Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hutovo blato opustošeno, vlasti šute


Hutovo blato - spaljena zemlja
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00
Direktan link

Požar koji je izbio u Parku prirode Hutovo blato kod Čapljine uništio je više od 80 hektara, odnosno veliki dio biljnog svijeta u Parku koji je jedinstvena submediteranska močvara u Europi i koji se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica u Evropi. Vi

Dva dana nakon velikog požara koji je gotovo opustošio Park prirode Hutovo blato kod Čapljine, stanje je pod kontrolom. Požar je lokaliziran, ali su zbog jake bure vatrogasci i dalje u pripravnosti.

Iako su štete milionske, niko od nadležnih vlasti za sada ne pokazuje interesovanje za Hutovo koje se nalazi i na tzv. Ramsarskom popisu 150 močvarnih staništa od važnosti za cijeli svijet.

Veliki dio svog djetinjstva Dragan Marjanović proveo je na Hutovu blatu. Zaljubljenik u prirodu, o ljepotama ovog kraja često je pisao za različite bh. medije.

Požar u kojem je uništeno 80 posto površine posljednje močvare u kršu, kako Hutovo nazivaju međunarodni ekolozi, za Marjanovića predstavlja jedan od tužnijih dana povijesti doline rijeke Neretve.

„To kažem dosta meritorno jer sam ja odrastao ovdje. Ovdje gedje mi sad sjedimo, ovdje je sjedio moj pokojni otac, i bio je jedan stari objekat koji je napravila nekad državna policija da mogu dolaziti na jegulju. Sad se dogodilo ovo - i ovo jezero više nikad neće biti isto. Jer ko ne zna priču o bijeloj čaplji, ko ne zna priču o značenju jednog humusa sa svojim mikroorganizmima kojima hrani ptice i ribu koja treba te mikroorganizame, onda pojma nema o čemu govori“, kaže Marjanović.

Dva dana nakon velikog požara, štetu je gotovo nemoguće procijeniti. Na više od 2.100 hekara površine, koje se smatra najvećim zimovalištem ptica u Evropi, uništena su brojna biljna i životinjska staništa.

Koliko je bio bogat i raznolik biljni i životinjski svijet parka govori i podatak da su se u vodama mogle naći i morske ribe poput jegulje. Zaštitni znak Parka bila je bijela čaplja, a mogli se naći i veprovi, divlji konji, te najveća evropska zmija.

Minorna sredstva

Direkor Parka Nikola Zovko upozorava kako će devastacija značajno utjecati na migracije ptica u cijeloj Evropi.
Ptice u Hutovom blatu prije požara
Ptice u Hutovom blatu prije požara

„Najveća važnost Hutova blata je upravo zbog toga se nalazi na jednom od migratornih puteva ptica selica iz sjeverne Evrope prema Africi i Aziji. Te ptice u vrijeme niskih temperatura u sjevernoj Evropi dolaze na Hutovo blato. I zbog toga je Ramsarska konvencija obvezujuća za državu BiH“, navodi on.

Upravo zbog prirodnog rezervata ptica, BiH je 2003. godine potpisala pristupanje tzv. Ramsarskoj konvenciji kojom se Hutovo blato svrstava na popis 150 zaštićenih močvarnih staništa svijeta. Iako je konvencija nosila određene obaveze, niko se nije obazirao, pa ni Komisija za zaštitu nacaionalnih spomenika BiH na čijem se privremenom popisu Park nalazi. Zovko kaže:

„I to povjerenstvo je jedanputa reagiralo prema federalnoj Vladi i prema ostalim institucijama, međutim, sve je ostalo na tome, dakle, Hutovo blato je, kao jedan park prirode, dvije godine potpuno nezaštićeno.“

Zbog manjka u budžetu HNK, prije dvije godine prestalo je finansiranje i lovočuvara. Uslijedio je masovni krivolov, policijska istraga u kojoj su pronađene plantaže sa zasadima indijske konoplje i na kraju veliki požar, za koji se sumnja da je podmetnut.

Ništa od navednog neće vratiti lovočuvare na posao jer, kako za RSE kaže premijer HNK Srećko Boras, sredstava u budžetu jednostavno nema.

„Sve institucije koje se sufinansiraju putem granta, kao što je slučaj i sa Hutovim blatom, su prve osjetile nedostatak sredstava i oni dobivaju sada jedan minoran iznos sredstava iz jednostavnog razloga što je vlada odlučila da svi solidarno sudjeluju u onome čime raspolažemo“, kaže Boras.

Osim što je najveći ptičji rezervat, Hutovo blato je i najveće arheološko nalazište Evrope. U njegovim vodama, na lokalitetu Desilo, prije tri godine otkriveni su prvi ikada očuvani ilirski brodovi. Za njih se do sada znalo samo iz grčkih i rimskih opisa. Ni ta činjenica bh. vlastodršce nije natjerala da Hutovo pomognu.

„Bili su Turci, došli su Austro-Ugari i uspostavili čuvarsku službu. Bila socijalistička Jugoslavija, prije toga bila kraljevina Jugoslavija - ta čuvarska služba je non-stop funkcionirala. Sada kad se sve ovo kao oslobodilo, sad kad su sve zemlje demokratske i svi narodi demokratski, ovdje je 20 čuvara ostalo bez posla. Činjenica je da ovdje nije sletio nijedan helikopter, činjenica je da ovdje nije došlo nikakvo predsjedništvo. Ovo se meni može na nekakve pjesničke emocije, ja se to sve slažem, ali samo znam da je prekjučer bilo Hutovo blato, a da ga danas nema - i da nad ovim prostorom nisam vidio niti jednu jedinu pticu. Samo dim“, zaključuje novinar Dragan Marjanović.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG