Oluja je legitimna vojno - redarstvena akcija, koju službena Hrvatska, pa je i najveći dio građana i danas, petnaest godina poslije, smatra velikim uspjehom i čistom pobjedom Hrvatske vojske, kojom su oslobođeni okupirani dijelovi Hrvatske i omogućen povratak izbjeglih i prognanih Hrvata svojim kućama.
No, zbog svega što se kasnije događalo u pretvorbi - lopovluk, pljačka, nezaposlenost i teška gospodarska kriza - većina je ljudi ogorčena, pa i sama radost Oluje „zasjenjena“.
Za razliku od prije nekoliko godina, mnogi će danas otvoreno priznati da nije smjelo doći do pljačke i paleži srpskih sela nakon Oluje, niti zločina nad onima koji su ostali, piše Ankica Barbir Mladinović u tekstu Godišnjicu Oluje bilježi pomirljivija retorika.
Mnogi od srpskih izbjeglica, koji su napustili Hrvatsku tokom Oluje i stigli u BiH, tamo će, kažu, vjerovatno i ostati. Pomaka kada je u pitanju vraćanje njihove imovine, tvrde, ima, ali ne dovoljno.
Veliki broj njih u izbjeglištvu još nije riješio ni pitanje krova nad glavom, a brojni su i drugi problemi, kazali su našem novinaru Erduanu Katani, u tekstu pod naslovom Srbi izbjegli iz Hrvatske još se bore za svoja prava.
Uprkos normalizaciji odnosa Srbije i Hrvatske, nema unapređenja odnosa bez rešavanja izbegličkog pitanja, a i dalje su otvorena pitanja imovine i nestalih osoba, poručuju iz Beograda na godišnjicu Oluje, te kažu da se kao nestali tokom ove akcije hrvatske vojske vodi još 1.000 Srba, prenosi Radovan Borović u tekstu Održan parastos za Srbe stradale u Oluji.
I dok se na različite načine u Beogradu i Zagrebu obilježava petnaest godina od Oluje, ni političke konfrontacije o karakteru ove akcije hrvatske vojske nisu izostale.
Čelnici Hrvatske, kažu kako nisu iznenađeni izjavom predsjednika Srbije Borisa Tadića da je akcija na oslobađanju teritorija Hrvatske 'zločin koji se ne smije zaboraviti', te odgovaraju da je 'Olujom' konačno pobijeđena Miloševićeva velikosprska politika, piše Enis Zebić u tekstu pod naslovom Oluja je kruna oslobodilačkog rata.
******
Mogla bi vas interesovati i kolumna Ines Šaškor: "Oluja" (ni)je sporna
* 3. august - Neuspjeh međunarodnog plana Z4 koji je trebao Srbima garantirati određenu autonomiju u zamjenu za reintegraciju trećine hrvatskog teritorija koji je od 1991. godine pod kontrolom "Republike Srpska Krajina"
* 4. august - Hrvatska vojska u pet sati ujutro pokreće Operaciju Oluja u kojoj učestvuje oko 150.000 vojnika; sa druge strane im se suprotstavlja "Srpska vojska Krajine" sa oko 40.000 ljudi pod oružjem. Hrvatska vojska napreduje veoma brzo, Srbi napuštaju domove i u kilometarskim kolonama na traktorima i konjskim zapregama kreću prema Srbiji i "Republici Srpskoj" u BiH
* 7. august - Oluja je završena nakon 84 sata dizanjem hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi. Oko 18 posto teritorija Hrvatske je pod kontrolom Zagreba, dok je istočna Slavonija ostala pod kontrolom Srba
* Na obje strane je, prema hrvatskim procjenama, poginulo ukupno oko 700 vojnika, oko 170 pripadnika Hrvatske vojske i oko 550 vojnika "Srpske vojske Krajine". Poginula su i tri pripadnika UN-ovih snaga
* Ne postoje jedinstveni podaci o broju stradalih i izbjeglih spskih civila. Hrvatski helsinški odbor smatra da je poginulo oko 700 civila dok srpska strana raspolaže podacima o 2.500 žrtava. Hrvatska tvrdi da je izbjeglo nekoliko desetina hiljada civila, međunarodna zajednica govori o 200.000, a srpska strana o 250.000 izbjeglica
* Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu je Oluju okarakterisao kao "zajednički zločinački poduhvat" čiji je cilj etničko čišćenje hrvatskih Srba i optužio dva vojna i jednog policijskog generala, Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Markača, za ubistvo i deportaciju civila i planjenje i pljačkanje srpskih kuća
* Oko 45.000 Srba se vratilo svojim domovima u Hrvatskoj
No, zbog svega što se kasnije događalo u pretvorbi - lopovluk, pljačka, nezaposlenost i teška gospodarska kriza - većina je ljudi ogorčena, pa i sama radost Oluje „zasjenjena“.
Za razliku od prije nekoliko godina, mnogi će danas otvoreno priznati da nije smjelo doći do pljačke i paleži srpskih sela nakon Oluje, niti zločina nad onima koji su ostali, piše Ankica Barbir Mladinović u tekstu Godišnjicu Oluje bilježi pomirljivija retorika.
Mnogi od srpskih izbjeglica, koji su napustili Hrvatsku tokom Oluje i stigli u BiH, tamo će, kažu, vjerovatno i ostati. Pomaka kada je u pitanju vraćanje njihove imovine, tvrde, ima, ali ne dovoljno.
Veliki broj njih u izbjeglištvu još nije riješio ni pitanje krova nad glavom, a brojni su i drugi problemi, kazali su našem novinaru Erduanu Katani, u tekstu pod naslovom Srbi izbjegli iz Hrvatske još se bore za svoja prava.
Uprkos normalizaciji odnosa Srbije i Hrvatske, nema unapređenja odnosa bez rešavanja izbegličkog pitanja, a i dalje su otvorena pitanja imovine i nestalih osoba, poručuju iz Beograda na godišnjicu Oluje, te kažu da se kao nestali tokom ove akcije hrvatske vojske vodi još 1.000 Srba, prenosi Radovan Borović u tekstu Održan parastos za Srbe stradale u Oluji.
I dok se na različite načine u Beogradu i Zagrebu obilježava petnaest godina od Oluje, ni političke konfrontacije o karakteru ove akcije hrvatske vojske nisu izostale.
Čelnici Hrvatske, kažu kako nisu iznenađeni izjavom predsjednika Srbije Borisa Tadića da je akcija na oslobađanju teritorija Hrvatske 'zločin koji se ne smije zaboraviti', te odgovaraju da je 'Olujom' konačno pobijeđena Miloševićeva velikosprska politika, piše Enis Zebić u tekstu pod naslovom Oluja je kruna oslobodilačkog rata.
******
Mogla bi vas interesovati i kolumna Ines Šaškor: "Oluja" (ni)je sporna
Najvažnije činjenice o akciji "Oluja"
Najvažnije činjenice o akciji "Oluja"* 3. august - Neuspjeh međunarodnog plana Z4 koji je trebao Srbima garantirati određenu autonomiju u zamjenu za reintegraciju trećine hrvatskog teritorija koji je od 1991. godine pod kontrolom "Republike Srpska Krajina"
* 4. august - Hrvatska vojska u pet sati ujutro pokreće Operaciju Oluja u kojoj učestvuje oko 150.000 vojnika; sa druge strane im se suprotstavlja "Srpska vojska Krajine" sa oko 40.000 ljudi pod oružjem. Hrvatska vojska napreduje veoma brzo, Srbi napuštaju domove i u kilometarskim kolonama na traktorima i konjskim zapregama kreću prema Srbiji i "Republici Srpskoj" u BiH
* 7. august - Oluja je završena nakon 84 sata dizanjem hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi. Oko 18 posto teritorija Hrvatske je pod kontrolom Zagreba, dok je istočna Slavonija ostala pod kontrolom Srba
* Na obje strane je, prema hrvatskim procjenama, poginulo ukupno oko 700 vojnika, oko 170 pripadnika Hrvatske vojske i oko 550 vojnika "Srpske vojske Krajine". Poginula su i tri pripadnika UN-ovih snaga
* Ne postoje jedinstveni podaci o broju stradalih i izbjeglih spskih civila. Hrvatski helsinški odbor smatra da je poginulo oko 700 civila dok srpska strana raspolaže podacima o 2.500 žrtava. Hrvatska tvrdi da je izbjeglo nekoliko desetina hiljada civila, međunarodna zajednica govori o 200.000, a srpska strana o 250.000 izbjeglica
* Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu je Oluju okarakterisao kao "zajednički zločinački poduhvat" čiji je cilj etničko čišćenje hrvatskih Srba i optužio dva vojna i jednog policijskog generala, Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Markača, za ubistvo i deportaciju civila i planjenje i pljačkanje srpskih kuća
* Oko 45.000 Srba se vratilo svojim domovima u Hrvatskoj
