Dostupni linkovi

Hrvatska: Kupnja dionica INA-e da, ali – kojim novcem?


Za sindikat odluka dobrodošla: Jedna od benzinskih pumpi INA-e

Hrvatska Vlada najavila je kupnju nešto preko 49 posto dionica INA-e od mađarske naftne kompanije MOL. Hrvatska se nalazi u proceduri prekomjernog deficita Europske unije, pa bilo koji potez koji bi povećao javni dug ne dolazi u obzir. Analitičari nagađaju da je Vlada Andreja Plenkovića možda ušla u ovaj projekt zbog pritiska manjeg koalicijskog partera – Mosta.

Nakon što je arbitraža u Švicarskoj ocijenila da nije bilo koruptivnih radnji u procesu u kojem je MOL stekao upravljačka prava u INA-i, Vlada je najavila da će otkupiti svih 49,08 posto dionica INA-e u vlasništvu MOL-a, na način koji neće povećati hrvatski javni dug. U sindikatu INA-e već dugo upozoravaju da MOL ne investira u hrvatske rafinerije i da gasi proizvodnju, a Hrvatska postaje tržište MOL-ovih finalnih proizvoda proizvedenih drugdje.

„Svakako da je ova odluka za nas dobrodošla, međutim ne smijemo se opustiti. Treba raditi dalje i zaustaviti sve procese koji se u INA-i trenutačno odvijaju – otpuštanje radnika i reorganizacije“, kaže Predrag Sekulić iz Stožera za obranu sisačke rafinerije.

Opozicija podržava najavu premijera Plenkovića, u prvi mah potpuno, sada sa malom rezervom.

"Naravno, mi ćemo podržati plan za otkup dionica INA-e, no prvo ga moramo vidjeti. Ukoliko se ide u bilo kakav aranžman koji će koštati Hrvatsku, očekujem da to naprave sa potporom hrvatskog Sabora“, rekao je predsjednik oporbenih socijaldemokrata Davor Bernardić.

Međutim, nisu svi u Hrvatskoj podlegli euforiji. Dugogodišnji izvjestitelj „Slobodne Dalmacije“ iz Vlade Frenki Laušić za Radio Slobodna Europa ocjenjuje kako je Plenkovićeva najava ishitrena, i kako se ta kupnja ne može izvesti bez povećanja javnog duga.

„Naime, kriteriji Eurostata su po svim takvim pitanjima jako zaoštreni posljednjih godina, baš zbog toga što su države na razne načine radile privatizacijske i poluprivatizacijske procese i financiranje raznih projekata na načine da to ne bi ulazilo u javni dug, međutim Eurostat je odlučio tome stati na kraj. I najmanji projekt u kojem se zalaže državna imovina i u kojem postoji najmanji rizik da bi državna imovina mogla biti naplaćena proglašava se javnim dugom. Tako da mislim da uopće ne postoji model po kojim bi se to moglo napraviti, a da ne uđe u javni dug.“

Gubitak arbitraže je po ocjeni nekih pravnih eksperata bio očekivan, jer je Ustavni sud Hrvatske iz procesnih razloga ukinuo presudu bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu kojeg se sudilo jer je za mito od 10 milijuna eura prepustio MOL-u upravljačka prava nad INA-om, iako MOL nije imao većinu dionica. Do sadašnjih 49,08 posto dionica došao je kada mu je veteranski fond 2008. godine – upravo u Sanaderovom premijerskom mandatu - prodao sedam posto svojih dionica INA-e.

Koji su mogući scenariji? Vlada nekako otkupljuje MOL-ove dionice, dodatno investira u modernizaciju INA-e i do prvih profita proći će godine. Druga mogućnost je da se hrvatska Vlada i MOL nekako dogovore, a da MOL prestane zanemarivati INA-u, što je do sada činio. Treća mogućnost je da oba vlasnika nađu zajedničkog kupca, što MOL-u ne bi odgovaralo, jer bi si stvorio konkurenciju u regiji. Laušić misli da bi ovaj prvi scenarij bio za Hrvatsku najlošiji.

Ja mislim da je HDZ dobrim dijelom natjeran na to i stavom Mosta. Ne bih se čudio da Most možda ne uvjetuje i ostanak u koaliciji ulaskom u ovaj projekt, i da je premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković to na brzinu prihvatio.“

Procjena je da INA vrijedi oko 30 milijardi kuna (oko 4 milijarde eura), pa bi Hrvatska za kupnju 49,08 posto dionica od MOL-a trebala pola od toga, a možda – jer se kod prometa velikim paketima dionica daje i popust – i manje. Hrvatska ima 44,84 posto dionica INA-e. Hrvatska se aktualno nalazi u proceduri prekomjernog deficita EU, izlazak iz tog procesa je jedan od prioriteta Plenkovićeve Vlade, i to je dodatni razlog zašto se javni dug nikako ne smije povećavati. Ovdje se procjenjuje da će Hrvatska izgubiti i u drugoj arbitraži sa MOL-om – onoj oko izdvajanja plinskog biznisa. Jedna od špekulacija je i da bi hrvatska Vlada do novca potrebnog za otkup dionica INA-e od Mađara došla i odštetom ili prodajom naftnih polja INA-e u Siriji, koje je INA zbog „više sile“ napustila pred gotovo pet godina.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG