Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su u četvrtak, 6. februara, Rezoluciju o BiH izvjestiteljice Doris Pack. Za Rezoluciju je glasalo 468 poslanika, 80 je bilo protiv, a 35 suzdržano. Parlamentarnom većinom odbijen je amandman grupe Zelenih koji su predlagali brisanje formulacije "konstitutivni narodi" iz Rezolucije.
Osim zabrinutosti zbog zastoja u reformama, što je odgovornost bh lidera, Evropski parlament novim dokumentom podstiče političke grupe na svim nivoima vlasti da pojačaju saradnju i dijalog, i poziva civilno društvo da se više angažuje kako bi se ubrzao evropski put Bosne i Hercegovine. Tako je Evangelos Venizelos, u ime predsjedavajućeg Evropske unije, inače potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Grčke, izjavio:
"Željeli bismo vidjeti stvarnu političku volju od strane političkih vođa Bosne i Hercegovine. Ne bih htio da izborni period ima negativan učinak na razne inicijative koje jačaju evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine. Vodstvo Bosne i Hercegovine se mora složiti u pogledu presude 'Sejdić-Finci' evropskog Suda pravde. To je važno za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Oni moraju stvoriti instrument koordinacije za pridruživanje Evropskoj uniji. Moraju govoriti jednim glasom. Komisija je morala odgoditi pomoć IPA-e jer se na tome nije dobro radilo. Nisu se ispunili uvjeti Evropske unije."
Izvjestiteljica za BiH Doris Pack je izjavila kako je jedan politički vođa u BiH iznio stav da je Evropski parlament - iluzija. Ona nije htjela pomenuti ime Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, za kojeg je poznato da je u javnosti kritikovao prijedlog Rezolucije.
Doris Pack
„Ja nemam nikakvih iluzija o njemu. On sve bojkotira, ali mi želimo da građani i građanke Bosne i Hercegovine žive u jednoj uređenoj državi koja ide prema Evropi. I to nije iluzija, već vizija koja treba biti pretočena u stvarnost, korak po korak. Isti čovjek je rekao da je ova Rezolucija potpuno nepotrebna. Trebamo solidan angažman Komisije u Bosni i Hercegovini. Međutim, tome se tamo često rugaju, kažu da smo iluzionisti. Gospodin File je pedeset sati čekao s tom gospodom. Ja vas od srca žalim. Te vođe nemaju političku volju. Sposobnost svih vodećih političara da nađu kompromis – to je strašno", kazala je Pack.
Poslanik iz Hrvatske Davor Ivo Stier je poručio da, dok su sve ostale zemlje Jugoistočne Evrope već stekle status kandidata ili se kreću u tom smjeru, Bosna i Hercegovina stagnira:
"Glavni razlog te stagnacije je politička borba koja se vodi između centralističkih i separatističkih snaga koje se međusobno potenciraju i guraju zemlju sve dalje od Evrope. Separatizam i centralizam su glavni kočničari evropske budućnosti Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini još su prisutne one snage koje stalno prijete teritorijalnoj cjelovitosti zemlje i zato ova Rezolucija šalje vrlo jasnu poruku da Evropska unija neće dozvoliti raspad BiH".
Stier je, također, istakao su "u Bosni i Hercegovini i dalje snažne unitarističke snage koje očito nisu naučile lekciju od krvavog raspada Jugoslavije, jer sarajevski centralizam nije ništa bolji za Bosnu i Hercegovinu od onoga što je beogradski centralizam bio za bivšu Jugoslaviju. Umjesto tih ekstremnih pozicija, centralizma i separatizma, upravo su federalna rješenja koja se naglašavaju u ovoj Rezoluciji ta koja otvaraju evropsku perspektivu za Bosnu i Hercegovinu. I to je glavna poruka iz ove Rezolucije, i to bi trebao biti glavni orijentir zajedničke evropske politike prema BiH."
Tonino Picula, poslanik Evropskog parlamenta iz Hrvatske, naglasio je da je u ljeto prošle godine, granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske duga 1000 km za Bosnu i Hercegovinu postala granica s Evropskom unijom.
Tonino Picula
„Međutim, susjedstvo s Evropskom unijom nadilazi puko dodirivanje granica. Nakon razgovora koje je s liderima političkih stranaka vodio povjerenik File, nije se, nažalost, dogodio očekivani konsenzus oko neophodnih promjena. Zemlja se tako našla na samom začelju država Zapadnog Balkana koje aspiriraju prema EU članstvu. Žalim što status BiH ostaje nepromijenjen budući da je zemlja već sada kronično blokirana zbog trenutne unutarnje političke pat pozicije, koja, između ostalog, onemogućuje i neke konstitutivne narode da adekvatno biraju svoje predstavnike", ocijenio je Picula.
Evropski poslanik, laburista Nikola Vuljanić, koji je jučer pozvao predsjednika Evropske komisije Josea Manuela Barrosa da se izjasni o višednevnim protestima i nemirima u BiH, tokom rasprave o Rezoluciji je naglasio kako balkanske zemlje imaju različite probleme ali da su neki ipak zajednički.
"To su prije svega vladavina zakona, dobra i učinkovita javna administracija i zaštita ljudskih prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, eliminiranje bijede, te opasnost kretanja slavnoj prošlosti i nacionalizmu. Očito je, a to nam govori i predložena Rezolucija, stvari se najsporije mijenjaju u Bosni i Hercegovini, gdje funkcionalna država postoji samo u naznakama. Uvjeren sam da nije na nama da namećemo rješenja zemlji. Građani Bosne i Hercegovine trebaju naći ta rješenja. Do sada, političke elite – koje to nisu ni u kojem smislu – nisu pokazale niti volje niti sposobnosti da ih nađu", naglasio je Vuljanić.
Značaj reformi za BiH
Poslanica iz Holandije, Emine Bozkurt, povezala je višegodišnju stagnaciju Bosne i Hercegovine sa aktuelnim protestima koji su počeli u Tuzli a zatim se proširili po cijeloj BiH:
"Građani su postali nestrpljivi zbog nedostatka gospodarskog razvoja, te općenito zbog nedostatka perspektive u Bosni i Hercegovini. Zemlja stoji u mjestu dok se druge zemlje u regiji ipak kreću prema naprijed. U međuvremenu, građani su ti koji trpe – od nezaposlenosti, od korupcije i od toga da ne mogu koristiti svoja građanska prava. Vrata Evropske unije su Bosni i Hercegovini u potpunosti otvorena, i zato očekujemo sve razine vlada da ujedine svoje snage kako bi ubrzale taj proces i kako bi poboljšale živote svojih građana. I to – što je prije moguće."
"U listopadu nas očekuju opći izbori. Ne možemo nazvati izbore poštenima ako svi građani nemaju jednaka prava na zastupljenost. To je minimalan zahtjev demokracije. To je osnovno ljudsko pravo. To je građansko pravo. I zbog toga je vrlo važna provedba presude 'Sejdić-Finci'. Građani Tuzle i Banjaluke, Zenice, Mostara, Sarajeva i svih ostalih bosanskih gradova gledaju u nas – na koji način mi možemo pomoći u borbi protiv korupcije i u provedbi ustavnih reformi. Ako ništa ne činimo, to neće nikome pomoći, niti građanima Bosne i Hercegovine, niti nama u Evropskoj uniji", pojasnila je Bozkurt.
Tokom rasprave, komesar za proširenje Štefan Fuele je pozdravio sva tri izvještaja – za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru, a zatim je posebno govorio o situaciji u Bosni i Hercegovini.
Stefan Fuele
"Sva tri izvješća su uravnotežena i točno odražavaju Izvješće o napretku Komisije 2013. o te tri zemlje. Nažalost, svake godine rasprava o Bosni i Hercegovini izgleda kao repriza. Izgleda da stalno proživljavamo jednaku realnost. Kao što kaže nacrt Rezolucije, napredak u Bosni i Hercegovini bio je izrazito ograničen u posljednjoj godini. U više maratonskih sastanaka u Sarajevu, Briselu, Budimpešti i Pragu, pokušao sam pomoći političkim vođama da provedu prve korake plana dijaloga na visokoj razini o provedbi presude 'Sejdić-Finci' Evropskog suda za ljudska prava. Bio sam u Sarajevu pred manje od dva tjedna, kako bih razgovarao o modelu ustavnih promjena i zakona koji će provesti tu presudu. Vidjeli smo da smo zatvorili neke jazove, ali nismo napravili veliki napredak", kazao je Fuele, te naglasio:
"Uskoro ću voditi novi sastanak. Uspjeh u ovom području će konačno omogućiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju da stupi na snagu. Isto tako je to jedan od preduvjeta za zahtjev za članstvo. 2014. će biti važna godina. Mi ćemo sve učiniti kako bi opći izbori u listopadu bili i pridržavali se evropskih standarda. Evropska unija će isto tako raditi s BiH kako bi se uspostavio jedan učinkovit i djelotvoran mehanizam za koordinaciju. Ostavićemo vrata otvorena Bosni i Hercegovini, ali oni će sami morati proći kroz ta vrata."
U prijedlogu Rezolucije navodi se da je ustavna reforma "ključna za transformaciju BiH u efikasnu i funkcionalnu državu" te se traži da se u Federaciji BiH "razmotre konkretni prijedlozi, uključujući spajanje nekih kantona.
