 31 posto da su veoma sretni, 9.2 % građana izjavljuju da "baš nisu sretni". Vrlo neznatan broj, 2.2 %, navodi da uopće nije sretan. Veoma sretnih je najviše u Brčko Distriktu (46%), potom u Federaciji BiH (31%) i u Republici Srpskoj (30%).

Građani također smatraju da imaju kontrolu nad svojim životom, što je optimističan rezultat s obzirom na haotično društvo u kojem živimo.

Porodica na prvom mjestu, politika na posljednjem

RSE: Što se tiče opštih životnih vrijednosti, kako su one ocijenjene, čemu se u BiH daje prednost?

Kolenović-Đapo: Očekivano, kao u većini drugih zemalja u kojima je provedena Evropska studija vrijednosti, porodica je najznačajnija. Čak 97,7 posto građana porodicu svrstava na prvo mjesto. Zatim posao (66,3) što je opet logičan rezultat, s obzirom na benefite koje imamo od posla i rada. Na trećem mjestu su prijatelji i poznanici (53,29), na četvrtom slobodno vrijeme(47,8), onda ide religija (40,1), a najmanju važnost ima politika (18%).

Zanimljivi podaci dobiveni su u analizi odrednica uspješnog braka ili partnerstva. U svim dijelovima BiH, vjernost i djeca su veoma važne determinante uspješnog braka. Nešto preko 90 posto ispitanika smatra da brak nije zastarjela institucija i tek 9,7 % ima suprotno mišljenje.

'Brak se pozitivno doživljava u BiH, unatoč podacima koji ukazuju na veću stopu razvoda u zemlji.'

Generalno, brak se pozitivno doživljava u BiH, unatoč podacima Agencije za statistiku BiH, koji ukazuju na veću stopu razvoda u zemlji. Preciznije, u 2018. godini sklopljeno je 19.911 brakova, a razvedeno 3 091. U usporedbi sa 2009. godinom kada je sklopljeno 20.633 braka, a razvedeno 1.402 braka, evidentna je tendencija blagog opadanja sklopljenih brakova i veliki porast razvedenih brakova.

Također smo ispitivali koje osobine su najvrjednije koje dijete treba usvojiti u svojoj porodici. Prema rezultatima, građani najviše cijene pristojno vladanje, osjećaj odgovornosti, toleranciju i poštovanje drugih, marljivost u radu, štedljivost i tako dalje. Najniže pozicionirana je mašta.

Ispitivali smo i odnos prema istospolnim brakovima, postavljajući pitanje da li homoseksualni parovi mogu biti jednako dobri roditelji kao i drugi. Nešto preko 70 posto ispitanika smatra da to nije moguće. Neutralan stav ima 16.6 % ispitanika, dok 13.2 % ima pozitivan stav prema roditeljstvu u istospolnim brakovima. Negativan stav pretežno imaju ispitanici starije životne dobi što možemo objasniti tradicionalnim predrasudama koje postoje.

RSE: Studija o evropskim vrijednostima u čijoj izradi je učestvovalo više istraživača, obiluje brojnim drugim, važnim i zanimljivim podacima. Možete li iznijeti ključne podatke o okolnostima u kojim se odvijalo ovo istraživanje?

Kolenović-Đapo: Jako je važno kazati da je metodologija Evropske studije vrijednosti vrlo rigorozna, da vodi računa o svemu, a uzorak za Bosnu i Hercegovinu je formirao član ESV za BiH, profesor Ivan Rimac sa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Svi građani BiH su imali istu vjerovatnoću da budu dio uzorka. Uzorak je heterogen prema svim obilježjima. Prema spolu - 973 žene, 751 muškarac, a s obzirom na godine, također, proporcionalno broju stanovnika.

Prema školskoj spremi, najviše ispitanika je sa srednjom stručnom spremom - 1.071, a najmanje sa završenim magisterijem znanosti ili doktoratom, dvadeset troje. Iz Federacije je bio 1.121 ispitanik, 558 iz Republike Srpske, iz Distrikta Brčko 45 ispitanika.

* Istraživanje je provedeno u periodu od 1. februara do 30. maja 2019. godine na 160 lokacija prema izbornim jedinicama. Kontaktirano je više od 3.000 domaćinstava kako bi se dobili podaci na uzorku od 1.740 ispitanika. Bilo je angažovano 75 anketara.

Ovo je prva nacionalna studija koja je urađena po svim metodološkim kriterijima.

Učešće u studiji o vrijednostima nisu prepoznale državne institucije, te je izostala i njihova finansijska pomoć za provedbu istraživanja.

Studiju je publikovala Fondacija Friedrich-Ebert.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG