Dostupni linkovi

Završena rasprava o zahtjevu za oslobađanjem optuženog


Vojislav Šešelj u sudnici, 9. ožujka 2011
Na Haškom sudu završena je rasprava po pravilu 98 bis kojom je na poluvremenu suđenja, nakon izvođenja dokaza tužiteljstva, vođa srbijanskih radikala Vojislav Šešelj zatražio oslobađanje po svim točkama optužnice koje ga terete za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu stvaranja Velike Srbije, odnosno zapovjednu odgovornost za zločine počinjene od dobrovoljaca srpske radikalne stranke.

U završnim riječima rasprave tužitelj Mathias Marcussen zatražio je od sudaca, nakon sažetog izvođenja dokaza, da odbace Šešeljev zahtjev dok je s druge strane u svoj replici, optuženi Šešelj koji se brani sam, ponovio kako tužiteljstvo nije ništa uspjelo tijekom izvođenja dokaza te da ga se zbog toga treba osloboditi.

Tužiteljstvo je na kraju rasprave kojom je Šešelj zatražio oslobađanje podsjetilo na posljedice operacija u kojim su sudjelovali dobrovoljci njegove stranke. Poput zločina u jugoistočnoj bosanskohercegovačkoj općini Nevesinje 1992.godine. Tužiteljica Lisa Biersay opisala je zločine koji su uslijedili nakon napada srpskih snaga.

Tužiteljica Lisa Biersay
„Otprilike 28 muškaraca je izdvojeno iz grupe žena i djece i pobijeno. Žene i djeca su zatim bili poslije odvedeni u toplanu u Kilavcima gdje su ih držali zatvorene u nehumanim uvijetima i izlagali nasilju. Kasnije 44 zatvorenika uključujući i jako malu djecu su ubijeni i bačeni u masovnu grobnicu. Pet žena je bilo prebačeno iz te grupe na Boračko jezero, gdje su ih Petar Divjaković i drugi pripadnici srpskih snaga, uključujući i dobrovoljce Srpske radikalne stranke, silovali i držali zatočene mjesecima“, opisala je tužiteljica dodavši da su neke žene preživjele ropske uvijete uzimanjem srpskih imena i pokrštavanjem.

Tužitelj Mathias Markusen rezimirao je dva zadnja dana nabrajanja dokaza koji su do sada izneseni, a koji po optužbi jasno pokazuju odgovornost Šešelja za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu izazivanja rata te zločina koji su uslijedili u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini protiv nesrpskog stanovništva.

„Dokazi o kojima govorim zadnja dva dana govore da je optuženi stekao popularnost putem propagiranja četničke ideologije i četničkih vojnih organizacija. Namjeravao je stvoriti Veliku Srbiju putem straha i nasilja“
, ustvrdio je tužitelj.

Tužitelj Marcussen pustio je na kraju svog obraćanja sucima kompilaciju izjava optuženog Šešelja date elektronskim medijima i snimljene video kamerama na raznim mitinzima u predratno i ratno vrijeme na kojima su prema optužbi- šireni govori mržnje, izazivanjem straha i pozivanjem na etničko čišćenje te zločine protiv nesrpskog stanovništva.



Tijekom replike na riječi tužiteljstva, optuženi Šešelj je izjavio kako je podnio prijavu predsjedniku Haškog suda protiv 40 svjedoka koji su svjedočili protiv njega, tvrdeći da su lažno svjedočili. Uz to optužio je haško tužiteljstvo da je protusrpsko odbijajući tvrdnje da je njegova retorika u predratno i ratno vrijeme bila drugačija od one političkih vođa drugih nacionalnih grupa.

„Što niste proučili govore hrvatskih političara. Jer ste imali hrvatskog poslanika u Saboru koji je pozdravlja s hitlerovskim pozdravom. Što niste prošli govore muslimanskih političara. Pa da vidimo tko je bio žešči, tko je bio ekstremniji u tom nadmetanju“
, kontrirao je optužbama protiv njega Šešelj.



Nakon rasprave po pravilu 98 bis sudsko vijeće, pod predsjedanjem suca Jean Claude Antonettija, povuklo se na vijećanje iza čega će donijeti odluku – je li potrebno da obrana iznese svoj slučaj i odgovori na dokaze tužiteljstva nakon „poluvremena“ suđenja ili će optuženi Šešelj biti oslobođen.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG