U hrvatskoj političkoj javnosti pozitivno je ocijenjeno što je na mostarskom skupu Hrvatskog narodnog vijeća u srijedu izbjegnuta radikalizacija stavova. Hrvatska je predugo bila bez politike prema Bosni i Hercegovini, upozoravaju naši sugovornici.
Prve reakcije hrvatske političke javnosti na zaključke skupa u Mostaru su odmjerene.
Politički analitičar i bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić kaže za RSE kako je – po njegovoj ocjeni - nesporna činjenica da se sve hrvatske stranke u Bosni i Hercegovini – osim onih marginalnih, Katolička crkva i sve hrvatske kulturne institucije u toj zemlji slažu da su Hrvati kao narod u Bosni i Hercegovini ugroženi.
“Da se postepeno od konstitutivnog naroda pretvaraju u manjinu, te da je potrebna dogradnja daytonskog sporazuma. Otprilike to je kazao i ovaj sabor. A što se tiče načina kako riješiti ovaj problem – sasvim je sigurno da postoji više načina kojima bi se osigurala suverenost i konstitutivnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”, rekao je Granić.
“Sama činjenica da se na jučerašnjem mostarskom skupu nije išlo na radikalizaciju je pozitivna, jer mislim da radikalizacija ne koristi nikome u Bosni i Hercegovini,” kaže za RSE član Glavnog odbora oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske Arsen Bauk i dodaje:
“Drugo je pitanje zašto je sabor trebao biti uopće sazvan, jer to se dogodilo zadnji puta pred desetak godina. Ali tadašnje su konotacije bile i nešto drugačije, pa - vjerojatno poučeni tim iskustvom od prije deset godina - ljudi koji su odlučili sazvati sabor ipak su dva puta razmislili prije nego što bi išli s nekim radikalnim stavovima. Prijedlozi koje smo čuli legitimni su politički prijedlozi koji u proceduri promjene ili donošenja novog ustava BiH trebaju biti raspravljeni, a hoće li biti prihvaćeni – ovisi naravno i o volji drugih naroda u Bosni i Hercegovini.”
Ulaskom u Europu do rješenja problema
Postavlja se pitanje kako Hrvatska može pomoći susjednoj zemlji.
Bauk ocjenjuje da je Bosna i Hercegovina vjerojatno najvažniji hrvatski susjed, upravo zato što se unutarnja situacija u BiH najviše od svih ostalih susjeda može reflektirati na situaciju u Hrvatskoj.
“Jednom politikom koja bi s jedne strane štitila jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, a s druge strane podrškom europskom putu i europskom unutarnjem uređenju Bosne i Hercegovine i njenim približavanjem Europi najviše je što Hrvatska može napraviti za BiH. Pri tome nemam iluzije da bi se - ako ostanu ovakve unutarnje tenzije u Državi Bosni i Hercegovini – ulaskom u Europu neke stvari riješile same od sebe”, kaže Bauk.
Mate Granić
Naime, on podsjeća da višenacionalna Belgija, iako je jedna od osnivačica Europske unije, nije riješila unutarnje odnose među svojim narodima, i danas je u njoj slična situacija kao u BiH, naime da se vlast formira više od 6 mjeseci nakon izbora.
Što Mate Granić misli o hrvatskom odnosu prema BiH?
“Hrvatska dugo vremena nije imala nikakvu politiku prema Bosni i Hercegovini. A to znači da su procesi koji su se odvijali išli na štetu Hrvata”, smatra on.
Zajednička izjava predsednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor o BiH izrazito je pozitivan iskorak, a nakon toga treba koristiti mehanizme Daytona i tihu diplomaciju usmjerenu u prvom redu prema Sjedinjenim državama, kaže naš sugovornik.
Granić dijeli naš dojam da Bosna i Hercegovina nije prisutna ni u razmišljanjima hrvatskih političara ni u hrvatskom medijskom prostoru, i sugerira objašnjenje.
“Jedno vrijeme nitko se nije ozbiljno bavio Hrvatima u Bosni i Hercegovini i time kako riješiti otvorena pitanja koja postoje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao države. Ovi zadnji potezi i Vlade i predsjednika Josipovića su pozitivni, ali nisu dovoljni. Treba puno više učiniti, jer inače će se to Hrvatskoj obiti o glavu”, ocjenjuje on.
Prve reakcije hrvatske političke javnosti na zaključke skupa u Mostaru su odmjerene.
Politički analitičar i bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić kaže za RSE kako je – po njegovoj ocjeni - nesporna činjenica da se sve hrvatske stranke u Bosni i Hercegovini – osim onih marginalnih, Katolička crkva i sve hrvatske kulturne institucije u toj zemlji slažu da su Hrvati kao narod u Bosni i Hercegovini ugroženi.
“Da se postepeno od konstitutivnog naroda pretvaraju u manjinu, te da je potrebna dogradnja daytonskog sporazuma. Otprilike to je kazao i ovaj sabor. A što se tiče načina kako riješiti ovaj problem – sasvim je sigurno da postoji više načina kojima bi se osigurala suverenost i konstitutivnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”, rekao je Granić.
Bauk: Sama činjenica da se na jučerašnjem mostarskom skupu nije išlo na radikalizaciju je pozitivna, jer mislim da radikalizacija ne koristi nikome u BiH.
“Sama činjenica da se na jučerašnjem mostarskom skupu nije išlo na radikalizaciju je pozitivna, jer mislim da radikalizacija ne koristi nikome u Bosni i Hercegovini,” kaže za RSE član Glavnog odbora oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske Arsen Bauk i dodaje:
“Drugo je pitanje zašto je sabor trebao biti uopće sazvan, jer to se dogodilo zadnji puta pred desetak godina. Ali tadašnje su konotacije bile i nešto drugačije, pa - vjerojatno poučeni tim iskustvom od prije deset godina - ljudi koji su odlučili sazvati sabor ipak su dva puta razmislili prije nego što bi išli s nekim radikalnim stavovima. Prijedlozi koje smo čuli legitimni su politički prijedlozi koji u proceduri promjene ili donošenja novog ustava BiH trebaju biti raspravljeni, a hoće li biti prihvaćeni – ovisi naravno i o volji drugih naroda u Bosni i Hercegovini.”
Ulaskom u Europu do rješenja problema
Postavlja se pitanje kako Hrvatska može pomoći susjednoj zemlji.
Bauk ocjenjuje da je Bosna i Hercegovina vjerojatno najvažniji hrvatski susjed, upravo zato što se unutarnja situacija u BiH najviše od svih ostalih susjeda može reflektirati na situaciju u Hrvatskoj.
“Jednom politikom koja bi s jedne strane štitila jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, a s druge strane podrškom europskom putu i europskom unutarnjem uređenju Bosne i Hercegovine i njenim približavanjem Europi najviše je što Hrvatska može napraviti za BiH. Pri tome nemam iluzije da bi se - ako ostanu ovakve unutarnje tenzije u Državi Bosni i Hercegovini – ulaskom u Europu neke stvari riješile same od sebe”, kaže Bauk.
Naime, on podsjeća da višenacionalna Belgija, iako je jedna od osnivačica Europske unije, nije riješila unutarnje odnose među svojim narodima, i danas je u njoj slična situacija kao u BiH, naime da se vlast formira više od 6 mjeseci nakon izbora.
Što Mate Granić misli o hrvatskom odnosu prema BiH?
“Hrvatska dugo vremena nije imala nikakvu politiku prema Bosni i Hercegovini. A to znači da su procesi koji su se odvijali išli na štetu Hrvata”, smatra on.
Zajednička izjava predsednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor o BiH izrazito je pozitivan iskorak, a nakon toga treba koristiti mehanizme Daytona i tihu diplomaciju usmjerenu u prvom redu prema Sjedinjenim državama, kaže naš sugovornik.
Granić dijeli naš dojam da Bosna i Hercegovina nije prisutna ni u razmišljanjima hrvatskih političara ni u hrvatskom medijskom prostoru, i sugerira objašnjenje.
“Jedno vrijeme nitko se nije ozbiljno bavio Hrvatima u Bosni i Hercegovini i time kako riješiti otvorena pitanja koja postoje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao države. Ovi zadnji potezi i Vlade i predsjednika Josipovića su pozitivni, ali nisu dovoljni. Treba puno više učiniti, jer inače će se to Hrvatskoj obiti o glavu”, ocjenjuje on.
